Connect with us

Društvo

Kako su čvarci postali luksuz?

Decenijama unazad kraj godine bio je rezervisan za pripremu mesa za zimu, a 29. novembar sinonim za svinjokolj. U neku ruku i razumljivo. Dan republike bio je neradan, pa su mnogi to koristili da odrade ovaj veliki i važan posao koji im obezbjeđivao hranu do proljeća.

Danas je svinjokolj u onom starom smislu samo ponegdje očuvan, a čini se da od njega nisu ostali ni čvarci. Bar ne da su dostupni onima sa plićim džepom.

Kada sam bila baš mala, nisam znala šta se tačno slavi, ali sam znala da tog 29. novembra niko ne radi i da idemo na selo kod babe i dede. Na svinjokolju je uvijek bilo rođaka, komšija, prijatelja… Svi su pomagali da se posao što prije odradi, a ujedno su se i družili. Nije bilo potrebe da se zadaci striktno dijele. Ko god je znao i htio sekao je meso, slaninu, pravio kobasice, pekao roštilj ili kuvao gulaš…

E, ali čvarke nije mogao da prvi bilo ko. To su mogli samo deda i mama, jer su morali da budu “po našoj mjeri i ukusu”. Svi približno jednake veličine – mali, a hrskavi kada se otope. Da mogu da se “grickaju” onako u prolazu i bez hljeba. Kao što se danas grickaju čips ili smoki. Ni slučajno nisu smjeli da budu veliki i masni!

Osim što su svi koji su se zatekli na svinjokolju, tog dana jeli i pili, običaj je bio i da im se po nešto spakuje da ponesu kućama. Neko je dobio malo mesa, neko kobasicu, bilo je i onih koji su tražili kožuru, ali nijedan paket nije bio bez čvaraka! Jer, ko uopšte može da pojede tolike kilograme čvaraka, a i to je, iskreno, nekako bio najjeftiniji dio svinje.

U to vrijeme važilo je pravilo da “sirotinja” jede čvarke i koristi mast, dok je ulje rezervisano za one sa boljim primanjima.

Nema više Jugoslavije, a nema ni jeftinih čvaraka

Od tada je prošlo 30-ak godina. Stvari su se potpuno preokrenule. Nema više Jugoslavije, 29. novembar nije praznik, ljudi su se otuđili i sve se manje druže, a čvarke danas “sirotinja” teško da može da priušti.

Postali su delikates! Deluks roba! U trgovinama se mogu naći u pakovanjima od 100, 200, 300 grama… Pa tako u zavisnosti od toga da li se radi o “običnim” ili duvan čvarcima koštaju i do 20 KM po kilogramu. Nešto su jeftiniji na manifestacijama ili pijacama. Ali, gdje god da se prodaju, skuplji su od kilograma buta. I to, čak do tri puta!

To nekada nije bilo zamislivo, jer gotovo niko nije kupovao čvarke. Oni koji su ih imali dijelili su ih “šakom i kapom”. A od najsitnijih ostataka, koje niste mogli nikome da date (mi smo ih u kući zvali roždine) pravile su se pogačice sa čvarcima. Teško da bi danas neko ko ovaj delikates kupuje po paprenoj cijeni, bio spreman da ga iskoristi za pogačice.

Foto: NSonline

Slično je i sa mašću. I ona je u međuvremenu postala “zdrava”, pa za kilogram nerijetko treba izdvojiti i dvostruko više para nego za litar ulja.

Stručnjaci imaju objašnjenje za ovu pojavu. Tvrde da je razlog tome sve manji broj svinja, kao i činjenica da one imaju sve manje masnoće… Ipak, čini se da su i marketing i promocija učinili svoje. Jer, čim se nešto proglasi zdravim tražnja počne da raste… Dobri menadžeri to znaju da iskoriste i da zarade! A zašto i ne bi, kada ima onih koji su spremni da plate i nerazumne iznose, samo zato što je to stvar prestiža!

Čvarci se danas mogu kupiti novcem, ali ne i ono što je nekada išlo uz njih. Iskrenost, osjećaj za druge, prijateljstvo, drugarstvo, zajedništvo… To je neprocjenjivo i sve više nam fali! A upravo je to ono što je “sirotinju” s početka priče činilo bogatijom nego što su i ona i bilo ko drugi tada vidjeli.

Ko zna možda će za 30-ak godina opet doći neko novo vrijeme… I možda će se čvarci opet, nakon disnatora i druženja, naveliko i naširoko dijeliti po komšiluku… Do tada starijoj i srednjoj generaciji ostaju samo sjećanja na Dan državnosti zemlje koja više ne postoji i činjenicu da su istopljeni komadići svinjske masnoće nekada bili dostupni svima, a ne privilegija bogatih!

RTS

Društvo

VRTOGLAVA CIFRA Tuzlanski “Bingo” zaradio NEVJEROVATNIH 158 MILIONA KM

Najveći trgovački lanac u BiH, tuzlanski „Bingo“, zaradio je u prošloj godini rekordnih 158,3 miliona KM.
Uodnosu na 2022. godinu, kada je zaradio 117,1 milion KM, ovaj trgovački lanac je lani povećao dobit za čak 41,2 miliona maraka.

