Connect with us

Zdravlje

KARDIOLOG SAVJETUJE! Kako da srce i mozak ne stradaju kad su paklene vrućine?

Kako preživjeti afričke temperature na vrelom asfaltu? Koji su prvi simptomi sunčanice i toplotnog udara? Kako da ih prepoznamo? Kako da sačuvamo srce i glavu? Na ova pitanja odgovorio je kardiolog dr Goran Popović.

U danima kada temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, briga o zdravlju postaje prioritet. Visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti naše zdravlje, pa je važno znati kako se zaštititi i prepoznati opasne simptome na vrijeme. U emisiji “Uranak” na televiziji K1, dr Popović je dao stručne savjete i preporuke za očuvanje zdravlja tokom ovih paklenih vrućina.

– Većina ljudi jako loše podnosi vrućinu, a mi doktori trebamo da im damo savjet kako da spriječe da ta vrućina bude nepovoljna po njih i da bude životno ugrožavajuća, što se dešava.

Pacijenti su uglavnom stari hronični bolesnici, jer je potrebno korigovati terapiju, a novi bolesnici se prvi put sreću sa nekim od kardioloških problema. Najčešće su to skokovi ili padovi krvnog pritiska.”

Šta znači mijenjanje terapije srčanim bolesnicima tokom vrelih dana?
– Pacijent od oko sedamdesetak godina, koji ima povišen krvni pritisak, aritmiju, imao je infarkt, ugrađen mu je stent i dodatno ima šećernu bolest, zbog toga ima veliki broj različitih lijekova. Svaki od tih lijekova može na određeni način da utiče na krvni pritisak. Takvim pacijentima se savjetuje da kod kuće češće mjere krvni pritisak i da na osnovu toga korigujemo terapiju, obično je smanjimo. Kada prođu vrućine, tu terapiju vraćamo na određene propisane doze.

Unutrašnje i spoljne temperature
Doktori savjetuju da bi razlika između klimatizovane prostorije i spoljne temperature trebala da bude osam stepeni.

– Kada napolju imate 40 stepeni, naravno da nećete klimu držati na 32 stepena, ali je vrlo bitna aklimatizacija. Držite u prostoriji nekih 27 stepeni, neće biti mnogo. Ne treba pretjerivati i nemojte spuštati ispod 25. To je neka donja granica komfora kada organizam može da se adaptira, jer ako dugo boravite u toj hladnoj prostoriji pa izađete napolje bez neke aklimatizacije, zaista možete da doživite kolaps – rekao je doktor, a potom objasnio šta znači aklimatizacija:

– Mnogi ljudi u kolima drže veoma nisku temperaturu i onda kada izađu iz auta padnu i izvrnu se pored njega. Ako već planirate izlazak napolje iz kancelarije, automobila, kuće, podignite temperaturu na tih nekih 27 stepeni. Biće vam manji toplotni šok kada izađete na 40 stepeni – dodaje.
Savjeti
Ukoliko na velikim vrućinama morate da idete negdje, doktor savjetuje da se sve obaveze završe do 10 sati.

– Ako baš morate da izlazite u podne, birajte sjenovitu stranu ulice. Ako nema sjenke, obavezno stavite šešir ili kačket na glavu. Poželjno je kačket okrenuti naopako kako biste čuvali vrat, jer kroz njega prolaze krvni sudovi, a osunčavanje vrata dovodi do kolapsnog stanja zbog širenja krvnih sudova. Pokvasite glavu i kačket, jer ćete manje ugroziti glavu.

Moramo znati da naš mozak najviše trpi, kao i srce i cijeli organizam. Kada se krvni sudovi u mozgu prošire, krvni pritisak pada i dolazi do kolapsnog stanja, što može dovesti do raznih povreda. Nosite sa sobom obavezno flašicu vode koja ne mora biti zaleđena; čak mnogi ljekari tvrde da mlaka voda bolje hladi, iako to nikome od nas ne djeluje kao razumno objašnjenje. Takođe, nemojte unositi alkohol – kaže doktor.

On je pojasnio i zbog čega nije poželjno piti čak ni pivo na velikim vrućinama:

– Pivo potencira znojenje, koje će da ohladi kožu i potpuno će vas iscrpiti, jer gubite tečnost i elektrolite. Kada unosite tečnost, morate nadoknađivati i elektrolite da ne bi došlo do disbalansa. Savjetujem da se pije magnezijum, jer on stabilizuje rad srca.

