Evropa ulazi u period velike nestabilnosti i potencijalne eskalacije između NATO i Rusije nakon što je Rusija svojim dronovima povrijedila vazdušni prostor nekoliko evropskih zemalja, uključujući i Poljsku.

NATO saveznice šalju svoje avione na istok, s ciljem da spriječe dalje upade ruskih dronova u NATO prostor. Obzirom da slanje NATO aviona predstavlja ozbiljan korak, vrlo je izvjesno da će Rusija odgovoriti sljedećim stepenom eskalacije, a onda je pitanje kako će NATO odgovoriti na taj potez i šta će to značiti za evropsku bezbjednost.

Kako je javio Reuters, britanski borbeni avioni izveli su svoju prvu NATO misiju vazdušne odbrane iznad Poljske u sklopu operacije Eastern Sentry, s ciljem jačanja odbrane zapadne alijanse nakon ruskog upada dronom ovog mjeseca.

Misija, koju je britanska vlada objavila u ponedjeljak neposredno nakon incidenata u poljskom vazdušnom prostoru, šalje, kako su saopštili, jasnu poruku da će NATO vazdušni prostor će biti branjеn.

Načelnik vazduhoplovstva, maršal vazduhoplovstva Harv Smit, rekao je da su britanski avioni zajedno sa saveznicima na istočnom krilu NATO-a, dodajući: “Ostajemo agilni, integrisani i spremni da projektujemo vazdušnu silu”.

Britanska vlada obećala je da će povećati izdvajanja za odbranu na 2,6% BDP-a do aprila 2027. godine, kao signal predsjedniku SAD Donaldu Trampu da Britanija može pomoći u jačanju evropske bezbjednosti.

Misija iznad Poljske dolazi i u trenutku pojačanih tenzija na drugim mjestima u Evropi, pošto je Estonija, članica NATO-a, u petak saopštila da su tri ruska vojna aviona prekršila njen vazdušni prostor na 12 minuta.

Ministar odbrane Estonije Hano Pevkur izjavio je da je odgovor Estonije i NATO-a na rusku provokaciju u petak pokazao da protivvazdušna odbrana NATO-a efikasno funkcioniše i da postoji spremnost, ako je potrebno, da se upotrebi sila.

Kako prenosi Tanjug, on je ocijenio da je cilj ruskih provokacija da natjera Zapad da se “bavi sobom dok se Rusija bavi Ukrajinom”.

“I kada počnemo da razgovaramo o tome da li treba da uvedemo više borbenih aviona ili sistema protivvazdušne odbrane, to je upravo ono što Rusija želi – da skrene našu pažnju sa pomoći Ukrajini i da se fokusiramo na naše sopstveno dvorište”, rekao je estonski ministar.

Rusko Ministarstvo odbrane, povodom optužbi Estonije da su tri ruska borbena aviona narušila vazdušni prostor te zemlje, tvrdi da je planirani let iz Karelije do aerodroma u Kalinjingradskoj oblasti obavljen u skladu sa međunarodnim propisima i nije prekršio granice drugih zemalja.

“Tri ruska borbena aviona MiG-31 19. septembra ove godine izvršila su planirani let iz Karelije do aerodroma u Kalinjingradskoj oblasti. Let je izvršen uz strogo poštovanje međunarodnih propisa o vazdušnom prostoru i nije prekršio granice drugih država, što je potvrđeno objektivnim praćenjem”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva, prenose RIA Novosti.

CNN u svojoj analizi tvrdi da nije sporno da će NATO biti u stanju da spriječi ruske dronove da uđu na njen teritorij, nego je pitanje troškova. Kako navode, ruski dronovi su veoma jeftini, a sistemi koje NATO angažuje koštaju milijarde.

“NATO avioni su bili veoma efikasni u sprečavanju masovnog iranskog napada raketama i dronovima na Izrael prošlog aprila. Međutim, troškovi takve odbrane, koje Izrael procjenjuje na više od milijardu dolara u tom slučaju, čine ovaj pristup neodrživim”, piše CNN.

Skoro dvije nedjelje nakon što je više od 20 ruskih dronova probilo vazdušni prostor NATO-a iznad Poljske, stručnjaci upozoravaju da odbrambeni sistemi Saveza još nisu spremni za ovakve asimetrične prijetnje, dok troškovi reakcije rastu.

Ključno pitanje u Evropi više nije samo da li je Moskva namjerno poslala više od 20 dronova u vazdušni prostor NATO-a, već i šta vojni odgovor otkriva o dugoročnoj sposobnosti Saveza da se nosi sa ovom rastućom prijetnjom. Ako je to bio, kako Poljska vjeruje, namjerni test NATO-ove odbrane, za Rusiju je to bio izuzetno jeftin eksperiment, piše Si-en-en.

