Connect with us

Zdravlje

KARDIOLOG SAVJETUJE! Kako da srce i mozak ne stradaju kad su paklene vrućine?

Kako preživjeti afričke temperature na vrelom asfaltu? Koji su prvi simptomi sunčanice i toplotnog udara? Kako da ih prepoznamo? Kako da sačuvamo srce i glavu? Na ova pitanja odgovorio je kardiolog dr Goran Popović.

U danima kada temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, briga o zdravlju postaje prioritet. Visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti naše zdravlje, pa je važno znati kako se zaštititi i prepoznati opasne simptome na vrijeme. U emisiji “Uranak” na televiziji K1, dr Popović je dao stručne savjete i preporuke za očuvanje zdravlja tokom ovih paklenih vrućina.

– Većina ljudi jako loše podnosi vrućinu, a mi doktori trebamo da im damo savjet kako da spriječe da ta vrućina bude nepovoljna po njih i da bude životno ugrožavajuća, što se dešava.

Pacijenti su uglavnom stari hronični bolesnici, jer je potrebno korigovati terapiju, a novi bolesnici se prvi put sreću sa nekim od kardioloških problema. Najčešće su to skokovi ili padovi krvnog pritiska.”

Šta znači mijenjanje terapije srčanim bolesnicima tokom vrelih dana?
– Pacijent od oko sedamdesetak godina, koji ima povišen krvni pritisak, aritmiju, imao je infarkt, ugrađen mu je stent i dodatno ima šećernu bolest, zbog toga ima veliki broj različitih lijekova. Svaki od tih lijekova može na određeni način da utiče na krvni pritisak. Takvim pacijentima se savjetuje da kod kuće češće mjere krvni pritisak i da na osnovu toga korigujemo terapiju, obično je smanjimo. Kada prođu vrućine, tu terapiju vraćamo na određene propisane doze.

Unutrašnje i spoljne temperature
Doktori savjetuju da bi razlika između klimatizovane prostorije i spoljne temperature trebala da bude osam stepeni.

– Kada napolju imate 40 stepeni, naravno da nećete klimu držati na 32 stepena, ali je vrlo bitna aklimatizacija. Držite u prostoriji nekih 27 stepeni, neće biti mnogo. Ne treba pretjerivati i nemojte spuštati ispod 25. To je neka donja granica komfora kada organizam može da se adaptira, jer ako dugo boravite u toj hladnoj prostoriji pa izađete napolje bez neke aklimatizacije, zaista možete da doživite kolaps – rekao je doktor, a potom objasnio šta znači aklimatizacija:

– Mnogi ljudi u kolima drže veoma nisku temperaturu i onda kada izađu iz auta padnu i izvrnu se pored njega. Ako već planirate izlazak napolje iz kancelarije, automobila, kuće, podignite temperaturu na tih nekih 27 stepeni. Biće vam manji toplotni šok kada izađete na 40 stepeni – dodaje.
Savjeti
Ukoliko na velikim vrućinama morate da idete negdje, doktor savjetuje da se sve obaveze završe do 10 sati.

– Ako baš morate da izlazite u podne, birajte sjenovitu stranu ulice. Ako nema sjenke, obavezno stavite šešir ili kačket na glavu. Poželjno je kačket okrenuti naopako kako biste čuvali vrat, jer kroz njega prolaze krvni sudovi, a osunčavanje vrata dovodi do kolapsnog stanja zbog širenja krvnih sudova. Pokvasite glavu i kačket, jer ćete manje ugroziti glavu.

Moramo znati da naš mozak najviše trpi, kao i srce i cijeli organizam. Kada se krvni sudovi u mozgu prošire, krvni pritisak pada i dolazi do kolapsnog stanja, što može dovesti do raznih povreda. Nosite sa sobom obavezno flašicu vode koja ne mora biti zaleđena; čak mnogi ljekari tvrde da mlaka voda bolje hladi, iako to nikome od nas ne djeluje kao razumno objašnjenje. Takođe, nemojte unositi alkohol – kaže doktor.

On je pojasnio i zbog čega nije poželjno piti čak ni pivo na velikim vrućinama:

– Pivo potencira znojenje, koje će da ohladi kožu i potpuno će vas iscrpiti, jer gubite tečnost i elektrolite. Kada unosite tečnost, morate nadoknađivati i elektrolite da ne bi došlo do disbalansa. Savjetujem da se pije magnezijum, jer on stabilizuje rad srca.