Ne treba piti samo običnu vodu, može i gazirana, jednu ili dvije čaše, jer ona sadrži dovoljno elektrolita koje ćete nadoknaditi. Hidratacija je iznad svega. Vrlo je važno znati koja je količina potrebna.

Kardiovaskularni sistem na toploti najviše trpi
– Kardiovaskularni sistem prvi reaguje na veliku toplotu obaranjem krvnog pritiska, zato što dolazi do širenja krvnih sudova. Nagli pad pritiska može dovesti do ubrzanog rada srca. Ako je srce bolesno i nemate odgovarajuću terapiju za koronarnu bolest, možete izazvati srčani udar, a poremećaj ritma može dovesti do gubitka svijesti – kaže doktor i nastavlja:

– Što se tiče digestivnog sistema, on može indirektno opteretiti vaš kardiovaskularni sistem ako jedete kaloričnu i masnu hranu.

Zato je preporuka da ne unosite velike količine mesa i masne hrane, jer varenje takve hrane zahtijeva puno krvi i enzima, što opterećuje kardiovaskularni sistem i može izazvati brojne posledice. Preporučuje se lagana hrana i veliki unos tečnosti – dodaje.

– Nemojte da jedete masno lisnato tijesto, komplet lepinja je zabranjena, jer je to masna kalorična hrana, koja je potpuno nepotrebna u ovim situacijama. Jedite žitarice i lako svarljive namirnice – naglašava kardiolog.

– Sunčanica nastaje ako smo duže vrijeme bili na direktnom suncu nezaštićeni. Ako glava nije zaštićena, prvo se javlja glavobolja, malaksalost, nestabilnost, vrtoglavica, nesvjestica, i na kraju padanje u nesvjest. Može doći do mučnine, povraćanja i povišene temperature.

Sve je to posljedica direktnog izlaganja suncu. Kod toplotnog udara dolazi do pregrevanja organizma i uprkos tome što počinjemo da se znojimo tokom pregrijavanja, to nije dovoljno da ga rashladimo, dolazi do klonulosti ili padanja u nesvijest. Najčešće je to posljedica boravka u neklimatizovanim prostorijama.

Simptomi mogu biti slični kao kod sunčanice, iako se kod toplotnog udara prvo javlja malaksalost, klonulost i povišena temperatura, pa tek onda povišena temperatura, mučnina i glavobolja.

Kod obe situacije, glavna pomoć je skloniti se sa sunca ili iz te pretople prostorije.

Ohladiti se vodom, polivati tijelo vodom, unositi vodu, pri čemu ne treba unositi odjednom velike količine tečnosti. Ako primijetite da su vam usta suva i da ne možete da se znojite, popijte jednu čašu vode, a onda na svaka dva minuta po par gutljaja, jer ćete na taj način dovesti organizam u stanje rehidratacije i nećete ga preopteretiti velikom količinom tečnosti – zaključio je dr Popović.

Uranak K1/Mondo

Related Topics:

Zdravlje

TIHI OKIDAČ ZA PSIHIČKE KRIZE! Zašto nas “sitnice” izluđuju i kakvu opasnost kriju

Kasnimo na posao, telefon ne prestaje da zvoni, stiže račun koji nismo očekivali, a neko nam usput kaže nešto neprijatno. Uveče se posvađamo sa članom porodice, teško zaspimo, a već sljedećeg jutra čeka nas novi problem.

Mozak ne mjeri stres prema tome koliko problem izgleda velik drugima

Za mnoge ljude ovakve situacije predstavljaju neprijatan, ali prolazan dio svakodnevice. Kod osoba koje žive sa depresijom, anksioznim poremećajem, bipolarnim poremećajem, posttraumatskim stresnim poremećajem ili drugim mentalnim problemima, niz naizgled malih stresova može imati znatno veće posljedice. Problem nije samo u tome šta se dogodilo, već i u tome kako mozak i tijelo odgovaraju na stres. Kada je sistem za prilagođavanje već opterećen bolešću, novi stresor može pojačati postojeće simptome i otežati svakodnevno funkcionisanje.

