Connect with us

Svijet

KAKO SUKOB IZRAELA I IRANA UTIČE NA EVROPSKU UNIJU? Četiri ključna izazova koja mogu promijeniti sudbinu Evrope

Sukob Izraela i Irana donosi energetske, bezbjednosne i političke izazove za EU

Sukob između Izraela i Irana, koji se dodatno zaoštrio posljednjih nedjelja, ne ostaje izolovan događaj na Bliskom istoku. Evropska unija, iako geografski udaljena, sve više osjeća direktne posljedice ovog konflikta — od bezbjednosnih i energetskih prijetnji, do političkih pritisaka i unutrašnjih podjela.

Iako se sukob odvija van evropskog kontinenta, njegova geopolitička i bezbjednosna sjenka sve više pada na Evropu. EU pokušava da balansira između diplomatskog angažmana, očuvanja bezbjednosti i stabilnosti tržišta, ali se suočava s realnošću da su međunarodne krize sve teže izolovane.

Evropska unija posljednjih dana ulaže diplomatske napore da smiri tenzije i spriječi dalje širenje konflikta. Visoki zvaničnici EU pozivaju na uzdržanost i poštovanje međunarodnog prava, ali i istovremeno potvrđuju pravo Izraela na samoodbranu.

“Pozvali smo sve strane da pokažu maksimalnu uzdržanost i izbjegnu radnje koje bi mogle imati ozbiljne posljedice, uključujući i rizike od radioaktivnog ispuštanja,” izjavila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kallas 17. juna, osvrćući se na zabrinutost da bi napad na iranske nuklearne objekte mogao izazvati katastrofu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dva dana ranije razgovarala je direktno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i naglasila da je “diplomatija dugoročno jedino rješenje”.

Evropska unija izdala je u subotu saopštenje, u koje je EUpravo zato imao uvid, kojim je pozvala “sve strane da poštuju međunarodno pravo, pokažu uzdržanost i uzdrže se od daljih koraka koji bi mogli da dovedu do ozbiljnih posljedica, kao što je potencijalno ispuštanje radioaktivnog materijala”. Izvori bliski diskusiji navode da je ključni dio razmatranja među državama članicama bio da li EU treba da izjavi da “Izrael ima pravo da se brani” u kontekstu svojih napada na Iran.

Inače, Izrael tvrdi da je započeo seriju napada na Iran kao preventivnu mjeru jer Teheran, navodno, razvija nuklearno oružje. Međutim, čvrstih dokaza za to nema niti ih je Izrael ponudio. Od svih zemalja Bliskog istoka, samo se za Izrael govori da posjeduje nuklearno naoružanje, ali to nikada zvanično nije potvrđeno.

Zvaničnici EU bi trebalo da raspravljaju o ovim temama i na samitu EU sljedeće nedjelje, a do tada stručni dio javnosti polemiše koje su moguće posljedice ovog sukoba po Evropu i ostatak svijeta?

Uticaj na evropsku ekonomiju
U analizi za medije, Karsten Brzeski, šef makroekonomije u ING-u, ističe da bi ozbiljnija eskalacija mogla značajno narušiti povjerenje potrošača i privrede u evrozoni. Kombinacija rastućih cijena energije i geopolitičke nesigurnosti već sada stvara pritisak na investicije i potrošnju. Prema njegovim riječima, Evropa bi se mogla suočiti sa novim talasom stagflacije, scenarijem nalik onom iz 1973. godine kada je Jomkipurski rat pokrenuo globalnu naftnu krizu i ekonomski pad.

Filip Lausberg iz Evropskog političkog centra upozorava da bi rast inflacije mogao primorati Evropsku centralnu banku da ponovo poveća kamatne stope, uprkos trenutnim naporima da se one smanje kako bi se stimulisala privreda.

“Primarni cilj ECB-a ostaje borba protiv inflacije, pa bi ponovni rast cijena mogao značiti povratak restriktivnijoj monetarnoj politici – sa negativnim posljedicama po rast i zapošljavanje”, ocjenjuje Lausberg, prenose briselski mediji.

Nuklearni scenario: Malo vjerovatan, ali ne i nezamisliv
Iako je mogućnost nuklearnog sukoba za sada ocijenjena kao niska, ona ipak nije isključena. Izrael, iako nikada nije zvanično potvrdio posjedovanje nuklearnog oružja, prema procjenama posjeduje oko 90 bojevih glava. Eskalacija koja bi uključila pokušaje Irana da eliminiše izraelsko vojno i političko rukovodstvo mogla bi dovesti do razmatranja upotrebe nuklearnog oružja.