Poljske vlasti pronašle su ostatke onoga za šta kažu da su dronovi “Gerbera”, izrađeni od šperploče i stiropora, a često se koriste kao mamci. Ukrajinska vojna obavještajna služba procjenjuje da njihova proizvodnja košta oko 8.500 evra po komadu. Istovremeno, u akciju su poleteli NATO-ovi višenamenski borbeni avioni F-16 i F-35, vrijedni više miliona evra.

Učinkovit pokazatelj moći, ali vjerovatno koštao desetine hiljada evra samo u gorivu i održavanju da bi se digao sa piste.

“Asimetrija troškova ne funkcioniše”, rekao je za CNN Robert Tolast, istraživač u londonskom odbrambenom think-tanku Royal United Services Institute (RUSI).

On je dodao da problem nije u tome što NATO ne može da odgovori na masovne napade dronova.

NATO-ovi avioni pokazali su se vrlo efikasnim u odbrani od velikog iranskog napada projektilima i dronovima na Izrael u aprilu ove godine. Ipak, Tolast tvrdi da je cena takve odbrane, koju je Izrael procijenio na više od milijardu evra, dugoročno neodrživa.

“Temeljni problem je u tome što prije Ukrajine većina zapadne vojne tehnologije jednostavno nije razmatrala ovu asimetričnu prijetnju dronova”, rekao je.

Ipak, u sve brže rastućem vojno-tehnološkom sektoru prevladava mišljenje da su neki problem razmatrali, ali da su brojna odbrambena ministarstva NATO-a prespora u prilagođavanju.

“Tehnologija postoji”, rekao je Džons Pinl, direktor britanske kompanije MARSS, specijalizovane za softver za otkrivanje prijetnji, koja sada proizvodi i vlastite presretačke dronove, u razgovoru za CNN prošle nedjelje na sajmu odbrambene industrije DSEI u Londonu.

“Dobar dio poljske granice već se mogao pokriti sofisticiranim ‘zidom dronova’. On označava slojevitu mrežu otkrivanja i presretanja, što je ideja koju snažno zagovaraju baltičke zemlje, a podržali su je i zvaničnici Evropske unije”, rekao je Pinl.

Problem: Birokratija

Problem je, rekao je Pinl, u tome što su NATO-ovi sistemi nabavke “zapeli u osamdesetima”. Kao primjer je naveo srednjodometni presretač MARSS-a, pokretan vještačkom inteligencijom i dizajniran da bude višekratno upotrebljiv, sa titanskom konstrukcijom koju je opisao kao “nož koji velikom brzinom seče nadolazeći dron”.

Trenutno čeka procjenu jedne NATO države, koja se očekuje u narednim mjesecima. “Oni tek sada pišu tehničke specifikacije, a mi ga koristimo već godinama u operacijama. U Evropi još uvijek nemamo spremne specifikacije”, kazao je Pinl za CNN, osvrćući se na tradicionalne prakse nabavke u kojima ministarstva izdaju detaljne tehničke zahtjeve, a zatim se na njih takmiče proizvođači.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa objavila je da će od kompanija tražiti naknadu od 100.000 dolara godišnje po privremenoj radnoj vizi H-1B.

Očekuje se da će tehnološki sektor u SAD, koji u velikoj mjeri zavisi od stručnjaka iz inostranstva, biti posebno pogođen, a povećani troškovi mogli bi prisiliti kompanije na preseljenje poslovanja u inostranstvo.

Takođe, to bi moglo da zada ozbiljan udarac tehnološkom sektoru koji se uveliko oslanja na stručnjake iz Indije i Kine.

Ukoliko hoćete nekoga da osposobljavate, to će biti ljudi koji su nedavno diplomirali sa nekog od prestižnih univerziteta širom naše zemlje. Osposobljavajte Amerikance. Prestanite da dovodite ljude koji nam oduzimaju radna mjesta – izjavio je ministar trgovine Hauard Latnik.

Tramp tvrdi kako su neki poslodavci iskorišćavali program zapošljavanja da snize plate.

– Neki poslodavci koristili su program privremenih radnih viza za snižavanje plata, čime su nanijeli štetu američkim radnicima – navodi se u izvršnoj odredbi koju je Tramp potpisao.

U dokumentu se ističe da je broj stranih radnika u području nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike u SAD više nego udvostručen u razdoblju od 2000-2019, na gotovo 2,5 miliona, dok se ukupna zaposlenost u ovim oblastima u istom razdoblju povećala za tek 44,5 odsto.