Stres je prirodna reakcija organizma na zahtjev, izazov ili moguću opasnost i u određenoj mjeri nam je potreban. Pomaže nam da usmjerimo pažnju, brzo reagujemo i prilagodimo ponašanje situaciji. Kada mozak procijeni da postoji izazov ili prijetnja, aktiviraju se sistemi koji učestvuju u odgovoru na stres, uz promjene hormona, rada srca, krvnog pritiska i nivoa budnosti. Naučna istraživanja potvrđuju da svakodnevni akutni stres kod dijela ljudi prate mjerljive promjene kortizola, srčane frekvencije i krvnog pritiska.

Takva reakcija sama po sebi nije bolest, ali teškoće mogu nastati kada stres traje ili kada se stresori nižu bez dovoljno vremena za oporavak. Posebno su osjetljivi ljudi kod kojih su zbog mentalnog poremećaja već narušeni san, raspoloženje, regulacija emocija ili sposobnost prilagođavanja dodatnom opterećenju.

Kod depresije mala greška može dobiti mnogo veće značenje

Zamislimo osobu koja se liječi od depresije i napravi grešku na poslu. Neko će pomisliti: „Pogriješio sam, ispraviću“, dok kod osobe sa izraženim depresivnim simptomima isti događaj može pokrenuti čitav niz negativnih misli.

„Opet sam pogriješio, ništa ne radim kako treba, sigurno svi vide da nisam dovoljno dobar“ može postati unutrašnji odgovor na relativno mali problem. Sam događaj nije drugačiji, ali njegovo psihološko značenje jeste.

Sistematski pregled istraživanja svakodnevnog života ljudi sa depresivnim raspoloženjem izdvojio je stres, loš san i negativne životne događaje kao faktore povezane sa pogoršanjem raspoloženja. Nasuprot tome, fizička aktivnost i kvalitetni socijalni kontakti pokazali su se kao mogući zaštitni faktori, prenosi “eKlinika”. Anksioznost može pretvoriti reakciju na stres u novi razlog za strah

Sličan začarani krug može nastati kod anksioznih poremećaja. Ubrzano lupanje srca poslije neprijatnog razgovora predstavlja očekivanu reakciju na stres, ali osoba sklona paničnim napadima može upravo toj tjelesnoj senzaciji posvetiti veliku pažnju.

„Zašto mi srce toliko lupa, šta ako mi pozli, da li počinje novi napad?“ – takve misli dodatno povećavaju strah. Strah zatim pojačava tjelesnu pobuđenost, a intenzivnije tjelesne senzacije ponovo hrane strah.

Kod anksioznih poremećaja briga i strah mogu biti intenzivni, teško kontrolisani i praćeni problemima sa koncentracijom, razdražljivošću, napetošću, lupanjem srca i poremećajima spavanja. Zbog toga svakodnevni stresor kod osobe koja već ima anksiozni poremećaj može da se nadoveže na simptome koji već postoje.

Poseban problem nastaje kada stres počne da krade san

Jedna od prvih stvari koje stres često poremeti jeste spavanje. Čovjek legne umoran, ali nastavlja da razmišlja o razgovorima, problemima i obavezama, kao da mozak odbija da prihvati da je radni dan završen.

Sljedećeg jutra nedostatak sna donosi novi problem, jer umorna osoba teže održava pažnju i može postati razdražljivija i emocionalno osjetljivija. Novi stres tada djeluje intenzivnije, a još jedan težak dan može ponovo otežati uspavljivanje.

Tako nastaje krug u kojem stres narušava san, a loš san smanjuje sposobnost čovjeka da se izbori sa narednim stresom. Istraživanja svakodnevnog depresivnog raspoloženja upravo loš san prepoznaju kao jedan od faktora koji mogu prethoditi pogoršanju raspoloženja.

Nije uvijek problem jedan veliki udarac – nekada je to zbir malih

Kada govorimo o stresu, često prvo pomislimo na razvod, gubitak posla, smrt bliske osobe, bolest ili neku drugu veliku životnu krizu. Međutim, psihičko opterećenje ne nastaje samo poslije dramatičnih događaja.

Mogu ga stvarati i problemi na poslu, finansijske brige, porodični sukobi, nedostatak odmora, poremećen san, usamljenost i svakodnevna neizvjesnost. Kada se nekoliko takvih okolnosti spoji i traje dovoljno dugo, čovjeku ostaje sve manje vremena i psiholoških resursa za oporavak.

