Fabrika cijevi „Unis“ u stečaju iz Dervente najveći je poreski dužnik u Republici Srpskoj sa dugom od 16,2 miliona KM.

Prema spisku Poreske uprave RS među deset najvećih dužnika na kraju aprila ove godine bilo je šest firmi koje su u stečaju.

Odmah iza „Unisa“ su „Dobojputevi“, takođe u stečaju, sa dugom od 11,7 miliona KM.

Slijedi „Niskogradnja“ iz Laktaša sa 11,6 miliona KM te „Kosmos“ Banjaluka sa 9,6 miliona maraka.

„Jelšingrad Livar“, koji je prošle godine promijenio vlasnika, nalazi se na šestom mjestu najvećih dužnika sa 7,2 miliona maraka, na sedmom „Farmland“ u stečaju sa dugom od sedam miliona, a na osmom „Nova forma“ iz Doboja sa 5,4 miliona KM.

Listu zatvaraju tri firme u stečaju i to Rudnik olova i cinka „Sase“ sa dugom od pet miliona KM, te “Mehanika” Zvornik i “Neimarstvo” Trebinje koje duguju po 4,9 miliona maraka.

U selu Bratač, iznad rijeke Zalomke, gdje se susreću priroda i istorija, most “Ovčiji brod”, nekada ključna spona između Nevesinja i Gacka, iako je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, propada u tišini prepušten zubu vremena i ljudskom nemaru.

Svaki kamen ugrađen u ovaj most priča priču dugu više vijekova jer se pretpostavlja da je sagrađen najvjerovatnije u XVI vijeku ili poslije. Stotinama godina kasnije, zbog nebrige ljudi ovog doba, most se urušava, zbog čega su svoj glas digli mještani ovog kraja.

Kako kažu, most je pred rušenjem.

“Mi, grupa stanovnika Bratača, protekle dvije godine smo se obraćali svakoj instituciji za koju smo smatrali da može da pomogne da se most spasi. Bilo je svakakvih odgovora, od onih da nema para, preko onih da nije u njihovoj nadležnosti, do nekih tankih obećanja da bi mogli nešto pomoći. Uglavnom, da sumiramo, slaba vajda od svega. Manja je tuga što se most ruši – od one da to nikome ne smeta. Da li je moguće da kultura i istorija više nikome nisu važni?! Sudeći prema stanju našeg mosta, izgleda da zaista nisu”, kažu mještani.

I biće, izgleda, da su u pravu. O značaju mosta piše i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u svojoj odluci iz 2018. godine, kada ga i proglašava nacionalnim spomenikom.

“Istorijska građevina ‘Ovčiji brod’, most u selu Bratač, posjeduje veoma izražene vrijednosti: istorijska vrijednost dobra, umjetnička i estetska vrijednost dobra, društvena vrijednost, autentičnost, integritet i ambijentalno/pejzažni kontekst”, navodi se u odluci.

Oni su još prije sedam godina naveli da se most nalazi u veoma lošem stanju.

“Na svodovima mosta primjetna su oštećenja i nedostaci vezivnog maltera i spojnica, tako da je cijela konstrukcija u lošem stanju. Prisutna je samonikla vegetacija i biološke naslage na zidovima, u spojnicama i na svodu, a nedostatkom redovnog održavanja i višegodišnjim nemarom most je izložen ubrzanom propadanju”, istakli su iz Komisije prilikom proglašavanja mosta nacionalnim spomenikom.

Zbog svega toga ovaj most se nalazi i na listi ugroženih spomenika, a tu je jer je, kako kažu, “ugrožen zbog lošeg stanja konstrukcije, bioloških naslaga i nemogućnosti redovnog održavanja”.

Za komentar smo kontaktirali i Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, iz koga ističu da su bili započeli izradu projektne dokumentacije.

“Zavod je zastao jer su se prilikom projektovanja uočila značajna slijeganja samog tla, te su potrebna sveobuhvatna geološka istraživanja, za koje u tom trenutku nismo posjedovali dovoljna finansijska sredstva. Aplicirali smo na više međunarodnih projekata, čak je jedan i bio izvjestan da će se realizovati. Slovenačka Akademija umjetnosti se ponudila da izvrši ispitivanje tla i 3D snimanje pukotina mosta, ali do toga nije došlo iz Zavodu nepoznatih razloga”, navodi Jasna Milešević, direktorica Zavoda.

Kako dodaje, trenutno su u procesu nabavke drona za 3D snimanje kako više ne bi imali ovu vrstu problema.

