Connect with us

Politika

Kandidatura BiH za EU visi o koncu

BiH se nalazi pred velikom šansom da na decembarskom samitu EU dobije kandidaturu za članstvo u EU, ali uslov je da ispuni barem neke od uslova koji su navedeni u izvještaju Evropske komisije za BiH prošlog mjeseca i da pokrene postupak ratifikacije sporazuma potpisanih u Berlinu u sklopu Berlinskog procesa.

I Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, pozvao je vlasti da što prije ratifikuju tri sporazuma iz Berlina, koji se odnose na kretanje ljudi regionom samo s ličnim kartama i međusobno priznavanje nekih vrsta diploma.

“Sada je važno za Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH da brzo započnu proces ratifikacije tri sporazuma”, napisao je on na Twitteru nakon razgovora s Tomasom Fičenom, njemačkim ambasadorom u BiH, i Majlindom Bregu, predsjednicom Regionalnog savjeta za saradnju o uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta u regionu.

Iako je Savjet ministara BiH na nedavnoj sjednici na dnevnom redu imao čak 279 tačaka, nijedna od njih se nije odnosila na potpisane sporazume u Berlinu. Uputili smo pitanje kada bi se evropske reforme mogle naći na dnevnom redu, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor.

U nezvaničnim razgovorima koje su proteklih dana imale s nekoliko diplomata iz zemalja članica EU rečeno nam je da nikada nije bila veća šansa da BiH dobije kandidaturu, ali da još postoji skepsa u više zemalja članica da li je BiH zaista posvećena reformama. Oni kažu da bi postupak ratifikacije ovih sporazuma i početak reformi na osam ključnih tačaka iz proteklog izvještaja Evropske komisije bili dovoljni da se ubijede skeptici. Oni, međutim, kažu da ako do toga ne dođe u decembru, pitanje je hoće li biti dovoljno dobre volje da se to uradi na narednom samitu u martu naredne godine.

Podsjećanja radi, Karoline Edštadler, austrijska ministarka za Evropu, nedavno je u intervjuu za “Nezavisne novine” izjavila da je optimista ako BiH krene u sprovođenje reformi.

Inače, u sklopu Berlinskog samita usvojena je i deklaracija o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji, a kao što smo pisali, BiH je nije potpisala jer je kasno dobila tekst, a izbori su odgodili raspravu unutar BiH. Deklaracija je usklađena s namjerom Evropske komisije da regionu dodijeli milijardu evra s ciljem suzbijanja posljedica energetske krize.

Nikola Špirić, delegat u Domu naroda BiH ispred SNSD-a, kaže za “Nezavisne novine” da postoji mogućnost da se taj posao uradi do decembra s obzirom na to da će, kako procjenjuje, Predstavnički dom biti formiran u mjesec dana, a Dom naroda moguće već u decembru.

“Ako bude političke volje i konsenzusa, to se može uraditi. Hoće li biti – vidjećemo”, kaže on.

U Evropskoj komisiji kažu da su spremni pomoći BiH i zemljama regiona da se suoče s energetskom krizom te da bi sredstva mogla biti dostupna već od početka sljedeće godine u sklopu Ekonomskog i investicionog okvira za zapadni Balkan.

“Dosad su pokrenuta 24 velika projekta u oblastima održivi transport, zelena energija, ljudski kapital i uklanjanje otpada ukupne vrijednosti 1,2 milijarde evra grantova u sklopu Okvira. Očekuje se da će ovi projekti privući dodatnih 3,4 milijarde evra investicija u saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama”, kažu oni.

Politika

ZAKON TRAŽI TRANSPARENTNOST, BUDŽET NUDI MAGLU! Režim opet poseže u džep građana, pod krinkom “stručnih usluga”!

Narodna skupština Republike Srpske u srijedu 26.11. ove godine održaće posebnu sjednicu, na čijem dnevnom redu je drugi rebalans budžeta za 2025. godinu.

U okviru tog rebalansa ima jedna budžetska stavka koja je naročito važna, jer pokazuje kako vladajući režim u višemilionskim iznosima troši novac za svoje interese, a ne u interesu naroda i Republike Srpske.

Da bi se razumjela ta bahatost režima koja je, suštinski gledano, kriminal (zloupotreba službenog položaja) pokriven odlukama Narodne skupštine, treba se vratiti u budžet Republike Srpske za 2025. godinu, koji je Narodna skupština usvojila krajem 2024. godine.

Tim budžetom Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju odobrena je budžetska stavka “stručne usluge” u iznosu od 2.150.000 KM. Ono što odmah pada u oči je što je toliki novac građana namijenjen da se potroši za krajnje neodređen pojam “stručne usluge”, koji ne znači ništa, jer se ne zna šta su stručne usluge, od koga su one niti za koga.

