Connect with us

Region

KANALIZACIJA SE IZLILA U MORE, NADLEŽNI ĆUTE: Turisti zgroženi prizorom u Crnoj Gori, strahuju od zaraze

Kanalizacija se izliva u more na Šušanjskoj plaži u Baru, a mještani i turisti upozoravaju na neprijatan miris i moguću opasnost po zdravlje kupača.

Barani i turisti žale se na neprijatan miris i potencijalnu opasnost od zaraze u Šušnju. Problem je postojao i prethodnih godina, ali nije bio ovako očigledan usred turističke sezone.

Mještane i turiste koji borave na Šušanjskoj plaži u Baru ove sedmice neprijatno je iznenadilo izlivanje kanalizacije u more na najmanje dva mjesta, zbog čega su svoje nezadovoljstvo podijelili sa redakcijom “Vijesti”, ali i na društvenim mrežama. Iz Morskog dobra, međutim, ne odgovaraju na novinarska pitanja o ovom problemu.

Iz kanala ispod nekadašnjeg restorana “BB” i onog ispod nekadašnje “Amfore” u Šušnju ove sedmice moglo se vidjeti izlivanje mutne tečnosti braon boje direktno u more, praćeno neprijatnim mirisom duž cijele obale, u neposrednoj blizini zakupljenih plaža sa ležaljkama.

“Došla sam da se kupam, ali pri silasku na plažu prvo što nas je dočekalo bio je smrad, pa mi je ubrzo, kada sam vidjela zamućenje vode u plićaku, bilo jasno o čemu se radi. Ovo je stvarno strašno, treba upozoriti ljude da se ne kupaju ovdje jer može doći do neke zaraze”, kazala je Baranka koja živi u Šušnju.

Dodala je da je ovaj problem postojao i prethodnih godina, ali da nije bio “ovako očigledan” i usred sezone.

Iako su građani rekli redakciji da su se pisanim putem obratili Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, jer “nikoga nisu mogli da dobiju telefonom”, iz Morskog dobra nisu odgovorili na pitanja redakcije da li su evidentirali izlivanje fekalne kanalizacije u Šušnju tokom ove ljetne sezone i koje su konkretne mjere preduzeli u okviru svojih nadležnosti radi zaštite obale i mora.

Nema odgovora ni na pitanje da li je Morsko dobro zbog izlivanja fekalnih voda obavijestilo lokalne službe i institucije – Opštinu Bar, DOO “Vodovod i kanalizacija”, Ekološku inspekciju ili druge organe, kao ni kakav je ishod te komunikacije.

Takođe nije odgovoreno ni da li su zbog izlivanja fekalne kanalizacije sprovedene vanredne analize kvaliteta morske vode na kupalištima u Šušnju i da li su rezultati pokazali odstupanja od propisanih standarda za bezbjednost kupača, budući da su nedavno iz Morskog dobra obavijestili javnost da je morska voda odličnog kvaliteta, iako stanje na terenu pokazuje izlivanje kanalizacije u more.

Ova pitanja dodatno je aktuelizovala objava u Fejsbuk grupi “Barski život”, u kojoj su uglavnom strani državljani koji žive u Baru, i pokrenula raspravu o stanju na plaži u Šušnju.

Jedna korisnica je fotografijama prikazala tamnu i mutnu vodu koja se uliva u more, uz tvrdnju da se neprijatan miris osjeća duž cijele plaže.

U objavi se postavlja pitanje kojoj instituciji građani mogu da se obrate i ko je nadležan za kontrolu ovakvih pojava, uz izraženu zabrinutost zbog mogućeg zagađenja mora na jednoj od najposjećenijih barskih plaža.

Komentari pokazuju da mnogi smatraju kako problem nije nov i da nadležne službe za njega već znaju, ali da reakcije izostaju. Dio učesnika rasprave navodi da je malo vjerovatno da će prijave donijeti konkretne rezultate, dok drugi dijele kontakte komunalne policije, državnih institucija i organizacija kojima se može uputiti prijava.

Nekoliko komentatora upozorava kupače da budu oprezni i savjetuje im da ne gutaju morsku vodu zbog mogućeg rizika od zaraze. Pojedini tvrde da se lokalno stanovništvo godinama ne kupa na plažama u Baru i Šušnju, već bira druge lokacije koje smatra čistijim, poput Maljevika ili drugih udaljenijih plaža. Kao jedan od razloga lošijeg kvaliteta mora navode se blizina luke, gradska infrastruktura i velika koncentracija turista.

