Connect with us

Društvo

Kako su čvarci postali luksuz?

Decenijama unazad kraj godine bio je rezervisan za pripremu mesa za zimu, a 29. novembar sinonim za svinjokolj. U neku ruku i razumljivo. Dan republike bio je neradan, pa su mnogi to koristili da odrade ovaj veliki i važan posao koji im obezbjeđivao hranu do proljeća.

Danas je svinjokolj u onom starom smislu samo ponegdje očuvan, a čini se da od njega nisu ostali ni čvarci. Bar ne da su dostupni onima sa plićim džepom.

Kada sam bila baš mala, nisam znala šta se tačno slavi, ali sam znala da tog 29. novembra niko ne radi i da idemo na selo kod babe i dede. Na svinjokolju je uvijek bilo rođaka, komšija, prijatelja… Svi su pomagali da se posao što prije odradi, a ujedno su se i družili. Nije bilo potrebe da se zadaci striktno dijele. Ko god je znao i htio sekao je meso, slaninu, pravio kobasice, pekao roštilj ili kuvao gulaš…

E, ali čvarke nije mogao da prvi bilo ko. To su mogli samo deda i mama, jer su morali da budu “po našoj mjeri i ukusu”. Svi približno jednake veličine – mali, a hrskavi kada se otope. Da mogu da se “grickaju” onako u prolazu i bez hljeba. Kao što se danas grickaju čips ili smoki. Ni slučajno nisu smjeli da budu veliki i masni!

Osim što su svi koji su se zatekli na svinjokolju, tog dana jeli i pili, običaj je bio i da im se po nešto spakuje da ponesu kućama. Neko je dobio malo mesa, neko kobasicu, bilo je i onih koji su tražili kožuru, ali nijedan paket nije bio bez čvaraka! Jer, ko uopšte može da pojede tolike kilograme čvaraka, a i to je, iskreno, nekako bio najjeftiniji dio svinje.

U to vrijeme važilo je pravilo da “sirotinja” jede čvarke i koristi mast, dok je ulje rezervisano za one sa boljim primanjima.

Nema više Jugoslavije, a nema ni jeftinih čvaraka

Od tada je prošlo 30-ak godina. Stvari su se potpuno preokrenule. Nema više Jugoslavije, 29. novembar nije praznik, ljudi su se otuđili i sve se manje druže, a čvarke danas “sirotinja” teško da može da priušti.

Postali su delikates! Deluks roba! U trgovinama se mogu naći u pakovanjima od 100, 200, 300 grama… Pa tako u zavisnosti od toga da li se radi o “običnim” ili duvan čvarcima koštaju i do 20 KM po kilogramu. Nešto su jeftiniji na manifestacijama ili pijacama. Ali, gdje god da se prodaju, skuplji su od kilograma buta. I to, čak do tri puta!

To nekada nije bilo zamislivo, jer gotovo niko nije kupovao čvarke. Oni koji su ih imali dijelili su ih “šakom i kapom”. A od najsitnijih ostataka, koje niste mogli nikome da date (mi smo ih u kući zvali roždine) pravile su se pogačice sa čvarcima. Teško da bi danas neko ko ovaj delikates kupuje po paprenoj cijeni, bio spreman da ga iskoristi za pogačice.

Foto: NSonline

Slično je i sa mašću. I ona je u međuvremenu postala “zdrava”, pa za kilogram nerijetko treba izdvojiti i dvostruko više para nego za litar ulja.

Stručnjaci imaju objašnjenje za ovu pojavu. Tvrde da je razlog tome sve manji broj svinja, kao i činjenica da one imaju sve manje masnoće… Ipak, čini se da su i marketing i promocija učinili svoje. Jer, čim se nešto proglasi zdravim tražnja počne da raste… Dobri menadžeri to znaju da iskoriste i da zarade! A zašto i ne bi, kada ima onih koji su spremni da plate i nerazumne iznose, samo zato što je to stvar prestiža!

Čvarci se danas mogu kupiti novcem, ali ne i ono što je nekada išlo uz njih. Iskrenost, osjećaj za druge, prijateljstvo, drugarstvo, zajedništvo… To je neprocjenjivo i sve više nam fali! A upravo je to ono što je “sirotinju” s početka priče činilo bogatijom nego što su i ona i bilo ko drugi tada vidjeli.

Ko zna možda će za 30-ak godina opet doći neko novo vrijeme… I možda će se čvarci opet, nakon disnatora i druženja, naveliko i naširoko dijeliti po komšiluku… Do tada starijoj i srednjoj generaciji ostaju samo sjećanja na Dan državnosti zemlje koja više ne postoji i činjenicu da su istopljeni komadići svinjske masnoće nekada bili dostupni svima, a ne privilegija bogatih!