“Da pojasnim: projekat ovakve vrste, tu se misli na kompletnu projektnu dokumentaciju – arhitektonska, konstruktivna i sve ostale faze podrazumijevaju opsežna istraživanja, najčešće angažovanje stručnjaka različitih profila, te zaista nisu jednostavna stavka, kako finansijski, tako i stručno. Zavod je opet kontaktirao nadležne u Nevesinju da se vidi mogu li se pronaći sredstva i stručnjaci kako bi se otkočio ovaj za nas značajan projekat”, kaže Mileševićeva za “Nezavisne novine”.

Da li će doći do obnove mosta i hoće li se za njegov spas zauzeti i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, koja ga je i proglasila nacionalnim spomenikom pitali smo upravo pomenutu komisiju, međutim odgovor nismo dobili.

Milenko Avdalović, načelnik Nevesinja, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da ova opština nema sredstva za obnovu.

“To je preozbiljan posao. Opština Nevesinje prvo nema pravo to da radi. Mi bismo možda i radili da nije pod zaštitom. Mi smo spremni da se uključimo, ali mora Zavod da krene, a mi smo spremni da pomognemo koliko možemo”, rekao je on.

Bez “Ovčijeg broda”, koji je jedan od simbola Nevesinja, neće biti ni turizma u ovom mjestu, smatra Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ova opština ima sve predispozicije da postane atraktivna turistička destinacija.

“Ukoliko ne bude ‘Ovčijeg broda’ neće biti ni turizma, toliki je značaj tog srednjovjekovnog mosta. Toliki je značaj i uticaj na turizam. Nebriga o kulturnom nasljeđu je velika i mislim da je već učinjena velika šteta. Da li je popravljiva ili ne, to treba da kažu nadležni, koji su trebali taj zaštićeni spomenik ne samo da očuvaju, nego da ga i obezbijede. S druge strane, dešava se da je on devastiran, da se obrušava”, kaže Radić.

Kako ističe, Nevesinje je postalo važno mjesto na turističkoj mapi Srpske u vremenu pandemije virusa korona, kada su ljudi bili okrenuti istraživanjima domaćih destinacija. Međutim, ako se ne sačuva most, turizma u ovom mjestu neće ni biti.

“Tamo gdje nema brige o kulturnom nasljeđu, nema ni turizma”, zaključuje on.

Aktiv direktora kliničkih centara i bolnica u Bosni i Hercegovini uputio je poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zahtjev za neusvajanje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama i Prijedloga zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH.

O izmjenama ovih zakona poslanici bi trebali raspravljati na današnjoj sjednici, a ovu “reformu” mnogi su nazvali istorijskom s obzirom da se drastično povećavaju kazne za kršenje Zakona o javnim nabavkama, a uvodi se i posebno krivično djelo prevare u postupcima javnih nabavki.

Ipak, bolnice i klinički centri u BiH smatraju da je prije usvajanja Prijedloga Zakona o izmijenama Zakona o javnim nabavkama morala biti provedena javna rasprava. Ističu kako se u prijedlogu dva zakona navodi da sankcije moraju biti određene na takav način da budu odvraćajuće.

“Sankcije koje su predložene… su zaista odvraćajuće, ali na takav način da će odvratiti svakog od bavljenja poslovima javnih nabavki”, navodi se.

Smatraju da će uvođenje tako represivnog pravnog okvira dovesti do masovnog izbjegavanja i odbijanja učešća u postupcima javnih nabavki.

“Gledajući sa našeg stanovišta kao ugovornih organa čija je osnovna djelatnost usmjerena na pružanje usluga od opšteg interesa i pružanje blagovremene i što kvalitetnije zdravstvene zaštite svojim pacijentima, strahujemo da bi ovakva pravna rješenja dovela do ozbiljnog ugrožavanja funkcionisanja naših zdravstvenih ustavanova, a vjerujemo i drugih ugovornih organa”, navodi se.

Smatraju da srž i srce svakog postupka nabavke uglavnom čine tehničke specifikacije, te da u tom smislu dostupnost i posvećenost stručnih lica, naročito ljekara kao članova komisija, uglavnom ima presudan značaj u najvećem broju postupaka javnih nabavki.

Dodaju da je i do sada bio problem obezbijediti adekvatnu dostupnost i učešće stručnih lica u postupcima javnih nabavki, s obzirom da su pravashodno posvećeni svom primarnom poslu liječenja pacijenata i ne žele da se bave papirologijom, specifikacija i procedurama javnih nabavki.

“Uvođenjem ovakvih represvinih sanckija biti će gotovo nemoguće bilo koga privoliti da učestvuje u postupcima javnim nabavki, što bi moglo imati nesagledive posljedice po funkcionisanje zdravstvenog sistema”, ističu potpisnici.

Također, ističu da su odredbe Zakona o javnim nabavkama koje govore o tehničkim specifikacijama apsolutno postavljenje u interesu ponuđača te da zbog toga zdravstvene ustanove imaju velike probleme da nabave kvalitetne medicinske materijale.

