Connect with us

Region

KAKVA ODLUKA! Slovenija uvodi skraćeno radno vrijeme ili slobodan petak

U Sloveniji od 1. januara 2026. godine djelimično će stupiti na snagu novi zakon koji predstavlja pravu revoluciju na tržištu rada.

Osim što predviđa povećanje naknada za nezaposlene i učesnike javnih radova, kao i lakši pristup tržištu rada za mlade, studente i penzionere, zakon će omogućiti i radnicima koji se približavaju penziji da smanje svoju radnu obavezu.

Konkretno, radnici stariji od 58 godina, kao i oni sa najmanje 35 godina radnog staža, moći će praktično da biraju: da petak imaju slobodan, da vikend produže, ili da rade skraćeno – po šest sati dnevno. Ovo je potvrdilo Ministarstvo za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti za slovenačke medije. Ministarstvom rukovodi Luka Mesec iz partije Levica, koja pruža manjinsku podršku vladi Roberta Goloba. U toku je izrada podzakonskih akata koji će omogućiti sprovođenje ovih novih pravila.

Model nazvan 80-90-100 predviđa: radno vrijeme od 80%, platu od 90% i pune doprinose kao da se radi 100%. Ova ideja djelimično preuzima iskustva Islanda, Irske i Njemačke, gdje su slični modeli doveli do pozitivnih rezultata: veće produktivnosti, manje izostanaka i bolje efikasnosti. U Sloveniji su već sprovedeni pilot-projekti u tehnološkim firmama, koji su pokazali slične rezultate.

Iz Ministarstva rada navode da će, ako se promjene pokažu uspješnim, krenuti i korak dalje u liberalizaciji radnih propisa. Do kraja 2028. godine moguće su i dodatne promjene: dodatak za rad subotom, obavezni božićni bonus za sve zaposlene i uvođenje radne nedjelje od 38 sati.

Više novca za nezaposlene, bolji uslovi za studente i javne radnike
U okviru prve faze zakonskih izmjena predviđene su i dodatne mjere. Nezaposleni u Sloveniji od 2026. godine dobiće više novca kroz naknade. Maksimalni iznos koji će nezaposleni primati tokom prva tri mjeseca nakon prestanka radnog odnosa iznosiće 130% prosječne bruto minimalne zarade, što trenutno premašuje 1.660 evra. Ako ni nakon tri mjeseca ne pronađu posao, sledi naknada od 110%, zatim 100%, a na kraju 70% prosječne bruto minimalne zarade.

Značajne promjene i povećanja predviđena su i za učenike, studente i učesnike javnih radova. Oni će imati veće minimalne satnice i bolje uslove rada. Planirani su i posebni podsticaji za zapošljavanje osoba starijih od 59 godina – do 40% mjesečne neto naknade. Ova kategorija građana dobiće pravo i na više dozvoljenih sati povremenog i privremenog rada.

Penzionerima se mjesečni limit rada povećava sa 60 na 85 sati, čime se proporcionalno povećava i maksimalni godišnji prihod koji mogu ostvariti po tom osnovu.

Ministarstvo finansija zabrinuto zbog budžetskog opterećenja
Usvajanju ovog zakona prethodili su dugotrajni pregovori sa socijalnim partnerima, ali je zakon na kraju donesen po hitnom postupku, jer je njegovo usvajanje bilo povezano sa povlačenjem 140 miliona evra iz evropskih fondova.

Međutim, Ministarstvo finansija, na čijem čelu je dugogodišnji menadžer i bivši direktor Adria Airwaysa Klemen Boštjančič, izrazilo je rezerve u vezi sa finansijskim opterećenjem koje ove mjere donose. Ukupni trošak za državni budžet procjenjuje se na preko 40 miliona evra, pa će podzakonski akti koji regulišu tržište rada biti donošeni postepeno, do kraja 2028. godine – ako, naravno, vlada lijevog centra opstane do tada, prenosi Nova.

Region

DRAMA U HRVATSKOJ! Doktor iz Indije uključio je ChatGPT DA SE NE OSRAMOTI!

Među zaposlenima u hitnoj medicinskoj službi u Drnišu nastala je ozbiljna uzbuna zbog ljekara iz Irana koji, prema tvrdnjama dijela osoblja, ne govori dovoljno dobro hrvatski jezik da bi bezbjedno obavljao posao u hitnoj pomoći. Kako navodi portal Net.hr, pojedini zdravstveni radnici tvrde da u praksi često moraju da prevode umjesto ljekara, pa čak i da mu pomažu uz pomoć mobilnih aplikacija.

– Sve intervencije ja prevodim. Desilo se da je pacijent shvatio da se ljekar ne snalazi s jezikom i predložio da razgovaraju na engleskom. Tada je doktor uključio ChatGPT kako se ne bi potpuno osramotio – ispričao je jedan od zaposlenih.

On upozorava da je ovakva praksa nedopustiva u dinamičnom i izuzetno osetljivom okruženju hitne medicinske pomoći, gdje su brzina i jasna komunikacija često presudni za nečiji život. Problem je, kako navodi, dodatno izražen jer se radi o području sa starijim stanovništvom koje uglavnom ne govori strane jezike.