Suzi Snajder, koordinatorka programa u Međunarodnoj kampanji za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), smatra da rizik od nuklearne eskalacije postoji, ali da nije visok – osim ako Iran ne izvede napade koji bi ozbiljno ugrozili izraelsku komandu. Ona ocjenjuje da Teheran trenutno nema kapacitet za takvu akciju, i da je to više pitanje mogućnosti nego namjere.

Energetska nesigurnost
Jedan od prvih vidljivih efekata sukoba na Evropu jeste skok cijena nafte i povećana zabrinutost za stabilnost energetskog tržišta. Iako EU nije direktno zavisna od Iranske nafte, svaki poremećaj u Hormuškom moreuzu — jednoj od ključnih tačaka za svjetski izvoz energenata — momentalno utiče na tržišta.

Brisel je u koordinaciji sa SAD i partnerima razmotrio mere za stabilizaciju energetskog snabdijevanja i spremnost na eventualne poremećaje.

“Održavanje energetskog integriteta EU u ovakvoj situaciji je ključni prioritet,” saopšteno je iz Komisije.

Treba li Evropa da strahuje od moguće (nove) migrantske krize?
Pojačani sukob dodatno komplikuje migrantsku situaciju, posebno na južnim i istočnim granicama EU. Očekuje se da bi novi talasi migranata mogli krenuti iz Sirije, Libana i Irana, što će pojačati pritisak na zemlje poput Grčke, Italije, Bugarske i Hrvatske. Istovremeno, bezbjednosne službe širom Evrope povećale su nivo pripravnosti zbog mogućih terorističkih napada ili sabotaža povezanih s radikalnim grupama koje podržava Iran. Nova njemačka vlada već je pojačala granične ophodnje, dok su Francuska i Austrija dodatno osigurale ključne infrastrukture.

Manfred Veber, lider Evropske narodne partije u Evropskom parlamentu, izjavio je da “borba Izraela protiv islamskog terorizma nije samo izraelska stvar, već i evropski bezbjednosni prioritet.“

Kriza takođe testira političko jedinstvo unutar EU. Dok članice poput Njemačke i Francuske nastoje zauzeti jasan prozapadni stav i podrže Izrael, druge — naročito Mađarska i Slovačka — pozivaju na neutralniji pristup i manje uplitanje.

Poljski ministar za evropska pitanja Adam Szłapka jasno je stavio do znanja da “pokušaji mijenjanja šengenskog sistema pod pritiskom političke situacije predstavljaju korak u pogrešnom pravcu”, istovremeno ističući da su “Šengen i slobodno kretanje ljudi jedno od najvećih dostignuća EU”.

Related Topics:

Svijet

FON DER LAJEN: EU stoji uz Ukrajinu, neće se suočiti sama sa zimom

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je sinoć da EU stoji uz Ukrajinu i da je spremna da pruži neophodnu pomoć kako se ta zemlja ne bi sama suočila sa predstojećom zimom.

“Ukrajina neće biti sama ove zime. EU stoji uz vas i pruža hitnu energetsku pomoć kako bi se podržala Ukrajina u narednim mjesecima”, napisala je Fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži Iks.

Ona je dodala da Evropska komisija istovremeno razmatra opcije za obezbjeđivanje neophodne kontinuirane finansijske podrške Ukrajini.

“Sutra ćemo usvojiti naš Paket proširenja, kojim će biti istaknuta izuzetna posvećenost Ukrajine njenom evropskom putu tokom protekle godine”, navela je predsjednica EK.

Fon der Lajen je naglasila da je poruka Komisije jasna, a to je da je Ukrajina je spremna da ide napred.

Ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu su se intenzivirali prethodnih dana pa su stoga u Ukrajini, prema navodima ukrajinskog javnog servisa Suspilne, na snazi velika isključenja struje i ograničenje kapaciteta distribucije električne energije, a u nedjelju je cjelokupna oblast Donjecka ostala bez struje usljed ruskih udara.

Nastavi čitati

Svijet

ČOVJEK KOJI JE 192 PUCAO SEBI U GRUDI: Priča o ludilu i genijalnosti Amerikanca koji je smislio pancir

Ričard Dejvis, bivši marinac i biznismen, postao je legenda tako što je 192 puta pucao sebi u grudi da dokaže izdržljivost pancira. Njegova priča inspirisala je film “Druga šansa” reditelja Ramin Bahranija.

“Mnogi misle da sam glup što ovo radim”, rekao je Ričard Dejvis i – povukao obarač.
Pištolj je bio uperen u njega. Metak se odbio od pancira, a Dejvis je veselo izjavio:
“Prosto kao pasulj”.