Velika meta-analiza koja je obuhvatila više od 900.000 ljudi povezala je poremećaje svakodnevnih rutina sa izraženijim simptomima depresije, anksioznosti i opšteg psihološkog distresa. Posebno su se izdvojile promjene povezane sa fizičkom aktivnošću, ishranom i spavanjem.

Zašto dvije osobe na isti problem ne reaguju isto

Ne postoji univerzalna količina stresa koju bi svaki čovjek trebalo da podnese bez posljedica. Na odgovor utiču biološki faktori, prethodna iskustva, mentalno i fizičko zdravlje, trajanje stresora, kvalitet sna, podrška drugih ljudi i način na koji osoba doživljava problem.

Mentalni poremećaji sami uključuju promjene u mišljenju, emocionalnoj regulaciji ili ponašanju, koje mogu izazvati značajnu patnju i narušiti svakodnevno funkcionisanje. Zbog toga dodatni stres kod osobe koja već ima mentalni poremećaj ne pada na „prazan teren“.

Rečenice poput „nije to ništa“, „svi imamo probleme“ ili „moraš da budeš jači“ zato uglavnom ne pomažu. Ono što spolja izgleda kao pretjerana reakcija može biti znak da je sposobnost osobe da podnese novo opterećenje u tom trenutku smanjena.

Promjena ponašanja može biti važnija od veličine samog problema

Povremeno loš dan ili burna reakcija na stres ne znače automatski da se mentalni poremećaj pogoršao. Mnogo je važnije obratiti pažnju na promjenu u odnosu na uobičajeno stanje određene osobe.

Uporna nesanica, velika promjena potrebe za snom, povlačenje od drugih ljudi, gubitak interesovanja, sve izraženija anksioznost ili razdražljivost i teškoće sa koncentracijom mogu biti važni signali. Pažnju zaslužuje i trenutak kada čovjek sve teže obavlja posao, brine o sebi ili održava odnose sa drugim ljudima.

Depresija nije isto što i prolazna tuga ili uobičajena promjena raspoloženja poslije teškog dana. Ona može uticati na san, koncentraciju, energiju, osjećaj sopstvene vrijednosti i sposobnost čovjeka da funkcioniše na poslu, u porodici i društvu.

Otpornost na stres ne znači život bez problema

Cilj nije ukloniti svaki stres iz života, jer to nije ni moguće. Mnogo je važnije na vrijeme prepoznati kada se opterećenje nagomilava i kada organizam više nema dovoljno prostora za oporavak.

Redovniji san, fizička aktivnost prilagođena zdravstvenom stanju, kontakt sa ljudima od povjerenja i očuvanje svakodnevne rutine mogu biti važan dio brige o mentalnom zdravlju. Kod anksioznih poremećaja, na primjer, Svjetska zdravstvena organizacija među korisnim mjerama navodi redovnu fizičku aktivnost, održavanje navika spavanja i ishrane, tehnike relaksacije i vještine upravljanja stresom.

Kod osobe koja se već liječi zbog mentalnog poremećaja ipak nije dovoljno posmatrati samo veličinu jednog stresnog događaja. Važno je koliko dugo opterećenje traje, koliko se problema nakupilo, da li postoji mogućnost oporavka i, prije svega, da li se mijenjaju simptomi i ponašanje koji su toj osobi već poznati.

Upravo male promjene ponekad prve pokažu da svakodnevni stres više nije samo neprijatnost koju ćemo zaboraviti do sutra. One mogu biti signal da je psihičko opterećenje postalo preveliko i da je vrijeme da osoba potraži podršku stručnjaka.

Nastavi čitati

Zdravlje

DA LI JE OVO ZNAK RAKA? Onkolog razrešava dilemu o bolu u leđima, evo kada je hitan pregled neophodan!

Bol u gornjem dijelu leđa najčešće nije znak raka, ali određeni simptomi zahtijevaju pregled. Onkolog objašnjava kada treba potražiti ljekarsku pomoć.

Bol u gornjem dijelu leđa najčešće je posljedica neprilagođene fizičke aktivnosti, nepravilnog položaja tijela, dugotrajnog sjedenja. Ipak, u pojedinim, na sreću rjeđim situacijama, iza bola u leđima mogu da stoje mnogo ozbiljniji zdravstveni problemi. Medicinski onkolog dr Dejl Šepard potvrđuje da je bol u gornjem dijelu leđa uglavnom bezazlenm, ali dodaje i da postoje situacije kada mu treba posvetiti posebnu pažnju.