Rasprava je obilježena i brojnim sarkastičnim komentarima koji odražavaju nezadovoljstvo građana. Neki ironično poručuju da “ako se ljudi i dalje kupaju, onda je sve u redu”, dok drugi ismijavaju neefikasnost institucija ili ukazuju na to da se više pažnje posvećuje kažnjavanju ljudi zbog hodanja u kupaćim kostimima nego rješavanju ekoloških problema.

Pojedini učesnici rasprave proširuju temu i na druge komunalne probleme u Baru, navodeći da voda i u drugim dijelovima grada ima neprijatan miris, što dodatno doprinosi osjećaju nepoverenja prema komunalnom sistemu.

Jedan od komentara podsjeća da Crna Gora ima dugoročnu obavezu usklađivanja sistema za prečišćavanje otpadnih voda sa standardima Evropske unije do 2035. godine, uz napomenu da upravo zaštita životne sredine predstavlja jedan od najvećih izazova u procesu evropskih integracija.

Građani su izrazili zabrinutost zbog mogućeg zagađenja mora, nezadovoljstvo radom nadležnih institucija i uvjerenje da se problemi zaštite životne sredine ne rješavaju dovoljno brzo, uprkos njihovom značaju za zdravlje stanovništva i turističku sezonu.

Iz barskog lokalnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” prije dva dana saopšteno je da je njihov tehnički sektor, radna jedinica “Održavanje i kanalizacija”, sproveo redovne aktivnosti na održavanju kanalizacionog sistema, koje su obuhvatile čišćenje i provjeru šahti i slivnika na unaprijed definisanim lokacijama, detekciju kvarova, sanacione radove na prijavljenim lokalitetima, kao i vraćanje terena u prvobitno stanje nakon završenih intervencija.

Zahvaljujući ažurnom radu njihovih kolega, kako su naveli, naročito tokom turističke sezone kada je opterećenje na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži značajno povećano, obezbjeđuje se kontinuirano i efikasno funkcionisanje sistema u interesu svih građana i posjetilaca.

Related Topics:

Region

PRIJEDLOG UPUĆEN VUČIĆU! Zašto je raspuštanje parlamenta jedini ustavni izlaz?

Premijer Srbije Đuro Macut predložio je da Vlada Srbije uputi predsjedniku Srbije obrazloženi prijedlog za raspuštanje Narodne skupštine i raspisivanje izbora za narodne poslanike.

Macut je poručio da su izbori prilika da se učvrste institucije, da se spuste tenzije i odbaci politika isključivosti i politička borba sa ulica vrati u institucije.

Vlada je na vanrednoj sjednici usvojila prijedlog premijera. Predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut predložio je da Vlada uputi predsjedniku Republike obrazloženi prijedlog za raspuštanje Narodne skupštine.

Vlada je na vanrednoj sednici usvojila prijedlog premijera Macuta.

– Izbori nikada nisu bili znak slabosti države. Izbori su dokaz nesalomive snage demokratske Srbije koja bez rezerve vjeruje svom narodu. A mi vjerujemo građanima Srbije, vjerujemo u ujedinjenu Srbiju. Zato predlažem da Vlada Republike Srbije, u skladu sa Ustavom, predloži predsjedniku Republike da raspusti Narodnu skupštinu i raspiše izbore za narodne poslanike – rekao je Macut obraćajući se na sjednici. Rekao je da su izbori prilika da se učvrste institucije, da se spuste tenzije i odbaci politika isključivosti i politička borba sa ulica vrati u institucije.

Macut je rekao da će sve do izbora nove vlade, vlada u ovom sastavu nastaviti da istom energijom, odgovornošću i u istom tempu obavlja svoje poslove i da ostvaruje zacrtane ciljeve i doprinosi daljem napretku Srbije.

– Јer mandat ima svoj kraj, ali odgovornost prema državi traje svakog dana. Uvjeren sam da će putem koji je trasirala i ova vlada nastaviti i u budućnosti – istakao je Macut.

Prijedlog Vlade neophodna procedura za raspisivanje izbora

Prijedlog za raspuštanje Skupštine je procedura koja je neophodna da se ispuni kako bi bili raspisani vanredni parlamentarni izbori.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ranije će raspisati parlamentarne izbore najkasnije 9. ili 10. septembra, a da će oni održati 18. ili 25. oktobra.

Ukaz o raspuštanju parlamenta predsjednik treba da donese u roku od 72 sata.

Odlukom o raspisivanju izbora određuje se dan za glasanje koji mora da bude neradni.

Zakonom je predviđeno da parlamentarne izbore raspisuje predsjednik države i da od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne smije da prođe manje od 45 niti više od 60 dana.

Narodna skupština koja je raspuštena vrši samo tekuće ili neodložne poslove, određene zakonom, a Skupština ne može da bude raspuštena za vreme ratnog ili vanrednog stanja.

Skupština ima 250 narodnih poslanika, koji se biraju na četiri godine.

Aktuelni saziv konstituisan je 6. februara 2024. godine nakon parlamentarnih izbora održanih 17. decembra 2023. godine.

Nastavi čitati

Region

SAHRANJEN RATKO MLADIĆ! “Rijeka ljudi” na posljednjem ispraćaju

Bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratko Mladić sahranjen je danas popodne na Topčiderskom groblju u Beogradu, u porodičnoj grobnici pored kćerke Ane.  Posljednjem ispraćaju prisustvovali su brojni građani, koji su ga, u nepreglednoj povorci, dugoj oko četiri kilometra, ispratili od crkve Svetog Luke, gdje je, prethodno, opijelo služio patrijarh srpski Porfirije.

Opijelo je kod porodične grobnice predvodio vikarni episkop patrijarha srpskog Dositej, uz sasluženje velikog broja sveštenika.

Od generala su se kod porodične grobnice govorima oprostili njegov saborac general-potpukovnik Petar Škrbić, sin Darko i unuka Anastasija.

Čin ukopa obavljen je uz vojne počasti, pa je tako počasna jedinica dočekala kovčeg na kapiji groblja, a prije samog spuštanja tijela u raku ispaljena su tri počasna plotuna u vazduh.

Na opijelu, patrijarh Porfirije je poručio da će ime generala Ratka Mladića “ostati duboko utkano u pamćenje i molitve najvećeg dela srpskog pravoslavnog naroda, koji prema njemu oseća i neguje duboku zahvalnost, jer ga vidi kao vojnika i komandanta koji je u jednom teškom i tragičnom vremenu stajao na čelu vojske svoga naroda, nosio veliku odgovornost i teret, podneo žrtvu i položio život za slobodu, odbranu i opstanak svoga roda”.

Posljednja riječ

 

 

Patrijarh je rekao da posljednja riječ o čovjeku ne pripada smrti, ne pripada ni grobu, ni prolaznosti, ni ništavilu već vaskrslom Hristu.

“I sveti apostol Pavle nas na to podseća kada kaže: ‘Ko si ti koji sudiš tuđem sluzi?’ Postoje naša razumevanja ljudska, postoje ljudski sudovi, ljudska pravda, i oni imaju svoje domete i svoj značaj, ali oni su baš kao što je i priroda čovekova uslovljena i prolazna, i sami uslovljeni mnogim znanim i neznanim, vidljivim i nevidljivim, objektivnim i varljivim faktorima. Postoji i iskustvo čitavih naroda da zemaljski sud i zemaljska pravda nisu uvek svima merila istom merom”, poručio je Porfirije.

Kovčeg je potom postavljen na lafet i u pogrebnoj povorci prevezen do porodične grobnice, gdje je Mladić sahranjen pored kćerke Ane.

Iza kovčega su, u povorci, bili Bosiljka Mladić, supruga generala Mladića, sin Darko Mladić i unuka Anastasija.

“Dragi tata, kada sam te vozio na helikopter koji te je odvezao u Knin, rekao si: ‘Dao sam reč da ću braniti narod i državu, to je obaveza i čast’. I još svaki Srbin mora da misli kako će jednog dana pred Lazara. A vojnik i oficir još mora i pred Miloša. Uvek si bio borac i pobednik”, poručio je kroz suze Darko Mladić.

On je dodao da je njegov otac sanjao da bude doktor, i da je opštini falio 21 dinar za stipendiju, i da je zato postao vojnik.