Ne treba piti samo običnu vodu, može i gazirana, jednu ili dvije čaše, jer ona sadrži dovoljno elektrolita koje ćete nadoknaditi. Hidratacija je iznad svega. Vrlo je važno znati koja je količina potrebna.

Kardiovaskularni sistem na toploti najviše trpi
– Kardiovaskularni sistem prvi reaguje na veliku toplotu obaranjem krvnog pritiska, zato što dolazi do širenja krvnih sudova. Nagli pad pritiska može dovesti do ubrzanog rada srca. Ako je srce bolesno i nemate odgovarajuću terapiju za koronarnu bolest, možete izazvati srčani udar, a poremećaj ritma može dovesti do gubitka svijesti – kaže doktor i nastavlja:

– Što se tiče digestivnog sistema, on može indirektno opteretiti vaš kardiovaskularni sistem ako jedete kaloričnu i masnu hranu.

Zato je preporuka da ne unosite velike količine mesa i masne hrane, jer varenje takve hrane zahtijeva puno krvi i enzima, što opterećuje kardiovaskularni sistem i može izazvati brojne posledice. Preporučuje se lagana hrana i veliki unos tečnosti – dodaje.

– Nemojte da jedete masno lisnato tijesto, komplet lepinja je zabranjena, jer je to masna kalorična hrana, koja je potpuno nepotrebna u ovim situacijama. Jedite žitarice i lako svarljive namirnice – naglašava kardiolog.

– Sunčanica nastaje ako smo duže vrijeme bili na direktnom suncu nezaštićeni. Ako glava nije zaštićena, prvo se javlja glavobolja, malaksalost, nestabilnost, vrtoglavica, nesvjestica, i na kraju padanje u nesvjest. Može doći do mučnine, povraćanja i povišene temperature.

Sve je to posljedica direktnog izlaganja suncu. Kod toplotnog udara dolazi do pregrevanja organizma i uprkos tome što počinjemo da se znojimo tokom pregrijavanja, to nije dovoljno da ga rashladimo, dolazi do klonulosti ili padanja u nesvijest. Najčešće je to posljedica boravka u neklimatizovanim prostorijama.

Simptomi mogu biti slični kao kod sunčanice, iako se kod toplotnog udara prvo javlja malaksalost, klonulost i povišena temperatura, pa tek onda povišena temperatura, mučnina i glavobolja.

Kod obe situacije, glavna pomoć je skloniti se sa sunca ili iz te pretople prostorije.

Ohladiti se vodom, polivati tijelo vodom, unositi vodu, pri čemu ne treba unositi odjednom velike količine tečnosti. Ako primijetite da su vam usta suva i da ne možete da se znojite, popijte jednu čašu vode, a onda na svaka dva minuta po par gutljaja, jer ćete na taj način dovesti organizam u stanje rehidratacije i nećete ga preopteretiti velikom količinom tečnosti – zaključio je dr Popović.

Uranak K1/Mondo

Related Topics:

Zdravlje

NOVI TREND u FITNESSU! ŽENE napuštaju pravilo 10.000 KORAKA

Ako vas ne privlači pomisao na dizanje tegova ili trčanje na traci u teretani, možda će vam najnoviji trend vježbanja koji dominira društvenim mrežama pomoći: japansko intervalno hodanje.
Ideja hodanja je jednostavna: naizmjenično kombinujte 3 minuta brzog i 3 minuta sporog hoda, idealno 30 minuta odjednom.

“Brzi tempo hodanja je obično dovoljno brz da ne možete da koristite duge rečenice”, rekao je dr Kristijan Karstoft, vanredni profesor na Univerzitetu u Kopenhagenu, koji je proučavao ovu metodu, “A onda su spori intervali toliko spori da se možete oporaviti”.

Dodao je da ljudima često može da bude teško da hodaju dovoljno sporo tokom ovih intervala.

Karstoft je rekao da je pristup posebno pogodan za ljude sklone povredama pri trčanju, jer hodanje manje opterećuje zglobove, ili za osobe srednje ili starije dobi koje ne treniraju redovno.

Ljudi koji su već u prilično dobroj formi, rekao je, trebalo bi da trče ili džogiraju u intervalima kako bi osjetili slične koristi.