Tako je bivši marinac i propali vlasnik picerije dokazivao izdržljivost svojih pancir-prsluka – pucajući u sebe čak 192 puta. Njegov izum spasio je hiljade života, ali mu je na kraju donio propast.

Priča o njemu toliko je apsurdna i fascinantna da je inspirisala poznatog reditelja Ramina Bahranija da snimi dokumentarac “Druga šansa” (Second Chance).

Dejvis je 1970-ih bio vlasnik propale picerije u Detroitu kada je doživio oružani napad i shvatio da bi “Kevlar” mogao promijeniti sve. Napravio je prvi lagani pancir-prsluk koji se mogao nositi ispod odjeće i osnovao kompaniju Second Chance.

Njegovi proizvodi su ubrzo postali standard – nosili su ih policajci, vojnici, pa čak i američki predsjednik Džordž V. Buš. Vrijednost firme dostigla je 50 miliona dolara, a Dejvis je postao simbol “novog američkog sna”.

Ali njegov put do slave bio je obojen i bizarnim incidentima, laganjem, pa čak i tragedijama.

Opsesija slavom i pad
Dejvis je sebe smatrao šoumenom – režirao je filmove o oružju i nasilju, objavljivao časopise i volio publicitet. Ipak, iza kulisa, stvari su počele da se raspadaju.

Kada je na privatnom strelištu slučajno ranio stariju ženu, pokušao je da podmiti tinejdžera da preuzme krivicu. Tokom vatrometa koji je finansirao, eksplozija je ubila jednog čovjeka. Ni tada nije preuzeo odgovornost.

Njegova kompanija je doživjela ozbiljan udarac kada je distribuirao 100.000 pancira od novog materijala “Zylon”, koji se pokazao neispravnim – jedan policajac je poginuo.

Dejvisov dugogodišnji saradnik Aron Vestrik, kome je pancir jednom spasao život, kasnije je postao uzbunjivač i tajno snimao razgovore o zataškavanju dokaza.

Lik koji ne zna da prizna grešku
U dokumentarcu Bahranija, Dejvis (70) odbija da u potpunosti prizna svoje greške.

“Neke stvari je bio spreman da otkrije, a za druge – nije bio sposoban da emotivno ode toliko daleko”, rekao je reditelj za Gardijan.

Prema Bahraniju, Dejvis je stvorio mit o sebi: “Njegova priča je krvava, osvetnička legenda koja nema mnogo veze s činjenicama. Ali on i dalje vjeruje da je sve bilo baš tako”.

I to je možda najtužniji aspekt njegovog lika – čovjek koji je spasavao živote, postao je simbol iluzije o sopstvenoj nepogrešivosti.

Nastavi čitati

Svijet

NOVE TENZIJE! Bjelorusija spremna da pošalje vojsku u Ukrajinu

Bjelorusija je izrazila spremnost da rasporedi svoje mirovne snage u Ukrajinu kao dio sporazuma o okončanju rata, izjavio je načelnik odjeljenja za međunarodnu vojnu saradnju i mirovne aktivnosti komande snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Bjelorusije, Aleksej Skabej.

Prema njegovim riječima, učešće vojske susjedne zemlje u međunarodnim misijama je pitanje „podizanja nacionalne zastave“ i demonstriranja otvorenosti zemlje.

„Čim dobijemo odgovarajuću odluku, bićemo spremni da se premjestimo u jedan ili drugi region kako bismo izvršili zadatke“, rekao je Skabej, napominjući da je učešće Bjelorusije u mirovnim misijama pod vođstvom UN trenutno obustavljeno.

Takođe je uvjeren da moguće raspoređivanje mirovne misije u Ukrajini zavisi od saglasnosti obje strane u sukobu.

„Nismo samo mi ti koji odlučujemo. Ako strane odluče, spremni smo da pružimo pomoć na njihov zahtjev“, dodao je predstavnik bjeloruskog Ministarstva odbrane.

Podsjećanja radi, trenutno se razmatra raspoređivanje zapadnih mirovnih snaga u Ukrajini kao garancija bezbjednosti nakon rata, ali se Rusija tome protivi.

Nedavno je portparolka bjeloruskog predsjednika Natalija Ejsmont izjavila da će ruski eksperimentalni raketni sistem „Orešnik“ biti stavljen na borbeno dežurstvo u zemlji već u decembru.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je da Vladimir Putin želi da uvuče Bjelorusiju u rat i isprovocira Poljsku.

Nastavi čitati

Aktuelno