Connect with us

Politika

Kandidatura BiH za EU visi o koncu

BiH se nalazi pred velikom šansom da na decembarskom samitu EU dobije kandidaturu za članstvo u EU, ali uslov je da ispuni barem neke od uslova koji su navedeni u izvještaju Evropske komisije za BiH prošlog mjeseca i da pokrene postupak ratifikacije sporazuma potpisanih u Berlinu u sklopu Berlinskog procesa.

I Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, pozvao je vlasti da što prije ratifikuju tri sporazuma iz Berlina, koji se odnose na kretanje ljudi regionom samo s ličnim kartama i međusobno priznavanje nekih vrsta diploma.

“Sada je važno za Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH da brzo započnu proces ratifikacije tri sporazuma”, napisao je on na Twitteru nakon razgovora s Tomasom Fičenom, njemačkim ambasadorom u BiH, i Majlindom Bregu, predsjednicom Regionalnog savjeta za saradnju o uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta u regionu.

Iako je Savjet ministara BiH na nedavnoj sjednici na dnevnom redu imao čak 279 tačaka, nijedna od njih se nije odnosila na potpisane sporazume u Berlinu. Uputili smo pitanje kada bi se evropske reforme mogle naći na dnevnom redu, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor.

U nezvaničnim razgovorima koje su proteklih dana imale s nekoliko diplomata iz zemalja članica EU rečeno nam je da nikada nije bila veća šansa da BiH dobije kandidaturu, ali da još postoji skepsa u više zemalja članica da li je BiH zaista posvećena reformama. Oni kažu da bi postupak ratifikacije ovih sporazuma i početak reformi na osam ključnih tačaka iz proteklog izvještaja Evropske komisije bili dovoljni da se ubijede skeptici. Oni, međutim, kažu da ako do toga ne dođe u decembru, pitanje je hoće li biti dovoljno dobre volje da se to uradi na narednom samitu u martu naredne godine.

Podsjećanja radi, Karoline Edštadler, austrijska ministarka za Evropu, nedavno je u intervjuu za “Nezavisne novine” izjavila da je optimista ako BiH krene u sprovođenje reformi.

Inače, u sklopu Berlinskog samita usvojena je i deklaracija o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji, a kao što smo pisali, BiH je nije potpisala jer je kasno dobila tekst, a izbori su odgodili raspravu unutar BiH. Deklaracija je usklađena s namjerom Evropske komisije da regionu dodijeli milijardu evra s ciljem suzbijanja posljedica energetske krize.

Nikola Špirić, delegat u Domu naroda BiH ispred SNSD-a, kaže za “Nezavisne novine” da postoji mogućnost da se taj posao uradi do decembra s obzirom na to da će, kako procjenjuje, Predstavnički dom biti formiran u mjesec dana, a Dom naroda moguće već u decembru.

“Ako bude političke volje i konsenzusa, to se može uraditi. Hoće li biti – vidjećemo”, kaže on.

U Evropskoj komisiji kažu da su spremni pomoći BiH i zemljama regiona da se suoče s energetskom krizom te da bi sredstva mogla biti dostupna već od početka sljedeće godine u sklopu Ekonomskog i investicionog okvira za zapadni Balkan.

“Dosad su pokrenuta 24 velika projekta u oblastima održivi transport, zelena energija, ljudski kapital i uklanjanje otpada ukupne vrijednosti 1,2 milijarde evra grantova u sklopu Okvira. Očekuje se da će ovi projekti privući dodatnih 3,4 milijarde evra investicija u saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama”, kažu oni.

Politika

PRIJETNJE NOVOG SVJETSKOG PORETKA! BiH najranjivija zbog slabe vojske i političkih podjela

Nakon što se unipolarni svijet pod vođstvom SAD počeo rastakati, Bosna i Hercegovina bi mogla biti među zemljama koje će najviše osjetiti posljedice.

Dejtonskim sporazumom implicitno je postavljen koncept da BiH neće imati jaku vojsku, jer je to najbolja garancija za dugotrajni mir – ako narodi u BiH nemaju puno oružja nadohvat ruke, veća je šansa da neće doći do ponovnog izbijanja neprijateljstava.

Ova strategija počivala je na pretpostavci da će svijet ići ka deeskalaciji, a ne ponovnom naoružavanju.

To je važno iz razloga što relativno slabo naoružana i opremljena BiH s malom vojskom može biti bezbjedna samo ako su Srbija i Hrvatska, dva njena jaka susjeda koja imaju interese u BiH, u dobrim međusobnim odnosima i na putu ka zajedničkoj budućnosti u EU.

Kada se početkom rata u Ukrajini praktično raspao unipolarni svijet i kada su zemlje širom svijeta krenule da se naoružavaju, počele su se naoružavati i Srbija i Hrvatska, što se sve direktno odražava i na BiH, gdje je unutrašnja stabilnost direktno ovisna od odnosa Zagreba i Beograda.