Postoje situacije u kojima rak može da izazove bol u gornjem delu leđa. Međutim, sam bol obično nije dovoljan razlog da lekari posumnjaju na malignu bolest. “Bol u leđima ne predstavlja nužno znak za uzbunu, bitan je kontekst – navodi dr Šepard. Ovaj simptom je najčešće posledica problema mišićno-koštanog sistema, odnosno tegoba povezanih sa mišićima, zglobovima, tetivama ili načinom na koji se svakodnevno krećemo.”

Znaci upozorenja koji mogu ukazivati na rak

U određenim, ređim situacijama, bol u leđima može biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema, naročito ako je praćen drugim simptomima, kao što su umor, gubitak tjelesne težine.

Neobičan umor

Određen stepen umora je uobičajen, ali izražena iscrpljenost uprkos dovoljnom snu, česta potreba za dremanjem ili potpuna iscrpljenost nakon minimalne fizičke aktivnosti mogu biti razlog za pregled.

Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine

Jedan od znakova koji ne treba zanemariti jeste gubitak telesne težine bez namere da smršate.

Oglas
[+18] Zaigraj za PREMIER MEGA JACKPOT u najjačem casinu u BiH!
Oglas
Zajedno za budućnost mora
Sponsored by Midas
Midas logo
“Nenamjerni gubitak tjelesne težine od oko 10 odsto uvijek je znak da nam je potreban pregled”, kaže dr Shepard.

Čak i kada nam gubitak kilograma djeluje poželjno, važno je utvrditi zbog čega do njega dolazi.

Neobične kvržice i izrasline

Nove kvržice i izrasline, kao i promjene na postojećim, naročito ako ne nestaju, trebalo bi provjeriti. Iako su mnoge kvržice bezopasne, ljekar bi trebalo da ih procjeni.

Bol koji se pogoršava

Bol koji je posljedica naprezanja mišića obično se vremenom smanjuje, naročito nakon odmora. Međutim, ako se bol postepeno pogoršava umjesto da se smanjuje, moguće je da uzrok nije samo istegnuće mišića.

Novi bolovi ili simptomi bez jasnog uzroka

Pažnju treba obratiti i na simptome koji nemaju jasno objašnjenje ili ne prolaze. Dr Šepard navodi da ljudi često pokušavaju da pronađu objašnjenje za svoje tegobe ili ih pripišu nečemu bezazlenom. Međutim, ako se simptomi ne uklapaju u uobičajenu sliku ili jednostavno imate osjećaj da „nešto nije u redu“, potražite savjet ljekara.

“Ako vam se nešto ne čini kako treba, provjerite to kod ljekara. Moguće je da se radi o zdravstvenom stanju koje se lako liječi”, kaže dr Šepard.

Koji karcinomi mogu da izazovu bol u gornjem dijelu leđa?

Bol u gornjem delu leđa ponekad može biti posljedica širenja, odnosno metastaziranja, raka na kosti, uključujući i kičmeni stub. Takav bol obično traje i nije povezan sa očiglednom povredom ili istegnućem.

“Poznato je da se određeni karcinomi šire na kosti. Zato je kod pacijenata koji su ranije imali rak bol u leđima nešto što treba ozbiljnije shvatiti”, kaže dr Šepard.

Posebnu pažnju na bol u gornjem delu leđa, kao i na druge nove bolove, trebalo bi da obrate pacijenti kojima je dijagnostikovan:

rak pluća;

rak prostate;

rak dojke;

multipli mijelom.

Ipak, važno je imati na umu da se metastaze u kosti mogu javiti i kod drugih malignih bolesti.

“Karcinomi ne čitaju udžbenike. Ne ponašaju se uvijek tako da se šire tamo gdje se od njih očekuje da se šire”, nastavlja dr Šepard.

Zbog toga savetuje da se pacijenti koji su ranije bolovali od raka jave ljekaru ako primjete novi, neobjašnjiv simptom.

Drugi uzroci bola u gornjem dijelu leđa

U većini slučajeva bol u gornjem dijelu leđa nije posledica teške bolesti, već svakodnevnih aktivnosti, nepravilnog držanja tela ili preopterećenja mišića.

