Connect with us

Zdravlje

KARDIOLOG SAVJETUJE! Kako da srce i mozak ne stradaju kad su paklene vrućine?

Kako preživjeti afričke temperature na vrelom asfaltu? Koji su prvi simptomi sunčanice i toplotnog udara? Kako da ih prepoznamo? Kako da sačuvamo srce i glavu? Na ova pitanja odgovorio je kardiolog dr Goran Popović.

U danima kada temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, briga o zdravlju postaje prioritet. Visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti naše zdravlje, pa je važno znati kako se zaštititi i prepoznati opasne simptome na vrijeme. U emisiji “Uranak” na televiziji K1, dr Popović je dao stručne savjete i preporuke za očuvanje zdravlja tokom ovih paklenih vrućina.

– Većina ljudi jako loše podnosi vrućinu, a mi doktori trebamo da im damo savjet kako da spriječe da ta vrućina bude nepovoljna po njih i da bude životno ugrožavajuća, što se dešava.

Pacijenti su uglavnom stari hronični bolesnici, jer je potrebno korigovati terapiju, a novi bolesnici se prvi put sreću sa nekim od kardioloških problema. Najčešće su to skokovi ili padovi krvnog pritiska.”

Šta znači mijenjanje terapije srčanim bolesnicima tokom vrelih dana?
– Pacijent od oko sedamdesetak godina, koji ima povišen krvni pritisak, aritmiju, imao je infarkt, ugrađen mu je stent i dodatno ima šećernu bolest, zbog toga ima veliki broj različitih lijekova. Svaki od tih lijekova može na određeni način da utiče na krvni pritisak. Takvim pacijentima se savjetuje da kod kuće češće mjere krvni pritisak i da na osnovu toga korigujemo terapiju, obično je smanjimo. Kada prođu vrućine, tu terapiju vraćamo na određene propisane doze.

Unutrašnje i spoljne temperature
Doktori savjetuju da bi razlika između klimatizovane prostorije i spoljne temperature trebala da bude osam stepeni.

– Kada napolju imate 40 stepeni, naravno da nećete klimu držati na 32 stepena, ali je vrlo bitna aklimatizacija. Držite u prostoriji nekih 27 stepeni, neće biti mnogo. Ne treba pretjerivati i nemojte spuštati ispod 25. To je neka donja granica komfora kada organizam može da se adaptira, jer ako dugo boravite u toj hladnoj prostoriji pa izađete napolje bez neke aklimatizacije, zaista možete da doživite kolaps – rekao je doktor, a potom objasnio šta znači aklimatizacija:

– Mnogi ljudi u kolima drže veoma nisku temperaturu i onda kada izađu iz auta padnu i izvrnu se pored njega. Ako već planirate izlazak napolje iz kancelarije, automobila, kuće, podignite temperaturu na tih nekih 27 stepeni. Biće vam manji toplotni šok kada izađete na 40 stepeni – dodaje.
Savjeti
Ukoliko na velikim vrućinama morate da idete negdje, doktor savjetuje da se sve obaveze završe do 10 sati.

– Ako baš morate da izlazite u podne, birajte sjenovitu stranu ulice. Ako nema sjenke, obavezno stavite šešir ili kačket na glavu. Poželjno je kačket okrenuti naopako kako biste čuvali vrat, jer kroz njega prolaze krvni sudovi, a osunčavanje vrata dovodi do kolapsnog stanja zbog širenja krvnih sudova. Pokvasite glavu i kačket, jer ćete manje ugroziti glavu.

Moramo znati da naš mozak najviše trpi, kao i srce i cijeli organizam. Kada se krvni sudovi u mozgu prošire, krvni pritisak pada i dolazi do kolapsnog stanja, što može dovesti do raznih povreda. Nosite sa sobom obavezno flašicu vode koja ne mora biti zaleđena; čak mnogi ljekari tvrde da mlaka voda bolje hladi, iako to nikome od nas ne djeluje kao razumno objašnjenje. Takođe, nemojte unositi alkohol – kaže doktor.

On je pojasnio i zbog čega nije poželjno piti čak ni pivo na velikim vrućinama:

– Pivo potencira znojenje, koje će da ohladi kožu i potpuno će vas iscrpiti, jer gubite tečnost i elektrolite. Kada unosite tečnost, morate nadoknađivati i elektrolite da ne bi došlo do disbalansa. Savjetujem da se pije magnezijum, jer on stabilizuje rad srca.

