Connect with us

Svijet

Kako se ZAPADNI BALKAN pojavio u sporazumu koje su potpisale Njemačka i Britanija? OVO SU DETALJI DOKUMENTA

Dokument od 27 stranica potpisali su njemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer, predstavlja “potvrdu i proširivanje njemačko-britanskog partnerstva”

Njemačka i Velika Britanija sklopile su Sporazum o prijateljstvu koji podrazumijeva bližu saradnju ove dvije zemlje. Dokument od 27 stranica potpisali su nemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer, predstavlja “potvrdu i proširivanje njemačko-britanskog partnerstva” i obećava više trgovine, više razmjene, a prije svega više bezbjednosti i regionalne saradnje. Upravo u tom dijelu sporazuma, pominje se i Zapadni Balkan, što je izazvalo posebnu pažnju regiona.

Kao cilj sporazuma formuliše se da su obje zemlje “vođene željom da, u svjetlu suštinskih promjena u geopolitičkom okruženju, udruže svoje snage kako bi svojim građankama i građanima, kao i svojim otvorenim, demokratskim društvima, obezbijedile budućnost obilježenu blagostanjem, bezbjednošću i održivošću.”

Šta predviđa Sporazum o prijateljstvu i koje oblasti obuhvata?
· Bezbjednost – Njemačka i Velika Britanija potvrđuju blisku saradnju u toj oblasti. Upadljivo je da se ugovara klauzula o uzajamnoj pomoći, koja treba bilateralno da dopuni član 5 NATO ugovora.

Tamo se navodi:

“Svjesne bliske podudarnosti svojih suštinskih interesa i u uvjerenju da ne postoji strateška prijetnja za jednu stranu koja ne bi bila i strateška prijetnja za drugu, ugovorne strane kao bliski saveznici potvrđuju svoju duboku posvećenost međusobnoj odbrani i pružaju jedna drugoj pomoć u slučaju oružanog napada na drugu ugovornu stranu, uključujući i vojna sredstva,” i trebalo bi da važi i u novim oblastima, poput sajber-bezbjednosti, piše DW.

· Politika naoružanja – Dogovorena je, na primjer, izrada rakete s dometom većim od 2.000 kilometara. Taj cilj su Njemačka i Britanija već objavile sredinom maja. Takav sistem naoružanja još ne postoji iz evropske proizvodnje.

Takođe se planira i bliža saradnja u razvoju bespilotnih vazdušnih sistema, projektima poput oklopnog transportnog vozila “Bokser“, na istočnom krilu NATO i u oblasti podvodne bezbjednosti u Sjevernom moru. Saradnja u izvozu oružja trebalo bi da bude proširena. Izvoz zajednički proizvedene vojne opreme treba da bude olakšan. Njemačka je do sada, zbog vrlo strogih pravila, često kočila takve projekte. Britanci se nadaju da će promjena kursa doneti dodatni izvoz u vrijednosti od više milijardi.

· Ukrajina – Obje zemlje obavezale su se da će nastaviti da podržavaju Ukrajinu – u njenoj odbrani od Rusije, ali i u obnovi.

· Zapadni Balkan – Velika Britanija takođe želi da se uključi u tzv. Berlinski proces, koji treba da približi zemlje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji kroz pojačanu međuregionalnu saradnju.

· Migraciona politika – Za suzbijanje neregularnih migracija dvije zemlje žele da uspostave sopstveni akcioni plan. Borba protiv trgovine ljudima biće unapređena, između ostalog, kroz međusobnu pravnu pomoć, podršku u gonjenju kriminalaca i efikasne granične kontrole.

Više od 20.000 izbjeglica prešlo je Lamanš od početka godine. Njemačka važi kao tranzitna tačka za gumene čamce i drugu opremu, i kao prolazna stanica za migrante. Takođe, trebalo bi pojačati saradnju u borbi protiv prekograničnog kriminala. To se posebno odnosi na pranje novca, ilegalne finansijske tokove i trgovinu drogom.

· Putovanja – Do kraja godine trebalo bi da budu omogućena putovanja školskih grupa bez viza između Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke. Trenutno je problem što učenici bez njemačkog pasoša – npr. iz Sirije ili Avganistana – moraju da traže vizu za Veliku Britaniju. To je često komplikovano. Kako ta djeca ne bi bila faktički isključena iz školskih ekskurzija, neke škole trenutno potpuno odustaju od razmjene s Velikom Britanijom.

Od kraja avgusta biće olakšano putovanje Britanaca u Njemačku kroz takozvane “E-Gates“ terminale na graničnim prelazima. Razlog za trenutnu regulativu je to što Britanija ne samo da je napustila EU, već nikada nije ni pristupila Šengenskom prostoru – što stvara znatne probleme Britancima pri putovanjima u Uniju.