Stoga je takvo postupanje u normiranju neustavno, protivno ustavnom principu vladavine prava, koje nema kada se ovako važno pitanje trošenja narodnog novca propisuje potpuno neodređenim pojmovima, čime se polaže temelj za kasnije brojne i raznovrsne zloupotrebe u vršenju vlasti prilikom trošenja budžetskog novca.

Nakon tako usvojenog budžeta za 2025. godinu, Narodna skupština je tokom ove godine već usvojila jedan (prvi) rebalans budžeta, kojim je navedenu budžetsku stavku Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju sa 2.150.000 KM uvećala za više od deset puta, i to na 21.683.800 KM.

Dakle, za (s)mutne “stručne usluge” režim je sebi dao toliki novac, za koji ni tim rebalansom budžeta nije propisano na koje, odnosno kakve i čije stručne usluge ga režim može trošiti.

A onda nas je nakon usvajanja tog prvog rebalansa budžeta nedavno obavijestio The New York Times kako je Vlada Republike Srpske u dužem vremenskom periodu mjesečno plaćala tristo hiljada američkih dolara lobistima povezanim sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Drugim riječima, Milorad Dodik i njegov režim suludom politikom donošenja neustavnih zakona u Narodnoj skupštini naprave problem narodu i Republici Srpskoj, a onda posljedice te sulude politike i zloupotrebe vlasti od strane Dodikovog režima bivaju plaćane narodnim parama u milionskim iznosima, i to kojekakvim lobistima kako bi oni svojim vezama omogućili da SAD ukinu sankcije Dodiku i pripadnicima njegovog režima.

Sav taj protivpravni poduhvat režim je plaćao upravo onom višemilionskom i neustavnom budžetskom stavkom Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju, pod firmom “stručnih usluga”, koja je zbog toga uvećana do vrtoglavih milionskih iznosa narodnog novca.

No, ni to nije dovoljno režimu, jer je za 26.11. ove godine zakazao još jednu posebnu sjednicu Narodne skupštine, da bi nametnuo i drugi rebalans budžeta za tekuću 2025. godinu, i u njemu povećanje navedene stavke za tzv. “stručne usluge” sa 21.683.800 KM na 42 miliona KM, kako izvještava domaći internet portal Capital u članku od 24.11. ove godine.

Očigledno je da milioni koje je ovdašnji režim već platio narodnim novcem da bi sebe, a ne Republiku Srpsku, iskupio od posljedica svoje bezglavosti, nisu bili dovoljni nego se ko zna kojim sve lobistima mora platiti još za njihove prljave “stručne usluge”.

Tako se, dakle, pljačka narodni novac iz budžeta Republike Srpske, što je teška zloupotreba vlasti aktuelnog režima.
I niko ne ustaje protiv te zloupotrebe, već se samo nijemo posmatra kako režim za lične potrebe troši narodni novac u ogromnim količinama.

Da poraz svih nas bude još snažniji, podsjetiću na ironiju sadržanu u važećem Zakonu o budžetskom sistemu Republike Srpske, čime završavam ovaj tekst.

Naime, članom 60. tog zakona je propisano da su svi budžetski korisnici dužni da transparentno troše budžetskih novac, a članom 61. tog zakona je propisano da budžetski korisnici moraju namjenski trošiti javni novac.

Međutim, kako će se budžetski novac trošiti transparentno i namjenski ako se u budžetu na neustavan način odredi da se višemilionski iznosi javnog novca troše za krajnje neodređene namjene, pod opskurnim izrazom “stručni usluge”.

Naravno da tu nema niti može biti namjenskog trošenja narodnog novca, već samo njegove zloupotrebe u privatne svrhe.
Protiv takvog neustavnog normiranja budžeta, upotrebom krajnje neodređene odredbe “stručne usluge” koja je antipod pravnoj sigurnosti i vladavini prava, Ustavni sud Republike Srpske nikada nije pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti. Niti će, iako ima pravo na to.

A to što ministar finansija Republike Srpske (aktuelna Zora Vidović) po članu 61. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske treba da donese rješenje o inspekcijskoj kontroli NAMJENSKOG korištenja sredstava budžetskih korisnika, je prava ironija.