Ne treba piti samo običnu vodu, može i gazirana, jednu ili dvije čaše, jer ona sadrži dovoljno elektrolita koje ćete nadoknaditi. Hidratacija je iznad svega. Vrlo je važno znati koja je količina potrebna.

Kardiovaskularni sistem na toploti najviše trpi
– Kardiovaskularni sistem prvi reaguje na veliku toplotu obaranjem krvnog pritiska, zato što dolazi do širenja krvnih sudova. Nagli pad pritiska može dovesti do ubrzanog rada srca. Ako je srce bolesno i nemate odgovarajuću terapiju za koronarnu bolest, možete izazvati srčani udar, a poremećaj ritma može dovesti do gubitka svijesti – kaže doktor i nastavlja:

– Što se tiče digestivnog sistema, on može indirektno opteretiti vaš kardiovaskularni sistem ako jedete kaloričnu i masnu hranu.

Zato je preporuka da ne unosite velike količine mesa i masne hrane, jer varenje takve hrane zahtijeva puno krvi i enzima, što opterećuje kardiovaskularni sistem i može izazvati brojne posledice. Preporučuje se lagana hrana i veliki unos tečnosti – dodaje.

– Nemojte da jedete masno lisnato tijesto, komplet lepinja je zabranjena, jer je to masna kalorična hrana, koja je potpuno nepotrebna u ovim situacijama. Jedite žitarice i lako svarljive namirnice – naglašava kardiolog.

– Sunčanica nastaje ako smo duže vrijeme bili na direktnom suncu nezaštićeni. Ako glava nije zaštićena, prvo se javlja glavobolja, malaksalost, nestabilnost, vrtoglavica, nesvjestica, i na kraju padanje u nesvjest. Može doći do mučnine, povraćanja i povišene temperature.

Sve je to posljedica direktnog izlaganja suncu. Kod toplotnog udara dolazi do pregrevanja organizma i uprkos tome što počinjemo da se znojimo tokom pregrijavanja, to nije dovoljno da ga rashladimo, dolazi do klonulosti ili padanja u nesvijest. Najčešće je to posljedica boravka u neklimatizovanim prostorijama.

Simptomi mogu biti slični kao kod sunčanice, iako se kod toplotnog udara prvo javlja malaksalost, klonulost i povišena temperatura, pa tek onda povišena temperatura, mučnina i glavobolja.

Kod obe situacije, glavna pomoć je skloniti se sa sunca ili iz te pretople prostorije.

Ohladiti se vodom, polivati tijelo vodom, unositi vodu, pri čemu ne treba unositi odjednom velike količine tečnosti. Ako primijetite da su vam usta suva i da ne možete da se znojite, popijte jednu čašu vode, a onda na svaka dva minuta po par gutljaja, jer ćete na taj način dovesti organizam u stanje rehidratacije i nećete ga preopteretiti velikom količinom tečnosti – zaključio je dr Popović.

Uranak K1/Mondo

Related Topics:

Zdravlje

OPASAN ZA PČELE ALI I ZA LJUDE: Orijentalni stršljen neminovan i u BiH

Orijentalni stršljen nakon Slovenije, otkriven je i u Hrvatskoj poslije više od 50 godina, a prema mišljenju stručnjaka, njegov dolazak u Bosnu i Hercegovinu je neminovan. Najveći problem imaće pčelari, koji mogu očekivati gubitke u košnicama, a ovaj stršljen opasan je i za ljude.

Prema riječima docenta doktora Rajka Roljića sa Katedre za zoologiju banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta, orijentalni stršljen (Vespa orientalis) je vrsta koja se posljednjih godina širi iz svog prirodnog areala prema centralnoj i zapadnoj Evropi.

“Njegovo pojavljivanje u Sloveniji i Hrvatskoj logičan je nastavak tog procesa, jer klimatske promjene i blaže zime omogućavaju ovakvim vrstama da opstanu u područjima gdje ranije nisu mogle. Za Bosnu i Hercegovinu je realno očekivati da se u narednom periodu pojavi, posebno u južnim i primorskim dijelovima, gdje klima pogoduje njegovom razvoju”, objašnjava Roljić za “Nezavisne novine” dodajući da trenutno nema zvaničnih potvrda o njegovom prisustvu kod nas.

Kada je riječ o opasnosti, prema mišljenju Roljića, orijentalni stršljen u osnovi predstavlja rizik sličan domaćem evropskom stršljenu.

