Connect with us

Društvo

KAKO PREŽIVJETI SVE UDARE? Nakon struje i hljeba, kafa u Srpskoj postaje sve skuplja

Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama i u Srpskoj su od početka ove godine nove, više cijene omiljenog napitka među stanovnicima, ali povećanje cijena ovog omiljenog napitka se očekuje i u ugostiteljskim objektima.

Momčilo Banjac, direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, ističe da je od početka godine njihova kafa poskupjela za tri marke po kilogramu.

“U decembru je naša kafa koštala 22 KM, a sada je  25 maraka”, kazao je Banjac i istakao da mu nije poznato koliko će velike kompanije da podignu cijene.

“Manje kompanije će imati cijenu do 25 maraka po kilogramu, ali kakve su cijene sirove kafe na berzama, kafa bi trebalo da bude još skuplja”, kazao je Banjac i dodao da strahuju, ako se ovakvo stanje sa cijenama nastavi, da će doći do dodatnog rasta.

Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, ističe za “Nezavisne novine” da cijene sirove kafe na berzama bilježe istorijske maksimume.

“Očekujemo da krajem ovog mjeseca cijena naše kafe bude veća za oko 15 odsto”, kazao je Samardžija i istakao da će cijena kafe zavisiti i od ambalaže, te da će najjeftinija koštati 12,50 maraka za pola kilograma.

Kako navodi, ove promjene rezultat su kombinacije globalnih faktora, uključujući smanjenu proizvodnju zbog nepovoljnih vremenskih uslova, istorijski niskih zaliha u evropskim skladištima i rastućih troškova transporta.

“Takvi uslovi stvaraju pritisak na cijene koje, ako se stabilizuju na trenutnim nivoima, neminovno dovode do povećanja maloprodajnih cijena. Održavanje sadašnjih cijena sirove kafe direktno utiče na cijeli lanac snabdijevanja, čineći prilagođavanje na nivou krajnjih potrošača neizbježnim”, kaže on za “Nezavisne novine” i dodaje da se oni kao kompanija koja se bavi preradom i distribucijom kafe suočavaju s ozbiljnim izazovima, ali i da, uprkos svemu, ostaju posvećeni održavanju stabilnosti isporuka i minimiziranju uticaja ovih poremećaja na kupce.

“Dodatno je otežalo stanje i loša prognoza ovogodišnje berbe u Brazilu, koja je smanjena sa 50 miliona vreća na 30 miliona, zbog klimatskih promjena”, kazao je Samardžija.

Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da će rast cijene električne energije i rast cijene sirove kafe na berzama uticati na to da cijene kafe u ugostiteljskim objektima budu više u narednom periodu.

“U pojedinim kafićima iskorišćena je novogodišnja gužva pa su podignute cijene za nekih 20 do 30 feninga”, kazao je Kurtinović i istakao da se cijene kafe sada, barem što se tiče Banjaluke, kreću od dvije do četiri marke.

“Narednih dana očekujemo cijenu kafe od 2,30 do 4,50 KM”, kazao je Kurtinović i dodao da kad u ugostiteljskim objektima poskupi kafa, sve se svede na to da ljudi naručuju samo kafu i čašu vode.

“Građani se ne odriču tako lako svojih navika i potrebe za druženjem, samo što se smanji obim poslovanja za nekih 30 do 40 odsto na isti broj gostiju”, kazao je Kurtinović.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, kazala je ranije da je kafa građanima već luksuz.

“Ne vjerujem da ćemo je prestati piti, ali sigurno je da ćemo smanjiti drastično potrošnju”, kazala je Šešlija i dodala da neki ljudi koji su navikli dva, tri puta da piju kafu u toku dana, neće to moći više priuštiti.

Podsjetimo, već petu godinu zaredom Brazil i Vijetnam, vodeći proizvođači zrna arabike i robuste, bilježe deficit u proizvodnji, gdje nedostatak ploda dovodi do turbulencija u lancu snabdijevanja, gurajući cijene kafe do neviđenih visina.

Krajem 2024. godine cijena arabike je premašila svoj istorijski vrhunac iz 1977. godine, dosegnuvši cijenu od 3,5 dolara (350 američkih centi po funti). Ukoliko brazilska žetva ne doživi oporavak, cijene bi mogle dodatno porasti na 400 ili čak 500 američkih centi po funti (četiri ili pet dolara), uz zaključak da će trgovci na malo, koji nisu u stanju da apsorbuju takve troškove, vjerovatno podići cijene za espreso i druge proizvode na bazi arabike. U Kolumbiji rekordno visoke cijene domaće kafe su se već osjetile. Vreća od 125 kilograma u 2024. godini koštala je 600 dolara, što je bio dodatni pritisak na globalne distributivne lance.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno