Connect with us

Svijet

Kako Orban na mala vrata u Brisel UVODI TRAMPA

Mađarska od 1. jula preuzima rotirajuće mjesto predsjedavajućeg u Evropskoj uniji. Za tu priliku je osmišljen novi slogan – Učinimo Evropu ponovo velikom, koji je kopija slogana koji već godinama koristi Donald Tramp, bivši predsjednik Amerike.

Kako prenosi “Politico”, pod ovim sloganom će u narednih šest mjeseci mađarske diplomate voditi važne sastanke u Briselu i oblikovati političku agendu bloka koji čini 27 država članica. Učinimo Ameriku ponovo velikom bio je Trampov slogan kojim je 2016. pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD (osvojio je manje glasova od Hilari Klinton ali je sakupio više elektora neophodnih za pobjedu).

Sada je Tramp u novoj kampanji pred izbore u novembru usred mađarskog predsjedavanja Unijom.

“To je referenca na aktivno predsjedavanje”, rekao je Janoš Boka, mađarski ministar za pitanja EU.

Potom je nastavio:

“To zapravo pokazuje očekivanje da zajedno treba da budemo jači nego pojedinačno, ali bi da nam trebalo dozvoliti da ostanemo ono što jesmo kada se okupimo. Takođe oslikava ideju da je Evropa u stanju da postane nezavisni globalni akter u našem svijetu koji se transformiše”.

Na konferenciji za novinare postavljeno je pitanje u vezi odjeka Trampovog slogana.

“Nemate osjećaj deža vu zbog Trampovog slogana. Ne znam da li je Donald Tramp ikada ponovo želio da Evropu učini velikom”, rekao je Boka.

Mađarsko predsjedavanje Unijom je otkrilo Rubikovu kocku kao svoj logo, koju je Boka opisao kao “suštinu mađarske genijalnosti”. Ministar je objasnio da će Mađarska iskoristiti svoje predsjedavanje da uvede novi konkurentan poljoprivredni sporazum “usredsređen na farmere” i traži efikasniju zaštitu spoljnih granica, da upravljaju osnovnim uzrocima migracije i da poboljša politiku njihovog povratka”.

Istovremeno, dodao je on, biće aktivni napori da se učini napredak EU u proširenju “želimo da napravimo značajne korake u pogledu Moldavije, Gruzije i Ukrajine”.

Postojala je bojazan da Budimpešta želi da izbaci iz kolosjeka ili da uspori kandidaturu Kijeva, s obzirom na to da premijer Viktor Orban otvoreno pokušava da podriva odnose sa Ukrajinom i traži bliže veze sa Moskvom.

Od nosioca rotirajućeg predsjedavajućeg Savjeta EU se očekuje da bude neutralan posrednik i da ostavi po strani svoje nacionalne interese kako bi obezbijedio prolazak zakonodavstvo. Evropski političari se, međutim, plaše da će Budimpešta iskoristiti poziciju visokog profila u svoju korist dok će tražiti kontakt u ključnim oblastima politike, prenosi “Telegraf”.

Svijet

SPREMA SE DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI! Evo koliko je pitanja stiglo Putinu za dva dana

S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.

Ali, uz visoke cijene energenata važno je znati gd‌je toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.

 

Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.

Stručnjak za energetsku učinkovitost Džejmi Burns ističe:

“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam ušted‌jeti stotine evra godišnje”.

Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.

 

 

Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.

To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gd‌je je zaista trebate”, upozorava Džejmi, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.

Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.

Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.

 

 

Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.

Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.

Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći

“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.

“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Evropa se sprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, POSTOJI ODLUKA O TOME”

Evropa se priprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, otkrio je premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka aktivista vladajuće stranke u Kečkemetu.

Orban je dodao da se Mađarska zvanično suprotstavila takvoj odluci.

“Evropski lideri su odlučili da Evropa uđe u rat. Postoji odluka u vezi s tim. Zvanična pozicija je takva da moramo biti spremni na to do 2030. godine”, otkrio je Orban. “Mađarska tome kaže ‘ne’”, dodao je Orban za RT Balkan.

Orban je naglasio da se njegova zemlja nalazi u opasnosti i dodao da je njihov cilj da spriječe vojne akcije Evropske unije. Dodao je da Budimpešta ne može da se nosi sama sa kompletnom Evropskom unijom.

Nedavno je izjavio da, ukoliko prevlada volja Evropljana koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi mogao da se rasplamsa na teritoriji Starog kontinenta. Mađarski premijer najavio je i posjetu Rusiji u narednim danima.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Nastavi čitati

Svijet

U slučaju pljenidbe ruske imovine UGROŽEN I EVRO

Moguća konfiskacija zamrznute ruske imovine u EU mogla bi uticati na ulogu evra kao globalne rezervne valute, piše “Fajnenšel tajms”

List podsjeća da imovina denominirana u evrima čini oko 20 odsto deviznih rezervi koje drže centralne banke širom svijeta.

U tom pogledu evro je drugi po vrijednosti, odmah poslije američkog dolara, koji čini gotovo 60 odsto globalnih deviznih rezervi.

“Međutim, ako EU odluči da zaplijeni zamrznutu imovinu Rusije, centralne banke i privatni investitori počeće da sumnjaju da li se isplati kupovati evropske hartije od vrijednosti”, piše list.

Iako je Evropska centralna banka izrazila skepticizam u vezi sa šemom pljenidbe imovine, ukazujući na njene rizike, “Fajnenšel” je naveo da su pojedine zemlje EU, koje su se dugo tome protivile, promijenile svoj stav i sada podržavaju takav potez.

Nastavi čitati

Aktuelno