Naprezanje mišića – podizanje teškog predmeta, nezgodno posezanje ili ponavljani pokreti mogu da opterete mišiće gornjeg dela leđa. Čak i svakodnevne aktivnosti, poput krečenja, čišćenja snijega ili nošenja teške torbe na jednom ramenu, mogu izazvati bol.

Loše držanje tijela- pogrbljeno sjedenje za stolom, gledanje nadolje u telefon ili naginjanje naprijed tokom rada za računarom mogu dodatno opteretiti gornji dio leđa i ramena. Vremenom takvo opterećenje može dovesti do ukočenosti i bola.

Nepravilan položaj tokom spavanja – Jastuk koji ne pruža odgovarajuću potporu vratu, kao i spavanje sklupčano, u uvrnutom bočnom položaju ili na stomaku, mogu tokom noći opteretiti mišiće gornjeg dela leđa i dovesti do bola nakon buđenja.

Stres – Napetost se često ispoljava fizički, naročito u vratu, ramenima i gornjem dijelu leđa. Kada smo pod stresom, mišići mogu da se zategnu i ostanu napeti, što dovodi do dugotrajne nelagodnosti.

Promjene povezane sa starenjem – Kako starimo, normalno trošenje i degenerativne promjene na kičmenom stubu i zglobovima mogu izazvati ukočenost i bol u gornjem dijelu leđa.

Kada treba otići kod ljekara?

Zakažite pregled zbog bola u gornjem dijelu leđa ako:

bol traje duže od nekoliko nedjelja;
onemogućava vam obavljanje svakodnevnih aktivnosti;
imate druge nove ili neuobičajene simptome;
ranije ste bolovali od raka.
Čak i kada nije riječ o ozbiljnom zdravstvenom problemu, pregled zbog bola u gornjem dijelu leđa može biti koristan.

“Ponekad je dovoljno samo obaviti pregled i utvrditi da je sve u redu. Nakon toga možda će pomoći nešto poput fizikalne terapije, ali važno je biti siguran da nismo propustili simptom koji bi mogao ukazivati na nešto ozbiljnije”, objašnjava dr Šepard prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Zdravlje

REVOLUCIJA U LIJEČENJU RAKA! Ruski naučnici napravili kapsulu koja napada i uništava tumor!

Specijalisti sa Saratovskog državnog univerziteta N. G. Černiševski, zajedno sa kolegama iz Jermenije, osmislili su “pametnu kapsulu” za laserski potpomognuto uništavanje ćelija tumora, objavljeno je u naučnom časopisu Karent Farmasutikal Bajotehnolodži.

Naučnici objašnjavaju da su mnogi neželjeni efekti u liječenju raka posljedica činjenice da agresivni lijekovi neselektivno napadaju i maligne i zdrave ćelije, a fotodinamička terapija, koja koristi laser, smatra se znatno blažim tretmanom, prenosi RIA Novosti.

Kako funkcioniše fotodinamička terapija?
“Fotodinamička terapija je metoda liječenja tumora koja podrazumijeva unošenje u tijelo posebne supstance fotosenzibilizatora, a zatim zračenje pogođenog područja laserom. Kada je izloženo svjetlosti, ovo jedinjenje počinje da proizvodi reaktivne vrste kiseonika, koje uništavaju ćelije raka. Prednost ove metode je što je minimalno invazivna i ima minimalne neželjene efekte”, objasnila je Olga Inozemceva, vodeći istraživač u Laboratoriji za biomedicinsku fotoakustiku u Naučnom medicinskom centru Saratovskog državnog univerziteta i jedna od autorki studije.

Kapsula poboljšava efikasnost terapije
Prema njenim riječima, nova pametna kapsula olakšava prodiranje fotosenzibilizatora u ćelije.

“Kapsula se sastoji od kalcijum karbonata i ceruloplazmina, proteina koji transportuje jone bakra u ljudskom tijelu, a ceruloplazmin je potreban da bi se fotosenzibilizator zaštitio od uništenja”, rekla je Inozemceva i potvrdila da u bliskoj budućnosti naučnici planiraju da pređu na eksperimentisanje sa životinjama kako bi razvoj ove metode približili kliničkoj primjeni.

Nastavi čitati

Aktuelno