“Sa tog stanovišta, bilo bi potpuno opravdano da nabavka medicinskih roba bude izdvojena u posebnom odjeljku zakona, kao nabavka roba koje imaju poseban tretman, koji bi omogućio nabavku kvalitetnih materijala u medicinskom snabdijevanju”, navodi se.

Osim toga, smatraju da bi u odredbama zakona i podzakonskih akata koji se odnose na ocjenu ponuda trebalo predvidjeti da u nabavkama koje se odnose na medicinsko snabdijevanje presudan značaj ima mišljenje konzilijuma ljekara koji pokrivaju oblast iz predmeta nabavke.

Ističu da bi to bilo potpuno opravdano jer i pored sve stručnosti koje posjeduju, upotrebom nekvalitetnih materijala prilikom medicinskih intervencija ljekari rizikuju da budu odgovorni za kasnije enevtualne komplikacije koje mogu nastati zbog upotrebe nekvalitetnih materijala.

“U takvim situacijama niko ne poziva na odgovornost ponuđača koji je prodao nekvalitetnu robu, nego zdravstvenu ustanovu i ljekara koji je obavio intervenciju”, navodi se.

Zbog svega toga pozivaju na “poseban tretman” zdravstvenim ustanovama u postupcima javnih nabavki.

“Također smatramo da zakonska rješenja koja se odnose na prekršajne i krivične odredbe i javnim nabavkama moraju biti rezultat sveobuhvatne stručne analize svih rizika i koristi, uz učešće relevantnih aktera iz struke i prakse”, navodi se.

Potpisnici zahtjeva su JZU Univerzitetski Klinički Centar Republike Srpske, Klinički centar univerziteta Sarajevo, JZU Univerzitetska Bolnica Foča, JZU Univerzitetski Klinički Centar Tuzla, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, JZU Bolnica “Sveti apostol Luka” Doboj, JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina, JZU Bolnica Zvornik, JZU Bolnica Srbija Istočno Sarajevo, JZU Bolnica Gradiška, JZU Bolnica Prijedor, JZU Bolnica Nevesinje, JZU Bolnica Trebinje, Specijalna Bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča, JZU Psihijatrijska Bolnica Sokolac, JU Bolnica Travnik, JU Kantonalna bolnica Zenica, JZU Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac.

Agencija za javne nabavke tvrdi da neće biti problema
S druge strane u Agenciji za javne nabavke BiH kažu da izmjene Zakona o javnim nabavkama nisu prijetnja zdravstvu već onima koji kradu na tenderima

Iz Agencije za javne nabavke odbacuju neutemeljene tvrdnje da će predložene izmjene Zakona o javnim nabavkama dovesti do kolapsa zdravstvenog sistema te naglašavaju da se Zakonom jača odgovornost, povećava transparentnost i spriječava zloupotrebe javnog novca, uključujući i zdravstveni sektor.

Iz kontinuiranog procesa praćenja sistema, koje provodi Agencija za javne nabavke, nesporno proizilazi da ključni uzroci problema kod nabavki u zdravstvenom sektoru nisu u Zakonu o javnim nabavkama, već u brojnim drugim slabostima, od kojih se izdvajaju sljedeći:

nedostatak funkcionalnih registara bolesti; neažurne liste lijekova; slabo planiranje potreba; kasno pokretanje postupaka javnih nabavki; izak nivo operativne odgovornosti zdravstvenih ustanova te nedovoljna organizovanost institucija koje provode nabavke.

Agencija za javne nabavke stoji na stanovištu da terapija ne smije biti privilegija već pravo, te da posljedice nepravilnosti i neodgovornosti u zdravstvu ne znače samo brojke, već izgubljene živote.

“Samo u 2023. godini, ugovorni organi iz oblasti zdravstva realizovali su više od 30.000 postupaka javnih nabavki ukupne vrijednosti većoj od 729 miliona KM. U 2024. godini, broj postupaka porastao je na više od 36.000, uz ukupnu vrijednost od 953 miliona KM”, navodi se u saopćenju iz navedene agencije.

Agencija naglašava da ti podaci jasno pokazuju obim sredstava i brojnost postupaka koji se provode pod zakonskim okvirom, što potvrđuje da sistem javnih nabavki nije prepreka, već ključni mehanizam zaštite interesa i života građana.

Agencija za javne nabavke poziva sve institucije, zdravstvene ustanove i političke subjekte da se uključe u reformski proces i to ne blokadom, već dijalogom i konstruktivnim prijedlozima.

“Niko ne smije trgovati strahom pacijenata”, upozoravaju iz te agencije.