Connect with us

Društvo

KATASTROFA! BiH i Albanija u trci za najsiromašniju zemlju Evrope

Živimo sve lošije, pokazuje i najnovija Eurostatova statistika. U trci smo sa Albanijom za najsiromašniju zemlju Evrope.

Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, bruto domaći proizvod po stanovniku u BiH iznosi svega 35% prosjeka Evropske unije, dok je u Albaniji nešto više – 37%. Ali zanimljiv zaokret donosi pokazatelj stvarne potrošnje građana, tzv. AIC (actual individual consumption). Tu BiH prestiže Albaniju sa 41% prosjeka EU, dok je Albanija na 38%.

Drugim riječima, Albanija ima nešto veće prihode, ali BiH troši više.

Na vrhu ljestvice nalazi se Luksemburg sa nevjerovatnih 241% EU prosjeka, dok BiH i Albanija ostaju duboko u zoni siromaštva. Sljedeća najlošije plasirana zemlja unutar EU je Bugarska sa 66% prosjeka, gotovo dvostruko više od BiH.

Zemlja BDP po stanovniku (% EU) AIC po stanovniku (% EU)

Luksemburg 241% 142%

Njemačka 102% 100%

Hrvatska 73% 71%

Bugarska 66% 64%

Albanija 37% 38%

BiH 35% 41%

Napomena: Podaci za Albaniju temelje se na preliminarnim procjenama Eurostata.

Kako živimo bolje kad imamo manje?
Veća potrošnja uz niži BDP može biti posljedica veće dijaspore, uvozne pomoći, kreditne potrošnje, sive ekonomije, pa čak i statističkih odstupanja. Jedno je jasno – ni BiH ni Albanija, kao ni zemlje regiona Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, nalaze se daleko ispod evropskog prosjeka.

Bosna i Hercegovina i zemlje regiona imaju znatno niže cijene u odnosu na prosjek EU, što donekle ublažava uticaj nižih prihoda i BDP-a. Ipak, niži troškovi života nisu dovoljni da potpuno kompenzuju niži životni standard i ekonomsku snagu ovih zemalja.

Takođe primjetno je i da se evropske ekonomske sile nastavljaju udaljavati jedna od druge. Luksemburg je i dalje neprikosnoveni lider sa BDP-om po stanovniku koji je 142% iznad prosjeka EU, dok je Irska na drugom mjestu sa 111% iznad prosjeka. Ove dvije zemlje pokazuju neuporedivo visok nivo ekonomskog razvoja i životnog standarda.

Irska, uprkos visokom BDP-u, bilježi znatno nižu stvarnu individualnu potrošnju, što ukazuje na specifičnosti njihove ekonomije – multinacionalne korporacije i intelektualna svojina značajno podižu BDP, ali ne doprinose ujednačenoj raspodjeli bogatstva među stanovništvom.

S druge strane, Bugarska, kao najsiromašnija zemlja EU, ima BDP po stanovniku 34% ispod prosjeka Unije, dok Rumunija, Letonija i Grčka takođe znatno zaostaju. Disperzija između najbogatijih i najsiromašnijih članica EU ostaje velika, iako je tokom posljednjih deset godina blago smanjena – najbogatiji su i dalje oko četiri puta bogatiji od najsiromašnijih.

Ovi podaci jasno pokazuju da unutar Evrope i dalje postoje duboke ekonomske podele koje ugrožavaju socijalnu koheziju i jedinstvenu evropsku tržišnu ekonomiju. Dok bogate zemlje nastavljaju da rastu i jačaju svoj standard, slabije ekonomije ostaju zarobljene u začaranom krugu niskog rasta i nejednakosti, prenosi Buka.

Društvo

LJETO POKAZUJE PRAVO LICE: Sunce se vraća, ali kraj dana donosi preokret!

Nakon svježijeg jutra, očekuje se pretežno sunčano do umjereno oblačno vrijeme. Tokom dana biće prijatno toplo, uz maksimalnu temperaturu do 28°C, dok će jutarnja temperatura biti oko 13°C.

U popodnevnim časovima zadržaće se suvo vrijeme u većini krajeva, ali će u večernjim i noćnim satima doći do postepenog naoblačenja, uz mogućnost lokalnih pljuskova i grmljavine, naročito na zapadu i sjeverozapadu Republike Srpske.

Vjetar će biti slab, uglavnom jugozapadnog smjera. Biće ugodno za boravak na otvorenom tokom većeg dijela dana, dok se uveče preporučuje oprez zbog moguće kratkotrajne promjene vremena.

Nastavi čitati

Društvo

DRAMA U SARAJEVO-GASU: Elek odbio da preda funkciju direktora

Kako tvrdi odlično obaviješteni izvor Capitala, Elek je juče odbio da dođe na primopredaju dužnosti i da fotelju prepusti novoimenovanom direktoru Igoru Đokanoviću.

„Nakon što je predsjednik Upravnog odbora Sarajevo-gasa Dražen Vrhovac potpisao rješenje o smjeni Eleka i imenovanju Đokanovića, trebala je da bude obavljena primopredaja, ali Elek je odbio da preda dužnost.

Pronašao je potpuno nesuvislo obrazloženje u tome da ne želi da prepusti funkciju Đokanoviću, dok on (Đokanović) ne bude razriješen sa mjesta načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Istočno Novo Sarajevo“, objašnjava izvor Capitala.

Podsjećamo, Elek je 12. jula naveče smijenjen sa funkcije direktora Sarajevo-gasa nakon što su svi članovi Upravnog odbora po nalogu lidera SNSD-a Milorada Dodika glasali za njegovu smjenu (ako su uopšte glasali).

Mediji bliski vlasti tada su objavili i da je isključen iz SNSD-a, kao i da će biti ekspresno uklonjen i sa funkcije v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“, ali nijedna smjena još nije sprovedena u djelo.

(BN) Foto: Sarajevo-gas

Nastavi čitati

Društvo

Opština u BiH ostaje bez fabrike i 600 radnih mjesta? NIJEMCI DONIJELI NOVU ODLUKU

Jedan od najvećih planiranih industrijskih projekata u Bosni i Hercegovini neće biti realizovan na lokaciji Osmanlije kod Kupresa, nakon što je investitor BH Magnezij & Minerali povukao zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu i odlučio da odustane od izgradnje pogona na toj lokaciji.

Riječ je o projektu koji je trebalo da otvori čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.

Kompanija je saopštila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezijuma pokušati da realizuje na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, ekološke i institucionalne uslove.

Šta je trebalo da bude izgrađeno
Biznisinfo ističe da je investitor planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.

Ukupna površina objekata trebalo je da iznosi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.

Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezijum jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio prepoznat kao strateški u okviru Evropske alijanse za sirovine (European Raw Materials Alliance – ERMA).

S obzirom na to da je proizvodnja magnezijuma u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH, već i za evropsku industriju.

Zašto je projekat zaustavljen
Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Opštinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.

Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla da bude osnova za nastavak postupka.

Kompanija ističe da od početka želi da razvija projekat isključivo u skladu sa zakonom i ekološkim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila da povuče zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu.

Projekat se seli na novu lokaciju
Iz kompanije BH Magnezij & Minerali naglašavaju da nisu odustali od proizvodnje magnezijuma.

Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovog strateškog projekta, te poručuju da će njegov razvoj nastaviti odgovorno i transparentno.

Nastavi čitati

Aktuelno