“Njegov ubod je bolan i može biti opasan za ljude koji su alergični na ubode insekata, ali nije agresivan prema ljudima ako se ne osjeti ugroženim. Poseban problem može predstavljati za pčelarstvo, jer se hrani pčelama i može izazvati gubitke u košnicama, što je razlog za zabrinutost u zemljama u kojima se širi”, navodi on dodajući da ne predstavlja veliku opasnost za opštu populaciju ljudi, ali da može imati negativan uticaj na lokalne ekosisteme.

“Najvažnije je da građani ostanu informisani i da se o eventualnim nalazima obavijeste stručne institucije”, poručuje Roljić za “Nezavisne novine”.

Sa ovim problemom upoznat je i Darko Marković, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, koji ističe za “Nezavisne novine” da postoji opasnost, ali istovremeno se nada da će mu naš stršljen biti konkurencija.

“Mi imamo inače u zadnje vrijeme problem sa stršljenovima i osovima, ali nažalost, moram reći da mi očekujemo i dolazak parazita Tropilaelaps, koji je još opasniji od tog stršljena. Već je došao do zapada Rusije i Ukrajine. Očekujemo i njega za godinu-dvije. Tako da, nažalost, pored promjene klime i sve lošijih pčelarskih sezona, bićemo na još većim iskušenjima zbog štetnika košnice čiju pojavu očekujemo u narednih nekoliko godina”, kaže Marković.

Kada je riječ o Hrvatskoj, orijentalni stršljen viđen je u okolini Splita, a osim po boji, ne razlikuje se od stršljenova na kakve smo naviknuli.

Sa druge strane, njegova gnijezda u Sloveniji su otkrivena na području starog dijela Kopra.

Kako pišu slovenački mediji, njihova gnijezda slična su onima autohtonog evropskog stršljena, a tokom jedne godine u njima se može razviti više matica, što znači i više gnijezda u narednoj godini, za razliku od domaće vrste.

“Orijentalni stršljen teže opstaje u područjima sa hladnijim zimama, pa smo se nadali da mu klima u našoj zemlji neće odgovarati, ali se to, nažalost, nije pokazalo tačnim. Klimatske promjene donijele su nam blaže zime, a pojedinačne primjerke ove vrste viđamo u Primorskoj već dvije godine. Do ove godine kod nas nisu bila registrovana gnijezda, pa nismo očekivali veće probleme zbog prisustva ove alohtone vrste”, naveli su iz slovenačkog saveza pčelara, prema čijoj procjeni na području Kopra ima blizu 30 njihovih gnijezda.

Nastavi čitati

Zdravlje

VELIKI UTICAJ NA ZDRAVLJE! Ovo je 5 stvari koje nikako NIJE DOBRO raditi pred spavanje

Večernje navike imaju snažan uticaj na kvalitet sna i cjelokupno zdravlje.

I ako se čine bezazlenima, određeni obrasci ponašanja prije spavanja mogu dugoročno narušiti i fizičko i mentalno zdravlje. Stručnjaci i doktori upozoravaju da male promjene u večernjoj rutini mogu napraviti veliku razliku.

Korišćenje telefona i računara prije spavanja
Plavo svjetlo ometa lučenje melatonina, hormona koji reguliše san. Savjetnici za zdravlje naglašavaju da osobe koje koriste telefon ili računar neposredno prije spavanja često teže zaspu i imaju lošiji kvalitet sna.

Kasna i obilna večera
Prema mišljenju nutricionista, kasno konzumiranje teških i masnih obroka opterećuje probavni sustav, što može dovesti do žgaravice i nemirnog sna. Mnogi od njih savjetuju da se večera pojede barem dva do tri sata prije odlaska u krevet.

Pretjerana konzumacija alkohola
Iako alkohol može stvoriti utisak opuštenosti, stručnjaci ističu da on zapravo narušava strukturu sna. Osobe koje piju u večernjim satima često se bude tokom noći i ujutro se osjećaju umorno.

Preskakanje opuštanja prije spavanja
Večernja rutina važna je za smirivanje uma i tijela. Ako odmah iz užurbanog dana odemo u krevet bez opuštanja – bilo čitanjem, meditacijom ili toplom kupkom – veća je vjerovatnoća da će san biti isprekidan i nekvalitetan.

Predugo gledanje televizije neposredno prije spavanja

Mnogi smatraju gledanje televizije naveče bezazlenim, no doktori upozoravaju da predugo sjedenje pred ekranom može odgoditi prirodni osjećaj pospanosti. Osim toga, sadržaji koji izazivaju stres ili napetost dodatno otežavaju uspavljivanje.