· Ekonomija – Dogovoren je njemačko-britanski ekonomski forum. Saradnja bi trebalo da se proširi u oblastima visoke tehnologije i poslovnih finansija.

· Energetika – Obje zemlje žele da sarađuju u snabdijevanju energijom preko Sjevernog mora i u izgradnji infrastrukture za vodonik i CO₂.

· Saobraćaj – Za deset godina trebalo bi da saobraćaju prvi direktni vozovi iz Njemačke za Veliku Britaniju – ispod Lamanša. Trenutno je to, zbog kontrole pasoša, moguće samo sa presjedanjem. Za realizaciju željezničke veze biće formirana radna grupa.

Related Topics:

Svijet

ORBAN KATEGORIČAN “Jedini smo u Evropi na strani mira”

– Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je Mađarska jedina u Evropi na strani mira.
Upravo zato je, kako je rekao, odabrana za mjesto susreta predsjednika SAD i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina.

Vladajuća stranka Fides nikada nije držala lekcije bilo kome, ni dok je na vlasti ni kada je bila u opoziciji, napisao je Orban na “Fejsbuku”.

“Nikada nismo zatvorili kanale za pregovore. I što je najvažnije, godinama smo dosljedno i istrajno stajali na strani mira. Saradnja umjesto konfrontacije, međusobno poštovanje umjesto stigmatizacije. To je put ka miru”, napisao je Orban.

On je naglasio da je Mađarska sada zemlja u Evropi u kojoj postoji ozbiljna šansa da pregovori između SAD i Rusije dovedu do mira i gdje bi čak mogle da prevladaju i evropske perspektive.

“Brisel se možda izolovao, ali mi ćemo nastaviti da pregovaramo”, dodao je mađarski premijer, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

Teheran angažuje 80.000 policajaca za kontrolu oblačenja, TO IM JE NAJVEĆI PROBLEM?

Iran planira da mobiliše 80.000 novih policajaca za moral u Teheranu da bi sprovodili islamski kodeks oblačenja, koji zahtijeva od žena da dosljednije nose marame, rekli su zvaničnici.

– Nove snage imaju za cilj borbu protiv društvene nejednakosti i svake tendencije ka sekularizmu – rekao je Fararu Ruholah Momen Nasab, šef Uprave za promociju etičkih standarda.

On je naveo da je cilj ove inicijative da dovede do duboke društvene transformacije u Teheranu.

Zahtjev za nošenje marame smatra se jednim od ideoloških temelja iranske države, prenosi agencija DPA.

Prema islamskim pravilima, žene u Iranu moraju da nose dugačku odoru i maramu da bi pokrile oblik tijela i kose.

Međutim, sve više Iranki zanemaruje pravila, posebno nakon protesta 2022. godine i uspona ženskog pokreta.

Islamski tvrdolinijaši pokušali su da se suprotstave sve većem nepoštovanju vjerskih pravila uvođenjem strožih kazni i usvajanjem novog zakona o nošenju marame u parlamentu.

Žene koje ponove prekršaj suočavaju se sa velikim novčanim kaznama, isključenjem iz javnih službi i zatvorskim kaznama.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMPOV SASTANAK SA PUTINOM U BUDIMPEŠTI, žestok udarac evropi poniženje Brisela i trijumf Obrana

Najava Donalda Trampa da će se sastati sa Vladimirom Putinom u Budimpešti radi okončanja rata u Ukrajini doživljava se kao težak i bolan udarac za Evropu.

Na drugoj strani, Viktor Orban, mađarski premijer, gotovo izvjesno se osjeća kao “mačak koji se domogao pavlake”, navodi britanski The Telegraph.

Često ismijavan kao Putinov najbliži saveznik u Evropskoj uniji (EU), Orban se redovno sukobljavao sa Volodimirom Zelenskim i oštro kritikovao zapadne sankcije zbog rata u Ukrajini.

Više puta je istupao iz zajedničkog fronta svojih saveznika u NATO i EU, gdje samiti o Ukrajini sada rutinski završavaju zaključcima sa kojima se svi slože, osim Mađarske, čime se krše ustaljene konvencije.

Odnosi sa predsjednikom Zelenskim su na tački smrzavanja, Orban je obećao da će blokirati pristupanje Ukrajine EU i optužuje Kijev za progon mađarske etničke manjine.

U avgustu je Ukrajina pogodila ključni ruski naftovod koji prenosi naftu do Mađarske, zavisne od Kremlja, što je Budimpešta iskoristila da ponovo zatraži hitne mirovne pregovore u ratu za koji tvrdi da ga Kijev nikada ne može dobiti.

