Connect with us

Zdravlje

KARDIOLOG SAVJETUJE! Kako da srce i mozak ne stradaju kad su paklene vrućine?

Kako preživjeti afričke temperature na vrelom asfaltu? Koji su prvi simptomi sunčanice i toplotnog udara? Kako da ih prepoznamo? Kako da sačuvamo srce i glavu? Na ova pitanja odgovorio je kardiolog dr Goran Popović.

U danima kada temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, briga o zdravlju postaje prioritet. Visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti naše zdravlje, pa je važno znati kako se zaštititi i prepoznati opasne simptome na vrijeme. U emisiji “Uranak” na televiziji K1, dr Popović je dao stručne savjete i preporuke za očuvanje zdravlja tokom ovih paklenih vrućina.

– Većina ljudi jako loše podnosi vrućinu, a mi doktori trebamo da im damo savjet kako da spriječe da ta vrućina bude nepovoljna po njih i da bude životno ugrožavajuća, što se dešava.

Pacijenti su uglavnom stari hronični bolesnici, jer je potrebno korigovati terapiju, a novi bolesnici se prvi put sreću sa nekim od kardioloških problema. Najčešće su to skokovi ili padovi krvnog pritiska.”

Šta znači mijenjanje terapije srčanim bolesnicima tokom vrelih dana?
– Pacijent od oko sedamdesetak godina, koji ima povišen krvni pritisak, aritmiju, imao je infarkt, ugrađen mu je stent i dodatno ima šećernu bolest, zbog toga ima veliki broj različitih lijekova. Svaki od tih lijekova može na određeni način da utiče na krvni pritisak. Takvim pacijentima se savjetuje da kod kuće češće mjere krvni pritisak i da na osnovu toga korigujemo terapiju, obično je smanjimo. Kada prođu vrućine, tu terapiju vraćamo na određene propisane doze.

Unutrašnje i spoljne temperature
Doktori savjetuju da bi razlika između klimatizovane prostorije i spoljne temperature trebala da bude osam stepeni.

– Kada napolju imate 40 stepeni, naravno da nećete klimu držati na 32 stepena, ali je vrlo bitna aklimatizacija. Držite u prostoriji nekih 27 stepeni, neće biti mnogo. Ne treba pretjerivati i nemojte spuštati ispod 25. To je neka donja granica komfora kada organizam može da se adaptira, jer ako dugo boravite u toj hladnoj prostoriji pa izađete napolje bez neke aklimatizacije, zaista možete da doživite kolaps – rekao je doktor, a potom objasnio šta znači aklimatizacija:

– Mnogi ljudi u kolima drže veoma nisku temperaturu i onda kada izađu iz auta padnu i izvrnu se pored njega. Ako već planirate izlazak napolje iz kancelarije, automobila, kuće, podignite temperaturu na tih nekih 27 stepeni. Biće vam manji toplotni šok kada izađete na 40 stepeni – dodaje.
Savjeti
Ukoliko na velikim vrućinama morate da idete negdje, doktor savjetuje da se sve obaveze završe do 10 sati.

– Ako baš morate da izlazite u podne, birajte sjenovitu stranu ulice. Ako nema sjenke, obavezno stavite šešir ili kačket na glavu. Poželjno je kačket okrenuti naopako kako biste čuvali vrat, jer kroz njega prolaze krvni sudovi, a osunčavanje vrata dovodi do kolapsnog stanja zbog širenja krvnih sudova. Pokvasite glavu i kačket, jer ćete manje ugroziti glavu.

Moramo znati da naš mozak najviše trpi, kao i srce i cijeli organizam. Kada se krvni sudovi u mozgu prošire, krvni pritisak pada i dolazi do kolapsnog stanja, što može dovesti do raznih povreda. Nosite sa sobom obavezno flašicu vode koja ne mora biti zaleđena; čak mnogi ljekari tvrde da mlaka voda bolje hladi, iako to nikome od nas ne djeluje kao razumno objašnjenje. Takođe, nemojte unositi alkohol – kaže doktor.