Uvođenje zdravijih večernjih navika može značajno poboljšati kvalitetu sna i opšte zdravlje, a male promjene često čine najveću razliku, prenosi N1.Dakle, prema raznim stručnjacima, ovo su neke od najštetnijih večernjih navika.

Nastavi čitati

Zdravlje

KAD SRCE PRESKAČE! Šta možete sami da preduzmete?

Preskakanje srca, stručno palpitacije, je pojava ubrzanog lupanja srca. Ono može da bude podstaknuto umorom, stresom, pretjerivanjem u alkoholu, prejedanjem, lijekovima ili pojedinim medicinskim stanjima. Kod žena se mogu javiti i tokom trudnoće ili menopauze. Srećom, postoje razni načini da se palpitacije zaustave skoro odmah čim počnu, ili još bolje, možete ih spriječiti vježbanjem tehnika koje smanjuju stres, ali i promjenom životnih navika.

Koliko je ozbiljno?
Iako preskakanje srca može da bude zabrinjavajuće i simptom ozbiljnijih bolesti, poput nepravilnog rada srca (aritmija) ili pojačane aktivnosti štitne žlijezde, što zahtijeva neodložno liječenje, ono je često i bezopasno.

Preskakanje srca možete primijetiti ako imate jedan od sljedećih simptoma:

Osjećaj lepršavosti u grudima
Prebrzi otkucaji srca
Osjećaj preskakanja otkucaja
Teže pumpanje srca nego inače
Ponekad možete osjetiti lupanje srca u grlu ili vratu, kao i u grudima. Preskakanje srca koje je rijetko i traje samo nekoliko sekundi obično ne zahtijeva posebnu procjenu. Ukoliko imate istoriju srčanih bolesti i imate česte palpitacije koje se pogoršavaju, obavezno razgovarajte sa svojim ljekarom.

Šta činiti?
Za instant pomoć prilikom preskaknja srca progutajte nekoliko gutljaja hladne vode. Niko ne zna tačno zašto ovo pomaže, a jedna od teorija kaže da progutana voda dovodi do toga da jednjak pritisne srce, a to “gurkanje” uravnotežuje ritam. Umjesto toga možete lice poprskati ledenom vodom. Ovaj šok može da bude dovoljan da se postigne isti efekat.

Ako se lepršanje u grudima nastavi, primijenite Valsavin manevar. Stisnite nos, zatvorite usta i pokušajte da izdahnete vazduh. Pošto ne možete – usta i nos su zatvoreni – napregnućete se kao da praznite crijeva. Kratak skok krvnog pritiska, koji se javlja kao rezultat, trebalo bi da pomogne da se ponovo podesi normalan ritam vašeg srca.

Kada je riječ o ishrani, budite umjereni. Jedite dosta ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (losos, skuša, sardine) koje su dobre za srce. Izbjegavajte prejedanje kako velika količina krvi ne bi bila preusmjerna iz srca u sistem za varenje. Smanjite unos alkohola i kafe, kao i pušenje. Čak i čokolada može da bude krivac za palpitacije.

Mnoge osobe sa nepravilnim srčanim ritmom imaju nedostatak magnezijuma. Pokušajte, stoga, da jedete više namirnica bogatih ovim mineralom, kao što su integralne žitarice, pasulj i ostale mahunarke, zeleno lisnato povrće i morski plodovi.

Umanjite stres
Ako vam srce preskače prilično je vjerovatno da se za to može okriviti stres. Činite sve što je u vašoj mogućnosti da ga svedete na najmanju moguću mjeru. Pokušajte da se izolujete 30 minuta svakog dana kako biste se opustili i smirili svoj um. Čitajte, slušajte muziku, bavite se nekim hobijem…uostalom, vi najbolje znate šta vas opušta.

Probajte takođe aromaterapiju. Poprskajte nekoliko kapi ulja od lavande na papirnu maramicu i udišite taj divan miris. Možete probati i da utrljate dvije kapi ulja gorke narandže na grudi ili ga u maloj količini dodajte u kupku.

Spavajte najmanje sedam sati svake noći, po potrebi i duže. Obavezno upražnjavajte najmanje 30 minuta aerobnih vježbi tri ili četiri puta nedjeljno – šetanje, trčanje ili tenis su odlične opcije.

Kada postaje alarmantno?
Potražite hitnu ljekarsku pomoć ako je preskakanje srca popraćeno:

Nelagodom ili bolom u grudima
Nesvjesticom
Teškom kratkoćom daha
Teškom vrtoglavicom, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Aktuelno