RTS

Društvo

GROBLJE U PRIJEDORU KAO DŽUNGLA! Komunalci tvrde da je košenje OBAVEZA PORODICA!

Javno preduzeće “Komunalne usluge” iz Prijedora pozvalo je građane da održavaju grobna mjesta na groblju na Pašincu i na gradskom pravoslavnom groblju jer je to obaveza porodica, a ne preduzeća koje nema prihod od te usluge.

Rukovodilac radne jedinice zadužene za groblja Mira Sikirica rekla je da ovo preduzeće upravlja Pašincem, koje je sa 300 dunuma površine jedno od najvećih grobalja u BiH.

“Zatim gradskim pravoslavnim, partizanskim i jevrejskim grobljem. Samo na Pašincu i gradskom pravoslavnom sahranjeno je više od 10.000 ljudi”, izjavila je Srni Sikirica.
Ona je naglasila da zakupnina pokriva rezervaciju grobnog mjesta, da je ugovorom definisana obaveza zakupca da održava to mjesto koje uključuje i košenje trave, pojasnivši da troškovi sahrane ne pokrivaju košenje, nego je obaveza porodica.

“U cjenovniku imamo i tu uslugu, ponudimo je prilikom ugovaranja sahrane, ali građani tu našu uslugu ne uzimaju”, dodala je ona.

Prema njenim riječima, na seoskim grobljima to je uređeno na način da se i od zakupaca i od porodica sahranjenih prikuplja novac za košenje.
Linker
“U prosjeku je to 50 KM. Mi tog prihoda nemamo i bilo bi neodgovorno prema poslovanju da vršimo uslugu koju ne prihodujemo”, pojasnila je Sikirica.

Ona je istakla da postoji mogućnost da se slično uredi i pitanje košenja na dva najveća groblja u Prijedoru kojima gradsko preduzeće upravlja, a da o tome odluku i prateće akte treba da donesu uprava i osnivač.

Kada je riječ o zakupnini zajedničkih grobnih mjesta, ona je navela da se zakupnina plaća dok ima živih korisnika. “Kada istekne zakup, a najčešće je to na 10 godina, a ne produži se ugovor, korisnik gubi pravo na to mjesto”, navela je Sikirica.

Pojasnila je da je zajedničkom komunalnom potrošnjom predviđena obaveza ovog preduzeća da održava infrastrukturu, puteve, dovod vode, odvoz otpada.
Neke od obaveza su i čišćenje parkinga i komemorativnog trga, te košenje velikih zelenih površina i površina oko parkinga i pristupnih puteva, obodnih parcela i prilaza.

Rukovodilac Službe opštih poslova u “Komunalnim uslugama” Zorana Mirković rekla je da se prilikom ugovaranja usluge sahranjivanja građanima nudi i usluga održavanja grobnih mjesta.

“LJudi se ne odazovu, očekuju možda da mi to radimo, a mi nismo u obavezi. U obavezi smo da radimo ono što je ugovoreno kroz zajedničku komunalnu potrošnju i za to smo i plaćeni”, izjavila je Srni Mirkovićeva.

Ona je navela da je saradnja građana u ovom segmentu rada “Komunalnih usluga” veoma značajna, te ih preduzeće moli za odgovorno i savjesno ponašanje i ispunjavanje svojih dužnosti.

Nastavi čitati

Društvo

OVO JE ZA INFARKT! Potrošačka korpa u BiH dostigla 3.178 maraka

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za maj 2025. godine iznosi 3.178,40 KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mart 2025. iznosila je 1.565 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 1.000 KM.

Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 49,24%. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 31,46 odsto.
Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

Prehrana – 44,95%
Stanovanje i komunalne usluge – 13,58%

Higijena i održavanje zdravlja – 9,44%

Obrazovanje i kultura – 10,07%

Odjeća i obuća – 11,33%
Prevoz – 4,34%

Održavanje domaćinstva – 6,29%

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki, piše Biznisinfo.ba.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne lokalni pljuskovi i grmljavina

U ponedjeljak 16.6.2025. u Bosni i Hercegovini prije podne pretežno sunčano, ali nestabilno vrijeme. U poslijepodnevnim i večernjim satima po Bosni se očekuju lokalni pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 16°C, na jugu zemlje do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 33°C, na jugu zemlje do 36°C.

Nastavi čitati

Aktuelno