On je pojasnio i zbog čega nije poželjno piti čak ni pivo na velikim vrućinama:

– Pivo potencira znojenje, koje će da ohladi kožu i potpuno će vas iscrpiti, jer gubite tečnost i elektrolite. Kada unosite tečnost, morate nadoknađivati i elektrolite da ne bi došlo do disbalansa. Savjetujem da se pije magnezijum, jer on stabilizuje rad srca.

Ne treba piti samo običnu vodu, može i gazirana, jednu ili dvije čaše, jer ona sadrži dovoljno elektrolita koje ćete nadoknaditi. Hidratacija je iznad svega. Vrlo je važno znati koja je količina potrebna.

Kardiovaskularni sistem na toploti najviše trpi
– Kardiovaskularni sistem prvi reaguje na veliku toplotu obaranjem krvnog pritiska, zato što dolazi do širenja krvnih sudova. Nagli pad pritiska može dovesti do ubrzanog rada srca. Ako je srce bolesno i nemate odgovarajuću terapiju za koronarnu bolest, možete izazvati srčani udar, a poremećaj ritma može dovesti do gubitka svijesti – kaže doktor i nastavlja:

– Što se tiče digestivnog sistema, on može indirektno opteretiti vaš kardiovaskularni sistem ako jedete kaloričnu i masnu hranu.

Zato je preporuka da ne unosite velike količine mesa i masne hrane, jer varenje takve hrane zahtijeva puno krvi i enzima, što opterećuje kardiovaskularni sistem i može izazvati brojne posledice. Preporučuje se lagana hrana i veliki unos tečnosti – dodaje.

– Nemojte da jedete masno lisnato tijesto, komplet lepinja je zabranjena, jer je to masna kalorična hrana, koja je potpuno nepotrebna u ovim situacijama. Jedite žitarice i lako svarljive namirnice – naglašava kardiolog.

– Sunčanica nastaje ako smo duže vrijeme bili na direktnom suncu nezaštićeni. Ako glava nije zaštićena, prvo se javlja glavobolja, malaksalost, nestabilnost, vrtoglavica, nesvjestica, i na kraju padanje u nesvjest. Može doći do mučnine, povraćanja i povišene temperature.

Sve je to posljedica direktnog izlaganja suncu. Kod toplotnog udara dolazi do pregrevanja organizma i uprkos tome što počinjemo da se znojimo tokom pregrijavanja, to nije dovoljno da ga rashladimo, dolazi do klonulosti ili padanja u nesvijest. Najčešće je to posljedica boravka u neklimatizovanim prostorijama.

Simptomi mogu biti slični kao kod sunčanice, iako se kod toplotnog udara prvo javlja malaksalost, klonulost i povišena temperatura, pa tek onda povišena temperatura, mučnina i glavobolja.

Kod obe situacije, glavna pomoć je skloniti se sa sunca ili iz te pretople prostorije.

Ohladiti se vodom, polivati tijelo vodom, unositi vodu, pri čemu ne treba unositi odjednom velike količine tečnosti. Ako primijetite da su vam usta suva i da ne možete da se znojite, popijte jednu čašu vode, a onda na svaka dva minuta po par gutljaja, jer ćete na taj način dovesti organizam u stanje rehidratacije i nećete ga preopteretiti velikom količinom tečnosti – zaključio je dr Popović.

Uranak K1/Mondo

Related Topics:

Zdravlje

DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?

U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.

Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.

Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?

Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.

Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.

Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.

Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.

Prljavi filteri – najveći problem

Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.

Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.

Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.

Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje

Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.

Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.

Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno

Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.

Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.

Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.

Kako losos utiče na srce i holesterol?

Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.

Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.

Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.

Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.

Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.

Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!

Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.

Zašto je hidratacija važna tokom ljeta

Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.

Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.

Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.

Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje

Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.

Voće i povrće nisu zamjena za vodu

Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno