Mještani Podnovlja okupili su da izraze nezadovoljstvo zato što ni 177 dana nakon odluke Vrhovnog suda niko ne sprovodi odluku kojom je uvažena tužba Zemljoradničke zadruge „Podnovlje“ za ponavljanje postupka izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanje prava na zemljištu u Katastarskoj opštini Podnovlje. Riječ je o zemljištu koje je bilo u posjedu Zemljoradničke zadruge „Podnovlje“, a koje je Grad Doboj u međuvremenu prodao banjalučkoj kompaniji „Etmax“ za izgradnju solarnih elektrana.

Danas se navrašava 177 dana od odluke Vrhovnog suda Republike Srpske i tim povodom mještani su se okupili da poruče da ne odustaju od borbe.

“Odustati nećemo, idemo dalje, borićemo se, vladavine prava u našoj Srpskoj Republici nema. 177 dana, dovoljno rečeno, da nijedna institucija nama nije odgovorila na naše upite, niti je došla da nam da podršku, sasvim dovoljno govori gdje živimo,” poručuje mještanka Ana Đukić-

Slobodan Dragičević, koordinator stručne komisije Mjesne boračke organizacije navodi da vlast u Doboju i dalje opstruiše ovaj proces, što kako kaže ima direktne posljedice po stanovništvo i životnu okolinu:

“Mi smo preduzeli pravne radnje u pravcu da smo podnijeli zahtjev koji je upućen RUGIPu, dobili smo jedan negativan odgovor, sada čekamo rezultat njihovog daljeg praćenja tog dokumenta, a s druge strane još bih samo da naglasim da u tom dokumentu je toliko umanjen značaj Zemljoradničke zadruge da je čak nisu ni spomenuli da je bila vlasnik do prije preuzimanja, otimanja tačnije od strane grada Doboja.”

Mještane Podnovlja  podržalo je više organizacija pozivajući nadležne na odgovornost i sprovođenje sudskih odluka.

“Ključna poruka da je ovo ovdje što imamo u Podnovlju školski primjer zarobljenih institucija, zarobljene države koja nema snage da 177 dana provede presudu Vrhovnog suda Republike Srpske. Jednostavno nemamo institucije. Imamo presudu, a nemamo institucije koje će to da sprovedu, sa druge strane te institucije su vrlo efikasne kada se treba obračunati sa ljudima koji ovdje protestuju, koji se bore za svoja prava. Zaista je to žalosno šta se radi i kakve pritiske ti ljude trpe,” navodi Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću Transparensi internešnel BiH.

“Sve ono što se radi, ponavljam odgovorni su nadležni i izvršna vlast u gradu Doboju ili kako ih ja nazivam vlasnici Doboja. Oni bi trebalo da sprovedi presudu i oni su odgovorni za sve ovo što se ovdje dešava, a građanima da tako i biraju na predstojećim izborima,” poručuje Stefan Blagić iz Restarta.

“Nažalost ovo je samo jedan pokazatelj kakav je krah institucija ovdje u pitanju. Imamo stvarno situaciju da vidimo na terenu u Bukovoj kosi, Medna, po Nevesinju, po Bileći, evo ovdje u Podnovlju, u mnogim mjestima se dešava rasprodaja prirodnih dobara, rasprodaja zemlje, vode, uništenje, kvalitet vazduha. Sve je to uništeno, institucije su otete, zarobljene u interesu pojedinaca, tajkuna.

Koncesije se dodjeljuju i stranim kompanijama, američkim, britanskim, kanadskim rudarskim. Solarni projekti se takođe dijele, parčaju, radi se jedna privatizacija energetskog sektora, prirodnih dobara i najveću cijenu nažalost ispašataju građani,” navodi Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Mještani Podnovlja traže od SNSD-ove gradske vlasti u Doboju da konačno postupe po Odluci Vrhovnog suda Republike Srpske i poručuju da oni od svoje borbe neće odustati.

Cijena fjučersa za naftu “brent” za isporuku u novembru probila je prije dva dana psihološku granicu i premašila 106 dolara po barelu na londonskoj berzi.

pak, ta cijena daleko je od najviše od početka sukoba u Iranu kada je poskupljenje na svjetskim tržištima i krenulo.

Primjera radi, krajem aprila brent nafta na berzama je koštala vrtoglavih 126,41 dolar po barelu.

Međutim, to ne igra, očigledno, veliku ulogu kada su u pitanju cijene goriva u Bosni i Hercegovini (BiH).

Gorivo ipak skuplje nego u aprilu

Tokom pika cijena nafte na svjetskim berzama krajem aprila gorivo u BiH se, prema dostupnim podacima, kretalo u prosjeku nešto ispod 3,70 KM politri za dizel, i prosječno nešto ispod tri marke po litri za benzin.

Sada, kada je nafta znatno jeftinija nego u pomenutom periodu, dizel u BiH prosječno košta 3,74 KM po litri, dok je benzin oko 3,30 KM u prosjeku.

U septembru benzin je zabilježio vrtoglavo poskupljenje od oko 20 feninga po litri.

Dizel negdje i iznad četiri marke

Podsjećamo, kako je ATV prvi pisao prije nekoliko dana, na pojedinim pumpama cijena dizela premašila je četiri marke po litri.

Tako je krajem prošle sedmice, tačnije u nedjelju, na jednoj benzinskoj pumpi u Kneževu zabilježena cijena od 4,01 KM, prenosi ATV.

Na istoj pumpi benzin je tada koštao 3,40 KM.

Izbor imena za bebu jedna je od prvih velikih odluka roditelja. Nekima je najvažnije kako ime zvuči, drugima njegovo značenje, a mnogi žele da ono sačuva i porodičnu uspomenu.

Jedna buduća majka, koja se predstavila kao Ana, potražila je savjet na sajtu Svetosavlje. Pitala je da li bi sinu mogla da da ime po svom pokojnom ocu i da li je takav izbor u skladu sa pravoslavnom tradicijom.

Ana i njen suprug za prvo dijete razmatrali su ime Marija, ako bude djevojčica, između ostalog zbog porodične slave Male Gospojine. Za dječaka im se dopadalo ime Danilo.

Nakon što je Anin otac preminuo, počela je da razmišlja o imenu Petar. On je umro svega nekoliko dana pošto mu je rekla da će postati djed, ne dočekavši rođenje unučeta. Ana se pitala i da li bi, ako izabere ime po ocu, trebalo da se istim načelom vodi pri davanju imena budućoj djeci.

Sveštenik podržao njen izbor

Sveštenik Dušan odgovorio joj je da u pravoslavnoj tradiciji postoji običaj davanja imena po svetiteljima, ali da to nije jedini način izbora. Podsjetio je i na srpska narodna imena, kao i na običaj da dijete ponese ime pretka koji je ostavio lijepu uspomenu.

– Učinićete dobru stvar ako muškom djetetu date ime Petar po tvom ocu, koji se sigurno radovao svom unučetu i nije dočekao da ga vidi – naveo je sveštenik.

Dodao je da roditelji ne treba da izbjegavaju lijepa narodna imena svojih predaka samo zato što se ne nalaze u crkvenom kalendaru. Objasnio je i da je kod Rusa i Grka češći običaj davanja imena po svetitelju i obilježavanja imendana, dok je kod Srba porodična vjerska tradicija povezana i sa krsnom slavom.

Za Anu bi ime Petar bilo način da sačuva uspomenu na oca. Konačna odluka o imenu, kako proizlazi iz odgovora sveštenika, ostaje na roditeljima, prenosi Kurir.