Ukupni prihodi „Binga“ lani su iznosili 1,95 milijardi maraka, dok su godinu ranije bili 300 miliona manji i iznosili su 1,64 milijardi maraka.
Ovako veliki rast prihoda i dobiti „Bingo“ je ostvario sa manjim brojem radnika nego 2022. godine, piše Capital.
Naime, prosječan broj radnika koje je ovaj lanac prošle godine zapošljavao bio je 8.108 radnika, dok je u 2022. godini bio 8.225, pokazuju zvnični podaci iz privrednih registara.
Srpska info

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano, u drugom dijelu dana porast oblačnosti

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti pretežno sunčano vrijeme sa maksimalnom temperaturom vazduha do 26 stepeni Celzijusovih.

U prvom dijelu dana preovladavaće toplo i pretežno sunčano vrijeme, a na jugu i zapadu uz umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Porast oblačnosti od juga i zapada očekuje se u drugom dijelu dana.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u višim krajevima jak, južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha biće od sedam do 11, a dnevna od 18 na jugu do 26 stepeni Celzijusovih na sjeveroistoku.

Srna

Nastavi čitati

Društvo

“TRUDNICE SU OBMANUTE”: Advokat objasnio kako je bilo zamišljeno da BUDUĆE MAJKE URADE PRENATALNI TEST

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS refundira troškove trudnicama koje su uradile prenatalne troškove, ali to ne važi za sve trudnice, već samo za one kojima je to preporučio ljekar iz zdravstvenih ustanova sa kojima Fond ima zaključen ugovor, iako to nije bilo predviđeno prvobitnom procedurom.

Fond nadoknađuje troškove trudnicama koje su uradile prenatalne testove do iznosa koji je definisan cjenovnikom FZO RS, odnosno do 700 KM, a rok za predaju zahtjeva za refundaciju je godinu dana od urađene zdravstvene usluge. Inače, uz zahtjev se, pored ove preporuke, prilaže i račun sa specifikacijom i dokument o izvršenom plaćanju, koji glasi na ime osiguranika ili člana porodice, kao i kopija tekućeg računa.

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević pojasnio je da izvorna procedura za ostvarivanje prava predviđena inicijalnim programom nije pominjala termin “zdravstvene ustanove sa kojom Fond ima zaključen ugovor”.

-Na osnovu Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, donesen je Program neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnice kojim je propisana procedura za sprovođenje ovog dijagnostičkog zahvata. Propisano je da indikaciju za ovaj test imaju sve trudnice uz samo nekoliko izuzetaka, ali i način ostvarivanja ovog prava. Inicijalnim Programom način ostvarivanja je podrazumijevao dobijanje uputnice od nadležnog doktora medicine specijaliste ginekologije i akušerstva na primarnom nivou zdravstvene zaštite, a na osnovu nje procedura je trebalo da bude izvršena na UKC RS. Međutim, UKC RS nije ispoštovao ovu proceduru, odnosno nisu imali neophodnu opremu i sredstva za njeno sprovođenje, tako da je odredba o načinu ostvarivanja prava na ovaj test ostala mrtvo slovo na papiru. Zbog ovoga su sve trudnice tokom prošle godine ove testove i dalje radile u inostranstvu, jer iste nije bilo moguće uraditi u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi u RS – pojašnjava Dragičević.

Kako kaže, ove godine FZO RS je donio dopunu Programa neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnice, kojom na drugačiji način uređuje ostvarivanje prava na ovaj test i to refundacijom troškova ove procedure.

-Novom procedurom sve trudnice dobijaju pravo da u roku od godinu dana od kada je izvršeno plaćanje te zdravstvene usluge, podnesu zahtjev za refundaciju troškova. Kada je dopuna programa objavljena, iz načina na koji su to mediji prenijeli, djelovalo je da će sve trudnice imati pravo na refundaciju ovih troškova. Međutim, Fond za sada priznaje pravo na refundaciju samo na osnovu preporuke doktora medicine iz zdravstvene ustanove u RS sa kojima imaju zaključen ugovor. Izvorna procedura za ostvarivanje prava predviđena inicijalnim programom nije pominjala termin ‘zdravstvene ustanove sa kojom Fond ima zaključen ugovor’, dakle, dopunom programa je retroaktivno izmijenjena procedura za ostvarivanje ovog prava, što svakako, smatram, nije zakonito – ističe Dragičević.

Dakle, kako navodi, sve trudnice koje su se pouzdale u pozitivne propise tokom 2023. godine nisu mogle da znaju da će procedura biti izmijenjena na način da se uvodi novi, gore navedeni termin kao uslov.

-Da su to znale, naravno da bi sve tražile uputnicu u takvim zdravstvenim ustanovama. Konačno, prošle godine procedura uopšte nije predviđala refundaciju, već isključivo obavljanje testa na UKC RS, a što nije bilo moguće. Zbog toga smatram da sve trudnice imaju pravo na refundaciju troškova ovog testa, po pomenutom programu. Ako ne po njemu, onda po Pravilniku o refundaciji troškova liječenja u inostranstvu, jer svi osiguranici Fonda RS imaju pravo na refundaciju troškova liječenja i dijagnostike u inostranstvu, ako se takva usluga ne može sprovesti u RS. Osim toga, nije prikladno ni pravično dijeliti i različito regulisati zdravstvene ustanove po osnivaču, na javne i privatne, jer je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ipak utvrđeno da se Zdravstvena djelatnost obavlja i u javnim i u privatnim zdravstvenim ustanovama – ističe Dragičević i dodaje da su na ovaj način trudnice obmanute.

-Smatram da su postupcima Fonda trudnice obmanute, jer je neko pompezno objavio da sve imaju pravo na refundaciju kada urade prenatalni test zarad nekih političkih bodova, da bi se kasnije krišom ispostavilo da to nije baš tako – rekao je on za Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Aktuelno