Jer sve će se u toj kontroli pokriti izrazom “stručne usluge”, pošto taj izraz nije poništio Ustavni sud, niti će, tako da će pod njega budžetski inspektor po nalogu ministra finansija podvesti antinarodno trošenje javnog novca za potrebe režima, s tim što po žalbi (koju može izjaviti samo budžetski korisnik koji je predmet kontrole) protiv rješenja inspektora odlučuje ministar finansija, a Zora Vidović sigurno neće uvažiti žalbu u kojoj bi se budžetski korisnik odvažio da napiše da budžetom Republike nije propisano, kao što nije, da je javnim novcem dozvoljeno plaćanje lobiranja za Milorada Dodika i SAD. Zora bi sasvim izvjesno u tom slučaju sav narodni novac potrošen u te svrhe podvela pod “stručne usluge”.

Eto, tako se odrađuje posao za aktuelni autokratski režim u Republici Srpskoj.

Piše: prof. dr Milan Blagojević

BN TV

Nastavi čitati

Politika

KARAN SLAVIO PRERANO? Stižu glasovi iz inostranstva koji bi mogli sve okrenuti!

Na u nedjelju održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, pravo glasa, kao što je poznato imalo je ukupno 1.264.364 birača.

Od toga broja, njih 20.269 mogli su glasati putem pošte i to su glasači koji žive van BiH, a od kojih se 258 prijavilo da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu.

S obzirom na to da je CIK BiH glasačima koji glasaju putem pošte, glasačke pakete uputio ranije, do subote, 22. novembra, u poštanski pretinac CIK-a pristigao je 3.191 glasački paket iz inostranstva. Od toga je 1.031 glasački paket stigao s obavijesti da je neuručen.

To znači da je ispunjene glasačke listiće CIK-u iz inostranstva vratilo 2.160 glasača.

CIK BiH će glasačke listiće za glasanje putem pošte primati pet dana nakon održavanja izbora s tim da datum na kovertama kada su poslate mora biti sa žigom na kojem je najkasnije dan održavanja izbora, odnosno 23. novembar.

Glasovi pristigli putem pošte brojaće se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu i prvo brojanje, kako je rečeno Raportu počet će u srijedu, 26. novembra.

Takođe, u Glavnom centru za brojanje biće prije tih glasova prebrojani i glasovi na nepotvrđenim glasačkim listićima, zatim glasački listići birača koji su glasali u odsustvu, te listići onih glasača koji su glasali putem mobilnog tima.

Inače, na svakim izborima u BiH, određen broj birača ima pravo glasati putem pošte ako ispuni propisane procedure. Godinama je interes za glasanje putem pošte daleko manji od broja birača koji na to imaju pravo ili se registruju za izbore.

No, s obzirom na još uvijek neizbrojane glasačke listiće kojih je nekoliko hiljada, te imajući u vidu da je razlika između kandidata Siniše Karana i Branka Blanuše za predsjednika RS oko deset hiljada, kao i da se traži ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima, pitanje je mogu li ti listići promijeniti izborni rezultat ili će Karan ostati u vodstvu i postati i zvanično predsjednik RS, piše Raport.

Nastavi čitati

Politika

“ZABRINJAVAJUĆE I OPASNO!” Radojičić o sinoćnjem napadu na Stanivukvića i mogućem haosu u 2026.!

Potpredsjednik pokreta Sigurna Srpska, Igor Radojičić, najoštrije je osudio sinoćnji napad na gradonačelnika Banjaluke i predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića, poručivši da se više ne radi o izolovanom incidentu, već o obrascu ponašanja koji prijeti da postane svakodnevica u Republici Srpskoj.

– Prvo moram da kažem da sinoćnji napad predstavlja čin najveće osude. Ovo nije individualno pitanje , ovo je pitanje za čitav naš pokret, za građane Banjaluke i sve ostale građane – istakao je Radojičić.

 

Dodaje da je potpuno neprihvatljivo da bilo ko, a posebno istaknuta politička ličnost, bude fizički napadnuta zbog svojih političkih stavova. Prema njegovim riječima, ovo je još jedan u nizu napada na opozicione prvake koji, kako kaže, uglavnom nisu razjašnjeni i nisu dobili nikakav epilog.

– Ti događaji prijete da postanu matrica ponašanja u Republici Srpskoj. To nas sve zajedno treba zabrinuti – poručio je Radojičić.

Radojičić je naglasio da se napad dogodio odmah nakon završetka jedne izborne kampanje, dok ulazimo u novu.

– Zabrinjavajući je izlazak iz jedne kampanje, a još više zabrinjavajući ulazak u novu, jer smo za jedanaest mjeseci u opštim izborima. Ako je ovakav početak, ne daj Bože, na šta će ličiti izbori 2026. godine – upozorio je Radojičić.

Šta je još rekao, možete da pogledate u videu koji se nalazi u okviru teksta.

Blink

Nastavi čitati

Aktuelno