Režim je sličan visokointenzivnom intervalnom treningu (HIIT). Dr Šon Filips, profesor sporta i fiziologije vježbanja na Univerzitetu u Edinburgu, rekao je: “Visokointenzivno vježbanje može dati slične koristi kao i vježbanje umjerenog intenziteta, ali u kraćem vremenskom okviru (ili) s manjim obimom vježbanja. Korišćenje visokog intenziteta daje tijelu veći podsticaj za prilagođavanje”.

Međutim, ne mogu svi da praktikuju ovaj tempo. Filips je rekao da bi ljudi koji su manje aktivni ili u formi trebalo da počnu s normalnim hodanjem, a zatim da postepeno prelaze na intervalno hodanje.

“Jedan od načina za uspješno izvođenje visokointenzivnog treninga jeste da to radite sa naizmjeničnim intenzitetima, što znači trening zasnovan na intervalima”, rekao je Karstoft.

Iako je intervalno hodanje visokog intenziteta nedavno postalo popularno na TikToku, gdje entuzijasti dijele video-snimke sebe kako ozbiljno koračaju gradskim parkovima, ideja datira više od 20 godina unazad kada su naučnici u Japanu počeli da je proučavaju kod osoba srednje i starije životne dobi.

Prema jednoj japanskoj studiji, koja je obuhvatila analizu podataka 139 zdravih učesnika prosječne starosti od 63 godine, ljudi koji su vježbali intervalno hodanje visokog intenziteta četiri ili više dana u nedjelji tokom perioda od pet mjeseci povećali su svoj aerobni kapacitet, što ukazuje na poboljšanje fizičke spremnosti.

Štaviše, ova poboljšanja su bila veća nego kod učesnika koji su vježbali hodanje kontinuiranog, umjerenog intenziteta ili koji nisu vježbali hodanje.

Studija je takođe sugerisala da intervalno hodanje visokog intenziteta može smanjiti krvni pritisak i povećati snagu zglobova.

Nastavi čitati

Zdravlje

PANKREAS U OPASNOSTI: Česta NAVIKA Srba koja ŠTETI

Stručnjaci su u novom istraživanju otkrili naviku koja može uticati na razvoj raka pankreasa.

Često ispijanje alkohola moglo bi dramatično da poveća rizik od razvoja jednog od najsmrtonosnijih vrsta raka na svijetu, upozorili su istraživači koji vjeruju da su možda otkrili i zašto.

Nova studija naučnika iz Majamija pokazala je da visoka konzumacija alkohola oštećuje ćelije u pankreasu odgovorne za proizvodnju digestivnih enzima.

Srbi su poznati kao narod koji voli da uživa, između ostalog i u konzumaciji alkoholnih pića, pa je važno obratiti pažnju na količinu.

Oštećenje izaziva upalu, koja šteti organu koji igra vitalnu ulogu u razgradnji hrane i regulisanju nivoa šećera u krvi.

Vremenom, ova upala može dovesti do prekanceroznih lezija. One mogu napredovati u rak pankreasa, bolest koja ima jednu od najgorih stopa preživljavanja od svih vrsta raka.

Prekomjerno konzumiranje alkohola obično se definiše kao osam ili više pića sedmično za žene i 15 ili više za muškarce. Tim je objasnio da, da bi stanje napredovalo u rak, mora postojati i mutacija u genu zvanom Ras, koji kontroliše rast ćelija.

U eksperimentima, otkrili su da alkohol u kombinaciji sa proinflamatornim molekulom izaziva simptome slične pankreatitisu.

Ovaj proces je pokrenuo lezije i na kraju sam rak, rekli su istraživači.

Istraživači su takođe otkrili da mogu da zaustave formiranje prekanceroznih i kanceroznih lezija u pankreasu deaktiviranjem specifičnog gena zvanog CREB, koji ima proinflamatornu ulogu.

Tim je utvrdio da se CREB ponaša kao „glavni kontrolor“, sposoban da trajno reprogramira zdrave ćelije pankreasa u abnormalne, prekancerozne ćelije, čime otvara put za razvoj raka pankreasa.

Koautor studije, doktor Nipun Merčant, hirurg iz Majamija, rekao je da vjeruju da njihovi nalazi „postavljaju temelje“ za buduću prevenciju raka pankreasa. Ovo otkriće dolazi usred zabrinjavajućeg porasta slučajeva raka pankreasa kod mlađih ljudi, iako još uvijek nije zabilježen porast broja smrtnih slučajeva.