Osim toga, vojna doktrina koju je usvojila BiH praktično se raspala razvojem nove vojne tehnologije podstaknute ratom u Ukrajini, gdje su upotreba dronova i uvezivanje vojnih sistema putem interneta vojne strategije praktično redefinisale iz temelja.

NATO je pokrenuo novi koncept u koji uključuje odbranu od dronova nakon što su se ovih sedmica u Evropi svakodnevno počeli pojavljivati dronovi iznad kritičnih vojnih instalacija, za koje EU i NATO optužuju Rusiju.

Opasnost od ovih dronova ne mora doći samo od Rusije, njih mogu koristiti i druge zemlje, pa i kriminalne grupe, koje mogu napasti kritična postrojenja, poput vodozahvata, elektroenergetskih objekata, mostova i druge kritične infrastrukture. Sve zemlje u Evropi pripremaju se za nove prijetnje koje dronovi predstavljaju, a jedino je BiH, čija je vojna struktura određena Dejtonom sa stranim vojnim protektoratom, ovisna od drugih faktora na koje ne može da utiče.

Đuro Kozar, vojni analitičar iz Sarajeva, ističe za “Nezavisne” da je problem BiH što ona nema dovoljno resursa za odbranu ni u pogledu tradicionalnih vojnih sredstava, a kamoli u pogledu novih prijetnji poput prijetnje dronova, sajber napada ili hibridnih aktivnosti koji se sada dešavaju u Evropi.

Prema njegovim riječima, suština problema je što u Republici Srpskoj ne žele da izdvajaju za Oružane snage BiH, jer žele da BiH bude demilitarizovana, a u Federaciji i bošnjačka i hrvatska politička komponenta, u principu, žele njihovo jačanje.

Kozar podsjeća da je vojni dio Dejtonskog sporazuma postavio okvir za bezbjednosnu arhitekturu u regionu, a da je taj okvir postao neadekvatan onog trenutka kad je Hrvatska ušla u NATO, a Srbija odlučila da ostane neutralna.

“Dejton nije zabranio BiH da se ona naoružava, ona na to ima pravo, ali je problem što zemlja nema velikih mogućnosti da se njene OS modernizuju i da one imaju sve što im je potrebno za odbranu”, smatra Kozar.

Prema njegovim riječima, i ono što je BiH dobila potiče uglavnom iz donacija SAD i drugih prijateljskih zemalja, uglavnom članica NATO-a, a ne zato što je sama BiH ulagala u svoju bezbjednost.

BiH bi svoje bezbjednosne probleme mogla riješiti učlanjivanjem u NATO, ali u Republici Srpskoj postoji snažan otpor zbog ne tako davne prošlosti i sjećanja koja su još relativno svježa.

Zato će, po svemu sudeći, BiH i dalje ostati u vakuumu, barem dok ne dođe do neke vrste unutrašnjeg konsenzusa u pogledu bezbjednosne strategije.

Ranijih godina pisali smo da BiH nema svoju avijaciju, pa kada bi se iznad zemlje pojavio neidentifikovani avion, BiH ne bi imala čime da ga isprati iz svog vazdušnog prostora.

Sada bi se moglo desiti da iznad bh. kritične infrastrukture, poput aerodroma, “šetaju” neidentifikovani drononovi, koje bi bh. protivvazdušna odbrana mogla nemoćno gledati kroz dvogled.

Nastavi čitati

Politika

PROPALA PLJAČKA OD 35 MILIONA! Stanivuković ispred MUP-a došao sa radarima i ugljem: “RAČUNALI SU NA NAŠE ĆUTANJE!”

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković sa saradnicima je danas ispred PU Banjaluka slikovito ukazao na spornu kupovinu radara i tender vrijedan 35 miliona KM, ali i na kupovinu “Monumenta” i problem RiTE Ugljevik. On je dodao da performans nije propao, već da je „propala pljačka“, jer je, kako tvrdi, izvršen dovoljan pritisak da se od nabavke odustane.

„Ovdje smo simbolično donijeli radare, ugalj i koju ciglu propalog Monumenta. Sve smo to postavili ispred MUP-a jer su upravo oni ti koji treba da rade i da rasvijetle ove stvari. Danas je poseban akcenat na radarima. To je priča koja je odjeknula cijelim Balkanom, jer imamo najskuplje radare na svijetu. Računali su na naše ćutanje. Samo sedam dana nas je dijelilo od plaćanja ovih radara, a danas ministar Budimir odustaje od tendera“, poručio je Stanivuković, naglašavajući da je ovim potezom „ušteđeno 35 miliona maraka“.

Pozdravio je odluku ministra Budimira da se tender poništi.

“Isplati se boriti i isplati se govoriti. To je 200 stanova, 18 godina naknada roditeljima negovateljima, dovoljno da pomognemo svakoj nerazvijenoj opštini. Donijeli smo i pehar koji simbolizuje pobjedu građana. Što više ovakvih pobjeda, više je ušteđenog novca. Kada su odustali od montažne bolnice – to je bio pehar. Kada su prestali da uvoze tehnički umjesto medicinskog kiseonika – i to je bio pehar. Ovakve pobjede donose preko potrebne promjene“, naglasio je on.

