​Tehnološki gigant Meta planira ukidanje oko 350 radnih mjesta u Irskoj kao dio šireg globalnog restrukturiranja usmjerenog na razvoj vještačke inteligencije (AI).

Kako prenosi “Irish Examiner“, zaposleni u irskim kancelarijama kompanije već su obaviješteni da će njihova radna mjesta biti ugašena, dok Meta istovremeno sprovodi globalno smanjenje broja zaposlenih koje obuhvata oko 8.000 radnika.

Kompanija Meta trenutno zapošljava približno 1.800 ljudi u Irskoj, a prema irskim zakonima bila je dužna da o planiranim otkazima obavijesti i Ministarstvo preduzetništva. Otkazi dolaze u trenutku kada kompanija ulaže ogromna sredstva u razvoj AI tehnologije i reorganizaciju poslovanja kako bi ostala konkurentna u trci sa rivalima poput Googlea i OpenAI-ja.

Prema informacijama iz kompanije, najveći udar očekuje se na inženjerske i produktne timove, dok izvori upozoravaju da bi novi talasi otpuštanja mogli uslijediti kasnije tokom godine. Zaposlenima širom svijeta preporučeno je da rade od kuće dok se restrukturiranje sprovodi.

Meta je prethodno premjestila oko 7.000 radnika u nove timove fokusirane na razvoj AI proizvoda i digitalnih agenata. Kompanija je za ovu godinu planirala ulaganja veća od 100 milijardi dolara u infrastrukturu i razvoj vještačke inteligencije. Krajem marta Meta je globalno imala nešto manje od 80.000 zaposlenih, prije najnovijeg restrukturiranja i otkaza.

Direktorka za ljudske resurse kompanije Janelle Gale navela je u internom dopisu da Meta želi “ravniju organizacionu strukturu” sa manjim timovima koji će moći brže da donose odluke i preuzimaju veću odgovornost. Prema njenim riječima, cilj promjena je povećanje produktivnosti i efikasnosti rada.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da ne žuri sa postizanjem sporazuma sa Iranom i poručio da će izraelski premijer Benjamin Netanijahu “uraditi sve što od njega bude tražio” kada je riječ o eventualnim vojnim potezima prema Iranu.

Odgovarajući na pitanja novinara, Tramp je rekao da ima dobar odnos sa Netanijahuom i da očekuje potpunu usklađenost stavova, prenio je AP.

– On će uraditi sve što ja želim. Veoma je dobar čovjek, i ne zaboravite da je bio premijer u ratnom periodu – rekao je Tramp. Na pitanje da li je spreman na ograničeni sporazum sa Iranom koji bi uključivao otvaranje Ormuskog moreuza i produženje prekida vatre, Tramp je rekao da “nije u žurbi” da postigne dogovor.

On je dodao da bi, po njegovom mišljenju, bilo poželjno da se izbjegnu ljudske žrtve, ali da su sve opcije i dalje na stolu.

Tramp je istakao i da ne razmišlja o predstojećim međuizborima u novembru u SAD kada donosi odluke u vezi sa Iranom, odbacujući tvrdnje da izborni ciklus utiče na njegov pristup. – Svi pričaju o tome, “Oh, međuizbori”. Uopšte ne razmišljam o međuizobrima izborima kada proučavam iransko pitanje i ne žurim da postignem dogovor – rekao je Tramp.

Tramp je ocijenio i da je situacija u Iranu napeta zbog loših ekonomskih uslova i nezadovoljstva građana, dodajući da “postoji mnogo bijesa u zemlji”.

Govoreći o poređenju sa dugotrajnim američkim vojnim angažmanima u prošlosti, Tramp je naveo da je aktuelni proces oko Irana znatno kraći i da traje svega nekoliko mjeseci.

– U Iranu smo tri mjeseca, a većinu vremena imamo prekid vatre – rekao je američki predsjednik.

Pet država članica EU poziva na preispitivanje pristupa Zapadnom Balkanu, nudeći postepenu integraciju kao ključ za jačanje evropskih aspiracija

Pet država članica EU pozvalo je Evropsku komisiju da preispita način uključivanja zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno evropsko tržište, predstavljajući taj potez kao način da se zemlje kandidati zadrže van sfere uticaja Rusije.

“Da bi se održao zamah proširenja i unapredila evropska integracija, potrebni su snažni i atraktivni podsticaji,” Euractiv prenosi dijelove povjerljivog dokumenta Austrije, Češke, Italije, Slovačke i Slovenije, koji je prošlog petka distribuiran među 27 članica EU u Briselu, a o kojem je prvi izvestio portal Rapporteur.

“Pristup evropskom jedinstvenom tržištu zasnovan na zaslugama, ukoliko je potrebno, korak po korak, predstavlja takav podsticaj,” navodi se u dokumentu država koje čine neformalnu grupu za političku podršku evropskim aspiracijama Zapadnog Balkana.

Zemlje predlažu model koji nazivaju “sistematska sektorska integracija”. On bi podrazumijevao proširenje obima evropskih programa u kojima bi zemlje mogle da učestvuju, u skladu sa usklađivanjem sa pravnim tekovinama EU po pregovaračkim poglavljima.

“Postepena integracija trebalo bi aktivno i sistematski da se sprovodi kada kandidat pokaže visok nivo usklađenosti sa pravnim tekovinama EU u relevantnom sektoru”, navodi se u dokumentu.

Dodaje se i da bi trebalo uvesti zaštitne mehanizme u slučaju da država koja uživa poseban pristup evropskom tržištu nazaduje u reformama.

U dokumentu se kao mogući novi sektori za uključivanje navode transport, energetika i tržište električne energije, digitalno jedinstveno tržište, strategije konkurentnosti i politike kritičnih sirovina. Kao primjer pogodnosti koje bi mogle biti ponuđene zemljama Zapadnog Balkana pominje se i sporazum EU i Velike Britanije o mobilnosti mladih.

Međutim, po ambiciji, dokument zaostaje za predlozima koje je prošle nedjelje u intervjuu za Euractiv iznio albanski ministar spoljnih poslova Ferit Hodža, koji je sugerisao da bi zemlje kandidati trebalo da dobiju status posmatrača u institucijama EU kada zatvore pregovaračka poglavlja.

Milan Nič, viši istraživač njemačkog Savjeta za spoljne odnose, nije bio impresioniran sadržajem dokumenta, ocijenivši da se on ne razlikuje značajno od ranijih ideja.

“Zvuči kao nešto sofisticiranija verzija prethodnih predloga za postepenu integraciju”, rekao je on.

Autori dokumenta pozvali su evropsku komesarku za proširenje Marta Kos da razvije nove ideje u tom pravcu.

“Ovakav pristup proširio bi i ojačao jedinstveno tržište, doprinio geoekonomskom značaju i strateškoj autonomiji EU, istovremeno približavajući zemlje kandidate i pomažući u suzbijanju uticaja trećih država”, zaključuje se u dokumentu.