Ali, što je ključno, Orban se nikada nije posvađao sa Donaldom Trampom, otkako je svoju političku sudbinu čvrsto vezao za pokret MAGA još tokom Trampovog prvog mandata.

Ostao mu je lojalan i tokom Trampovog “izgnanstva” između dva mandata, u periodu kada je bio u sukobu sa Džozefom Bajdenom, bivšim američkim predsednikom. U tom vremenu Orban je postao miljenik američkih konzervativaca, govorio je na konferenciji “Conservative Political Action Conference” i bio domaćin samita u Budimpešti.

Orban je bio jedini lider EU koji je podržao Trampa prije njegovog ponovnog izbora. Bajden je upozorio da bi Tramp mogao da “orbanizuje” Sjedinjene Države, uporedivši lidera Fidesa sa diktatorom zbog njegovog obračuna sa medijima i ograničavanja prava LGBT zajednice.

Kada se vratio u Bijelu kuću, neke od novih politika Trampa bile su inspirisane Mađarskom, uključujući zakon kojim se dozvoljavaju samo dva pola.

Tramp je već podržao gospodina Orbana prije izbora 2026. godine. Mađar se predstavio kao zagovornik mira, a ovaj samit supersila je veliko dostignuće za lidera male zemlje od samo 9,5 miliona stanovnika.

To će biti udarac za one u EU koji su se nadali da bi Orbana mogao smijeniti Peter Mađar, proevropski konzervativac, koji u anketama vodi nad najduže vladajućim liderom u Mađarskoj.

Orban je uživao u svojoj ulozi “zlobnog momka” Brisela, osnovavši panevropsku grupu evroskeptičnih stranaka posvećenih vraćanju nacionalnih ovlašćenja od Evropske komisije.

Sukobio se sa sudijama EU zbog svoje stroge antiimigracione politike, koja je uključivala prisiljavanje migranata da ostanu u tranzitnim zonama između graničnih ograda.

Prošle godine je razbijesnio saveznike EU “mirovnom misijom” u Kijevu, Moskvi i Pekingu, prekidajući tabu ličnog susreta sa Putinom. Evropske diplomate su se trudile da insistiraju na tome da Orban ne govori u ime EU, uprkos tome što Mađarska šestomesečno predsjedava blokom.

Brisel je mislio da se osvetio krajem septembra kada je Tramp prekorio EU zbog nastavka kupovine ruske nafte. Evropski izaslanici nisu gubili vreme ukazujući da je najveći ruski kupac – Mađarska.

Mađarska je potpisala novi energetski sporazum sa Rusijom, tvrdeći da nema izbora jer zemlja nema izlaz na more. Tražili su izuzeća od sankcija EU na rusku energiju, ali su sada pod pritiskom SAD započeli pregovore sa drugim dobavljačima. Izbor Mađarske za samit obrisao je osmeh sa lica EU.

Blok je uglavnom bio marginalizovan u mirovnim pregovorima o Ukrajini i ljuti se zbog periferne uloge koju je igrao u mirovnom planu za Gazu.

Ovo će naštetiti i Kijevu. U Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. godine, Ukrajina je pristala da se odrekne svog nuklearnog oružja u zamjenu za garancije Rusije da će poštovati njen suverenitet, nezavisnost i granice.

Svakako pomaže to što je Mađarska ove godine objavila da se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) nakon što je izdat nalog za hapšenje Benjamina Netanijahua.

MKS takođe ima nalog za ratne zločine za Putina, koji zahtjeva od potpisnika da uhapse ruskog lidera ako uđe na njihovu teritoriju.

To neće biti problem u Mađarskoj, koja je izgradila veze sa drugim Trampovim saveznicima kao što su Netanijahu, premijer Izraela, i Žair Bolsonaro, bivši predsednik Brazila.

Zemlja koju su skoro sve članice i institucije EU izopštile sada je dobila centar pažnje od strane Trampa, koji veruje da je blok osnovan da bi “prevario” SAD.

Na samitu o Gazi u Egiptu ranije ove nedelje, potražio je Orbana sa bine.

“Volimo Viktora. Fantastičan si, zar ne? Znam da se mnogi ljudi ne slažu sa mnom, ali ja sam jedini koji je važan”, rekao je Tramp, stojeći pred evropskim liderima, uključujući Đorđu Meloni, premijerku Italije, i ser Kira Starmera.

Američki predsednik nema razloga da ne vjeruje u optužbe Orbana da EU namjerava da nametne svoje “budne” i globalističke vrijednosti Mađarskoj.

Davanje Orbanu poklona u vidu mirovnog samita nije samo nagrada za lojalnost, već će i podstaći napor Bijele kuće da MAGA učini globalnom. To ima dodatnu prednost obračunu sa liberalima u EU i šire.

Nastavi čitati

Aktuelno