“Kasnije si mi govorio, jedan hirurg ako je dobar na stolu može da spasi jedan život, a jedan oficir ako je dobar može da spasi hiljade. Ti si spasio narod”, rekao je generalov sin i zaplakao se.

Građani okupljeni na Topčiderskom groblju aplauzom su dočekali kovčeg sa tijelom Mladića.

Zastave Srbije i Republike Srpske

Kovčeg je prekriven zastavama Srbije i Republike Srpske. Duž ulice na ulazu u Topčidersko groblje, kao i na samom groblju je bio veliki broj građana sa cvijećem i vijencima koji su dočekali pogrebnu povorku.

Pored članova uže porodice i ratnih veterana koji su držali stražu pored odra, sahrani je prisustvovao kompletan politički vrh Republike Srpske. Iz Beograda su ispraćaju prisustvovali ministar odbrane Bratislav Gašić, ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski, sin predsjednika Srbije Danilo Vučić, kao i ambasador Ruske Federacije Aleksandar Bocan-Harčenko.

“Kakvi budemo danas, bićemo takvi i dovijeka. General nas je 1992. godine ujedinio da bi opstali, a danas, nakon 30 godina svađa i razmimoilaženja, ponovo može da nas ujedini da savladamo sve prepreke”, rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić.

Nastavi čitati

Region

“NEZAMISLIVO VISOKA KONCENTRACIJA”! Stručnjaci šokirani analizom vode kod Gospića, pronašli i “vječne hemikalije”!

Divlje odlagalište otpada u Divoselu kod Gospića zagadilo je lokalne podzemne vode mikroplastikom, zaključak je vještaka koji je danas, 7. septembra, objavila hrvatska Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK).

Analiza pokazala šta je otpad ostavio u vodi

Vještaci su, kako se navodi u izvještaju, vodu testirali na tri mjesta oko divljeg odlagališta – uzvodno, neposredno uz otpad i nizvodno od njega, a rezultati su pokazali veliku razliku.

“Voda koja tek prilazi lokaciji gotovo je čista, dok ona koja prolazi ispod samog odlagališta nosi čak 89 odsto sve pronađene plastike”, navodi se u izvještaju, koji je objavio USKOK i dodaje:

“U toj vodi nizvodno izmjerena su čak 737 mikrograma polistirena (stiropora) po litru, što je u prirodi nezamislivo visoka koncentracija”.

Dalje se navodi da u čistim podzemnim vodama takve plastike uopšte ne bi smjelo biti, a ovdje ne samo da je ima u ogromnim količinama, nego se sa kišama u talasima ispire kroz porozni lički krš.

U podzemnim vodama pronađeni stiropor, PET i teflon

Dodaje se da se spektroskopska analiza otkrila je da se u podzemlju ne nalazi samo usitnjeni stiropor nego i polietilen od kojeg se prave vrećice i folije, polipropilen, PET ambalaža, ali i politetrafluoretilen (PTFE).

PTFE je, podsjećaju u izvještaju, poznatiji kao teflon, spoj iz porodice perfluoriranih spojeva, takozvanih “vječnih kemikalija” koje se u prirodi gotovo uopšte ne razgrađuju.

Vještaci su zaključili i da je specifična gustoća plastike gotovo jednaka gustoći vode, te da se čestice ne talože na dnu, nego ih podzemne vode bez ikakvog otpora nose kroz krške pukotine.

U Liku dovezeno 37.000 tona otpada

Podsjećamo, afera je eskalirala u februaru prošle godine kada su istražioci pokrenuli akciju protiv preduzetnika Josipa Šinceka i njegove firme, a istraga je otkrila da se u Liku godinama dovozio otpad iz Italije i Slovenije pod velom sirovine za navodnu proizvodnju građevinskih blokova.

Otpad je potom nekontrolisano zakopavan i ostavljan na otvorenom u osjetljivom krškom području. Riječ je o 37.000 tona otpada.

Više desetina građana u subotu, 5. septembra, u Zagrebu je na velikom protestu “Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku” i zatražili hitnu sanaciju terena, krivičnu odgovornost svih uključenih i prestanak pretvaranja Like u odlagalište opasnog otpada.

Nastavi čitati

Aktuelno