Stanivuković je istakao da je potrebno imati snage priznati grešku i poništiti tender. Podsjetio je i da je tender raspisao Siniša Karan u tehničkom mandatu, u trenutku kada je premijer Višković bio u ostavci, te da upravo Karan ovdje treba da objasni mnogo toga.

On je zatražio i odgovore o spornom „Monumentu“ na Kozari, podsjećajući da je banka hotel kupila za 3 miliona, a Vlada je planirala da ga kupi za 20 miliona, te da je, nakon pritiska javnosti, cijena spuštena na 16,5 miliona KM.

„I tu je ušteđeno 3,5 miliona KM i već smo na skoro 40 miliona koji su ostali u kasi građana. Ipak, cijena od 16,5 miliona je i dalje nerealna. Ugostiteljstvo nije prioritet Vlade Republike Srpske, to ne može biti državna politika. Ako tome dodamo hotel u Brčkom od 36 miliona, dolazimo do prevelikih cifara“, rekao je on.

Govoreći o pitanju uglja, naveo je da javnost ima malo informacija, te da termoelektrane u Ugljeviku nikada nisu izgrađene, a novac je prebačen na novu firmu čije se ime krije, o čemu su, kako je naveo, govorili i radnici koji su bili u štrajku.

Potom se osvrnuo na, kako je naveo, ulogu „dvorskog advokata Stevanovića“, navodeći da je potraživanja IRB-a od 180 miliona KM otkupio za oko 30 miliona, da bi ih potom prodao državi za 160 miliona.

„Pitamo Vladu Srpske: da li korak po korak idu ka privatizaciji TE Ugljevik, da li će u nekom trenutku privatizovati i ERS? Ako nije tako, neka kažu odmah. Šta se krije iza ovog advokata i koraka koje prave?“, istakao je Stanivuković.

Dodao je da se prirodna bogatstva „polako privatizuju“, i da je Pokret Sigurna Srpska kategorički protiv toga.

„Ako ne dobijemo odgovore ići ćemo i ispred Vlade. Da nije bilo ovog pritiska, kupili bi i radare i pokrali novac. Ako njihov odgovor i dalje bude pljačka, pravićemo proteste i pozvati narod na ulice“, zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

(NE)SPOSOBNI MINISTAR! Dok je Karan vodio MUP RS presuđeni PEDOFILI POBJEGLI policiji pred nosom!

Na čelu minsitarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske do nedavno se nalazio se Siniša Karan, čovjek koji je sada SNSD-ov kandidat za predsjednika RS.

Ako ne po borbi protiv kriminala, Karan će svakako ostati upamćen, po dva nevjerovatna kiksa ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Naime, za vrijeme njegovog mandata licu pravde pobjegla su dva presuđena pedofila!

Godine 2023., u vrijeme kada je Siniša Karan obavljao dužnost ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske, iz zgrade Osnovnog suda u Banjaluci pobjegao je Ivica Mišković iz Kaknja koji je osuđen za pedofiliju.

Nakon što je Mišković sproveden u sobu za zadržavanje i dok je čekao otpravak rješenja o presudi nasilno je otvorio prozor i pobjegao. Da stvar bude još nejvjerovatnija Mišković je uspio da izađe iz Banjaluke, dođe do granice, pređe granicu i pobjegne pravdi. Zvuči nevjerovatno, zar ne?

Da li je Karan nakon ovog slučaja ponudio svoju ostavku, što bi bilo moralno da uradi? Odgovor je: Ne!

Postavlja se pitanje, kako pripadnici MUP-a Republike Srpske, na čijem je čelu bio Karan, nisu bili u stanju da lociraju i uhvate pedofila, koji je u tom trenutko imao čak 65 godina?

Godinu dana kasnije, ponovo za vrijeme Karanovog mandata, bježi još jedan presuđeni pedofil! Ovaj put Milenko Tomić (62) bokserski trener i Bijeljine. Naime, Tomić je pedofil koje je osuđen je na 12 godina zatvora. Na izricanju presude nije pojavio, jer je, kako će se ispostaviti, dva dana ranije pobjegao iz kućnog pritvora.

Nesporno je da je i u ovom slučaju zakazao čitav sistem, prvenstveno sud, koji je proces odugovlačio. Međutim, dio odgovornosti svakako snosi i MUP RS, jer se nije smjelo dopustiti da Tomić pobjegne iz kućnog pritvora.

-Nakon što je utvrđeno da M.T. nije na adresi, bez odlaganja je obaviješten Okružni sud u Bijeljini i od tog momenta policijski službenici intenzivno tragaju za njim – kazali su iz bijeljinske policije, i sve je ostalo na tome…

Siniša Karan, trenutno je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje u Vladi Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno