Connect with us

Politika

KAZNE MANJE OD MOGUĆE ZARADE: Da li se u BiH isplati sukob interesa?

Da li se u Bosni i Hercegovini isplati biti u sukobu interesa, glasi legitimno pitanje nakon što je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH sa 5.000 KM kaznila Mariju Ćosić, savjetnicu Marinka Čavare, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Kazna zbog obavljanja dvije funkcije
U njenom slučaju, sporno je to što uz poziciju savjetnice Čavare istovremeno obavlja i dužnost vijećnice u Opštinskom vijeću Busovače.

Računica je jasna i najvećim laicima – ako neko ima opciju da obavlja nespojive funkcije i tako zaradi, recimo, 30.000, 50.000 ili 100.000 maraka, zašto ne bi iskoristio takvu šansu, u situaciji gdje Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH predviđa maksimalnu kaznu od 20.000 KM?

Stoga, iako neki smatraju da je ovakva odluka komisije značajna jer je posljednjih godina rasprostranjena praksa po kojoj brojni funkcioneri na nivou BiH obavljaju višestruke funkcije na nižim nivoima vlasti, postoji i mišljenje da su kazne preblage.

Stručnjaci upozoravaju na slabu preventivnu ulogu kazni
Kako poručuju iz Centra za sigurnosne studije BiH, izricanje kazne Ćosićevoj podstaklo je određene dileme u oblasti vladavine prava i načela jednakosti svih lica pred zakonom bez diskriminacije i povlaštenja.

“Mjere koje Komisija može izreći, u obliku novčanih kazni kreću se od 1.000 do 20.000 KM. U ovom slučaju izrečena je kazna od 5.000 KM, ali ostaje dilema o kojem iznosu nelegalno stečene imovine se radi u konkretnom slučaju. Ako je iznos veći, što je realno pretpostaviti, s obzirom na dvije godine od donošenja ove zakonske norme, opravdano je pitanje da li se isplati svjesno kršiti zakonske odredbe, dok Komisija ne posegne za svojim ovlastima”, ističe Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH.

Samim tim, kako dodaje, dovodi se u pitanje svrha kažnjavanja, odnosno sami cilj generalne prevencije kako u pozitivnom obliku stvaranja povjerenja u djelovanje represivnog aparata, tako i u negativnom obliku odvraćajućeg učinka, tj. da niko ne počini takvo djelo.

“Također, svakodnevno svjedočimo da sudske instance prilikom odmjeravanja svojih kazni, uz zatvorske ili novčane sankcije, određuju krivcima i obavezan povrat sredstava ili oduzimanje nezakonito stečene imovine”, podsjeća Hadžović.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica “Transparency Internationala” za BiH, ističe da su oni potencirali i zagovarali princip da sankcije moraju biti srazmjerne dobiti koju je neko stekao kršenjem zakona te da moraju biti odvraćajuće.

“U ovakvim situacijama, gdje neko godine provede na nespojivim funkcijama, ima dupla primanja i bio je u situaciji da donosi odluke koje mogu potencijalno biti sukob interesa, svakako bi sankcije trebale biti veće. Našem zakonu takođe nedostaju mehanizmi koji bi osigurali da se ponište djela ili odluke koje su donesene u situaciji sukoba interesa”, navela je Korajlićeva.

U konkretnom slučaju, dodaje Korajlićeva, izrečena je novčana sankcija koja je poprilično niska, te uz nju i mjera “poziva na podnošenje ostavke” i pitanje je šta će se s tim dalje desiti. Problema ima još.

Nedostaje mehanizam oduzimanja nezakonite koristi
“U zakonu nije navedeno da se od lica oduzima protivpravno stečena imovinska korist. To je propisano samo kod krivičnih djela, a ovo je prekršaj i nema tog mehanizma”, naglasila je Korajlićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Zakon donesen 2024. godine
Podsjećamo, u “Službenom glasniku BiH”, od 15. marta 2024. godine, objavljen je Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, na 11. hitnoj sjednici Predstavničkog doma, održanoj 8. marta 2024. godine i na 3. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 8. marta 2024.

Iz Centra za sigurnosne studije BiH poručuju da građani s pravom očekuju dosljednu primjenu evropskih standarda i principa u borbi protiv ove sveprisutne pošasti koja nagriza sve društvene pore i doprinosi konstantnom nazadovanju BiH na globalnom indeksu percepcije korupcije.

Related Topics:

Politika

CIK UPOZORIO FUNKCIONERE: Nema zloupotrebe javnih resursa u izbornoj kampanji

– Nosioci izvršnih funkcija, mandata i budući kandidati za učešće na predstojećim opštim izborima dužni su da poštuju odredbe Izbornog zakona BiH koji se odnose na zabranu zloupotrebe javnih sredstava i resursa, saopšteno je danas iz Centralne izborne komisije /CIK/ BiH.

CIK upozorava na zabranu zloupotrebe javnih resursa
Podsjećaju da je Izbornim zakonom BiH zabranjeno korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu vođenja izborne kampanje ili sticanja političke koristi.

To, između ostalog, podrazumijeva korišćenje položaja za političku promociju, prostorija, opreme, službenih vozila i drugih javnih resursa za potrebe kampanje, uključivanje državnih službenika u aktivnosti političke promocije tokom radnog vremena, kao i promociju političkih subjekata ili kandidata na javnim događajima ili manifestacijama koje finansiraju javne institucije ili javna preduzeća.

Iz CIK-a navode da će u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima protiv političkih subjekata i kandidata ovjerenih za učešće na opštim izborima koji prekrše zakonske odredbe izricati odgovarajuće sankcije.

Naglašavaju da ove zabrane ne sprečavaju javne i izabrane funkcionere, kao ni državne službenike, da redovno obavljaju svoje službene dužnosti, ali ih ne smiju koristiti kao sredstvo za političku promociju ili vođenje izborne kampanje.

Nastavi čitati

Politika

ŽESTOKA PORUKA TRIVIĆEVE: Zašto SNSD ne može da sakrije naklonost prema kandidatu za visokog predstavnika?

„Bivšoj neustavnoj v.d. predsjednici Republike, Ani Trišić Babić, koja je na to mjesto postavljena po diktatu stranaca, ponovo postavljam pitanje zašto SNSD ne može da sakrije svoju želju i naklonost prema nekom od kandidata koji će biti birani na PIK-u za nešto što se zove pozicija visokog predstavnika“, navela je prof. dr Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta u svom odgovoru Ani Trišić Babić.

Trivićeva je ponovo upitala i Trišić Babić, a i cijeli SNSD, zašto nemaju principijelan stav o izboru nečeg što se zove visoki predstavnik, kada će i narednog da bira PIK bez odobrenja Savjeta bezbjednosti.

„Zar i taj, ko god da bude izabran, nije nelegalan i nelegitiman? Ili je SNSD-u naređeno da ga priznaju?! Zašto Ana Trišić Babić jednostavno ne kaže da moraju tako jer su dužni dužni strancima zbog skidanja sankcija“, pitala je Trivićeva.

Trivićeva dodaje da neće Anu Trišić Babić podsjećati na aferu o korona-ugovorima, jer je to posao pravosudnih institucija, ali da će je podsjetiti na 18. oktobar prošle godine, kada je struktura vlasti, kojoj ona pripada, klekla pred stranim interesima, te stavila van snage sve odluke, zakone i zaključke i povukla Zakon o nepokretnoj imovini čime je imovinu predala na odlučivanje strancima, a samo zato da se njima skinu sankcije.

„Ani Trišić Babić, kao i cijeloj vladajućoj strukturi, poručujem da taj 18. oktobar ne mogu ničim da izbrišu kao svoju najveću bruku i izdaju srpskih nacionalnih interesa, ma koliko za to optuživali druge“, poručila je Trivićeva na kraju.

(BN) Foto: NF

Nastavi čitati

Politika

SASTANAK SA MISIJOM OEBS-a U BANJALUCI: Drinić poručio da je dijalog ključ demokratskih procesa

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić sastao se danas u Banjaluci sa predstavnicima Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini.

Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnim političkim prilikama, funkcionisanju demokratskih procesa, kao i značaju institucionalnog dijaloga u savremenom društvu.

Drinić je istakao da otvorena razmjena mišljenja i stavova doprinosi boljem razumijevanju različitih perspektiva i jačanju demokratskih vrijednosti.

– Vjerujem da je otvorena razmjena stavova uvijek korisna, bez obzira na različite uloge i perspektive – poručio je Drinić nakon sastanka.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj atmosferi, uz razmjenu mišljenja o izazovima i mogućnostima za unapređenje demokratskih procesa i institucionalne saradnje u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Aktuelno