Prema pisanju istog portala, ljekar je ranije radio u Šibeniku i Primoštenu, ali je zbog pritužbi premješten u Drniš.
“Sestre su bile i prevodioci i pola doktora”
Slična iskustva potvrdila je i medicinska sestra iz Šibenika, koja kaže da su medicinske sestre često bile primorane da preuzimaju dodatne uloge.

– Neugodno je i pacijentima kada vide da ljekar ne zna jezik. Smatram da u hitnoj moraju da rade ljekari koji mogu normalno da komuniciraju sa pacijentima – rekla je ona.

S druge strane, direktor Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Tomislav Jukić izjavio je da ljekar posjeduje sertifikat o poznavanju hrvatskog jezika na nivou B2 i da do sada nije bilo zvaničnih pritužbi. Ministarstvo zdravlja takođe je potvrdilo da ljekar ima važeću licencu i da formalno ispunjava sve uslove za rad u zdravstvenom sistemu.

Oštre reakcije građana
Vijest je izazvala burne reakcije javnosti, a mnogi smatraju da formalni papiri nisu dovoljni kada je u pitanju hitna medicinska pomoć.

Jedan od komentatora ističe da je ovakva situacija neprihvatljiva:

“Nedopustivo je da neko ko ne poznaje standardni hrvatski jezik radi u zdravstvenom sistemu, posebno u hitnoj pomoći gdje je brzina ključna. Sramota”.

Drugi idu i korak dalje, dovodeći u pitanje funkcionisanje sistema:

“Ovo je još jedna potvrda koliko ozbiljno sprovodimo zakone. U nekim drugim državama bi zbog ovoga ministar bio u zatvoru, a ne davao ostavku”.
Ima i onih koji problem vide u samom procesu sertifikacije:

“Ako ljekar ima B2 sertifikat, onda ga je neko izdao. Možda bi trebalo preispitati ko i kako izdaje takve sertifikate i da li su kriterijumi realni”.

Nastavi čitati

Region

SA SVINJA PREŠLI NA OVCE I KOZE! Hrvatska sprovodi usmrćivanje životinja zbog KUGE?

U Hrvatskoj je u subotu (13. decembra) prvi put potvrđena kuga malih preživara, zarazna bolest koja pogađa ovce i koze, saopštilo je iz hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dodajući da je virus potvrđen u uzorcima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a da ju je potvrdio Hrvatski veterinarski institut.

Na zaraženom imanju, pod nadzorom hrvatskog Državnog inspektorata, već su preduzete hitne mjere kako bi se spriječilo širenje bolesti, što uključuje usmrćivanje ovaca i koza, kao i temeljno čišćenje i dezinfekciju objekata, prenio je hrvatski portal Indeks.

Istraga se nastavlja kako bi se utvrdilo na koji je način virus dospio na imanje, a prve informacije ukazuju na mogućnost ilegalnih radnji.

Kako bi se spriječilo dalje širenje zaraze, u okolini žarišta biće određene zone ograničenja.

Kuga malih preživara je vrlo zarazna virusna bolest koja ugrožava ovce i koze, ali nije opasna za ljude ni druge vrste životinja.

Virus se prenosi direktnim kontaktom između životinja ili posredno putem zaražene opreme, vode ili pašnjaka.

Vlasnici životinja treba da obrate pažnju na nagli porast temperature, iscrpljenost, otežano kretanje, gubitak apetita i iscjedak iz očiju i nosa.
Nezavisne

Nastavi čitati

Region

FICO O SRBIJI “Bolje pripremljena od Ukrajine za članstvo u EU”

Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji je nerealno u doglednoj budućnosti, dok su Srbija, Crna Gora i Albanija mnogo bolje pripremljene za proširenje EU, ali se stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima, izjavio je slovački premijer Robert Fico u emisiji „Subotnji dijalozi“.

Prema njegovim riječima, članstvo Kijeva u EU bi zahtijevalo jednoglasno odobrenje svih zemalja članica, a velike zemlje bi bile prve koje bi ga blokirale.

Fico je još kritikovao visok nivo korupcije u Ukrajini, ukazujući na desetine milijardi evra koje je EU već izdvojila. On je još jednom ponovio da ne želi da učestvuje u planovima za izdvajanje novih sredstava za vojnu opremu, te da obećava da će na sastancima Evropskog savjeta blokirati sve finansijske odluke usmjerene na kupovinu oružja za Kijev, prenosi “Sputnjik”.

Kaja Kalas, šef diplomatije EU, saopštila je ranije u intervjuu za italijanski list da prisustvo tačke o prijemu Ukrajine u EU u američkom planu može pomoći da se prevaziđe veto Mađarske, koja sebe smatra partnerom Vašingtona.

Pritom, ona je navela da odluku o ovom pitanju treba da donesu države-članice na osnovu postignutih rezultata i „po zaslugama“. Linker
Podsjetimo, u junu 2022. godine Ukrajini i Moldaviji je dodijeljen status zemlje-kandidata za članstvo u EU.

Nastavi čitati

Aktuelno