Bolest ima mračnu prognozu – oko 10 odsto pacijenata preživi prvu godinu nakon dijagnoze, dok stopa preživljavanja nakon tri godine pada na oko jedan odsto.

Zbog toga je ključno uhvatiti bolest u ranim fazama, prepoznavanjem simptoma koje je lako zanemariti:

gubitak težine

umor

bol u stomaku

promjene u radu crijeva

žutica – žutilo kože ili očiju

Rak pankreasa ili gušterače je zbirni naziv za različite tumore na organu koji pomaže u varenju i regulaciji hormona. Najčešći tip, adenokarcinom, čini oko 90 odsto slučajeva i često nema simptome sve dok pacijenti ne počnu iznenada gubiti težinu i požute – kada je već prekasno za većinu oboljelih.
Zbog toga je ova bolest prozvana tihim ubicom.

Porast broja oboljelih uglavnom je vezan za drugu vrstu raka pankreasa – endokrine karcinome. To su sporo rastući tumori kojima su potrebne decenije da se razviju. Iako mogu postati kancerozni, često ostaju benigni.

Prema podacima Nacionalne zdravstvene službe Velike Britanije, veća je vjerovatnoća da će rak pankreasa razviti osobe starije od 65 godina, oni sa hroničnim pankreatitisom ili porodičnom istorijom raka.

Ostali faktori rizika uključuju pušenje, prekomjernu težinu ili gojaznost, dijabetes, konzumiranje crvenog i prerađenog mesa, kao i krvnu grupu, piše „Dejli mejl“, a prenosi Stil.

Nastavi čitati

Zdravlje

ZAŠTO JE DOBRO JESTI DORUČAK svaki dan u isto vrijeme? Ova navika može vam PROMIJENITI ŽIVOT

Konzumiranje doručka svakog dana u isto vrijeme, odlično može uticati na vaše cjelokupno zdravlje, od poboljšanog metabolizma do odlične kognitivne funkcije.

Kada jedete, jednako je važno i ono šta jedete, tvrde stručnjaci. Istraživanja pokazuju da je za vaše cjelokupno zdravlje bolje unijeti većinu kalorija ujutru pa smanjivati kako se približava večera.

Stručnjaci firme Plumbnation istakli su važnost toga da doručak postane redovni dio vaše svakodnevne rutine.
1. Poboljšava metabolizam

Doručak u isto vrijeme svaki dan pomaže u regulisanju unutrašnjeg sata i metabolizma vašeg tijela. Kada vaše tijelo zna kada treba očekivati hranu, postaje djelotvornije u njenoj obradi. To pomaže u boljem iskorišćavanju energije, hormonskoj ravnoteži, a i smanjuje vjerovatnoću gojenja. Redovan raspored ishrane neće dovesti do kasnijeg prejedanja.

2. Poboljšana kognitivna funkcija
Dosljedne navike doručka pridonose stabilnom nivou šećera u krvi, što je ključno za kognitivnu funkciju. Stabilan nivo glukoze obezbjeđuje stalno pothranjivanje mozga energijom, poboljšavajući zadržavanje pamćenja i prisjećanje. To pomaže i kod koncentracije što znači bolja radna učinkovitost.

3. Bolja probava

Doručak svaki dan u isto vrijeme pomaže u regulaciji probavnog sistema. Podstiče crijeva na redovno pražnjenje i sprečava probavne tegobe, kao što je nadutost. Dosljedan obrazac ishrane omogućuje vašem tijelu da bolje apsorbuje hranljive materije iz hrane koju jedete, pridonoseći cjelokupnom zdravlju.

4. Balans energije tokom dana

Sprečava pad energije već tokom jutra, koja je najčešće uzrokovana nepravilnim navikama u ishrani ili potpunim preskakanjem doručka. Takav balans pomaže i u rutini vježbanja, pridonoseći boljoj kondiciji. Pomaže da ostanete koncentrisani svakog dana.

5. Bolje raspoloženje i mentalno stanje

Konzumiranje doručka u isto vrijeme može smanjiti stres i tjeskobu koji su povezani sa nepravilnim obrascima ishrane i nepredvidivom glađu. Održava stabilan nivo šećera u krvi što doprinosi emocionalnoj stabilnosti, prenosi Najžena.alo.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno