Spakovali ste kupaće, kantice i lopatice i brojite sitno do odlaska na godišnji. Ako niste od sretnika koji imaju vikendicu ili apartman na moru… ili barem prijatelje s nekretninom blizu plaže, vjerovatno ste savršeno savladali pretraživanje ponude smještaja.

I dok onaj privatni ima veliku prednost jer vam nudi privatnost i osjećaj kao da ste kod kuće, sve se više ljudi ponovo odlučuje za hotele jer tako nemaju briga oko kuvanja, spremanja, pranja i ostalih veselja svakodnevice. Još ako “piknete” polupansion po dobroj cijeni ili dobru ponudu s uključenim doručkom, riješili ste i trećinu briga na odmoru, piše N1.

Hoteli najčešće za doručak nude švedski sto i koliko god privlačno izgleda šarena lepeza slanog, slatkog i svega što vam se kod kuće nikada ne da pripremati ujutro, nemojte se baš za svime pomamiti – neke od ponuđenih namirnica mogle bi vam upropastiti čitav odmor. Srećom, da ih prepoznate, ne morate ni listati zdravstvenu literaturu ni ostati gladni, samo se držite nekoliko pravila koja će vas spasiti od trovanja i tegoba.

Naravno, ako hrana, posuđe na kojem je poslužena, tanjiri i pribor za jelo izgledaju prljavo, vjerujete, ne morate ni probati. Isti je slučaj s hranom koja izgleda sirovo, a ne bi trebala biti. Prošetajte do obližnje pekare ili branč bara, a onima koji dolaze poslije vas pomozite recenzijom koju ćete ostaviti za hotelski doručak. I da, iako ste platili, ne morate zaboraviti na higijenu – perite ruke prije jela, ne pipkajte i ne vraćajte hranu.

Hladno mora biti na hladnom, a toplo na toplom

U ugostiteljstvu postoji opšte “pravilo od dva sata”, odnosno niti jedna namirnica ili gotovo jelo ne bi trebali provesti duži period od toga na temperaturi koja im nije idealna. Kako ne znate kada je tačno švedski stol s kojeg ćete se poslužiti složen, radije pripazite da ono što treba biti na hladnom i stoji u frižideru, a pripremljena topla hrana u posudi koja se podgrijava. Ovo vrijedi za jaja i slaninu, mlijeko, jogurt, maslac, ali i voćne sokove.

Ako nema pribora za posluživanje, preskočite

Ako je hrana poslužena na tanjirima, u posudama ili zdjelama uz koje nije pripremljen i pribor za posluživanje, zamislite sve prije vas da je uzimaju prstima – jer barem je neko to učinio. Preskočite takvu hranu i odaberite nešto bez tuđih bakterija i nečistoća.

Narezano voće obožavaju i bakterije

Ni narezano voće i voćne salate nisu najsretniji izbor jer što je voće sočnije i bogatije sokovima, to će se lakše na njemu razmnožiti bakterije. Ne zaboravite da je i paradajz voće, pa za njega vrijedi isto. Odaberite voće u komadu, a u voćnoj salati uživajte negdje gdje vjerojatno ne stoji narezana satima.

“Porodične” zdjele

Nije neobično na švedskom stolu vidjeti namaze poput Nutele, kikiriki-maslaca ili pekmeza otvorene i zabodeni nož ili kašike koje će koristiti svi iza vas i koje koriste tko zna koliko već dana prije vas. Uvijek radije odaberite zapakovane namaze.

Vir ili vrtlog je kružno kretanje vode koje se javlja u nekim dijelovima vodenih basena ili tokova spajanjem dviju suprotnih struja.

A šta da radite ukoliko vas tokom kupanja u rijeci povuče vir.

Fizičar sa Prirodno matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu Miroslav Cvetinov je za portal oradio.rs odgovorio na ovo pitanje.

– Vir se stvori uvijek kad postoje dvije struje koje teku nasuprot jedna drugoj. Ako vas ipak vir uhvati, pustite neka vas okrene, jer se tada malo akumulira energija i jednostavno tangencijalno izađete.

Ne plivaš mu nasuprot, nego jednostavno iskoristiš to ubrzanje i izađeš iz njega, objašnjava Cvetinov i dodaje:

– Inače, mnogo više ljudi se udavi u vodi zato što se plaši, a ne zbog vira. Čovjek treba da bude svjestan Arhimedovog zakona i u suštini, ti kad dobro udahneš vazduh, gustina ti je manja od gustine vode – ne možeš da se udaviš. Bukvalno, ne znam koliki grč da te uhvati ili šta god da se dešava, ako udahneš vazduh, voda će ti doći do ispod nosa- kaže on.

U slučaju da se nađete u opasnosti od vira na kupalištima, ne treba praviti nagle pokrete, već lagano, plivati uz struju od sredine vira i polako laganim pokretima izlaziti iz vira.

Ovo savjetuje šef spasilačke službe na Štrandu Predrag Stijepović koji za 021 kaže da je najbolji način da se vir izbjegne da se ne ide na mesta gdje su rijeke brze i gdje korita rijeka krivudaju.

– Izbegavajte da se kupate u brzim rekama i mjestima gdje reke krivudaju ili udaraju kao kod nas kod mosta u stubove, gdje se stvaraju manji virovi, ali od njih opasnosti nema – navodi on.

Kako bi se u budućnosti rekonstruirale nesreće i analizirali sigurnosni sistemi u automobilima, nova vozila od 7. jula moraće da imaju crnu kutiju.

Uskladišteni podaci mogu da se koriste protiv vozača u slučaju sumnje na izazivanje nesreće, pa će se mnogi pitati da li ova crna kutija može da se isključi.

Crna kutija, nazvana “Event Data Recorder” (EDR), elektronski je uređaj koji bilježi određene podatke u vozilu prije, tokom i nakon nesreće, pa može pomoći u analizi.

U načelu, uskladištene informacije pripadaju vozaču ili vlasniku vozila. Teoretski, međutim, EDR podaci mogu se pregledati i tokom posjete majstoru ili tokom tehničkih pregleda.

Kako piše Motusmagazin, crna kutija u automobilima uporediva je sa onom u avionima – trajno bilježi podatke poput položaja i brzine vozila, i registruje aktivaciju sistema za pomoć u vožnji.

Da kažemo za kraj – crna kutija se ne može deaktivirati, budući da je ona vrlo složen sistem sa mnogo senzora, koji je ugrađen kao standardna oprema – zato se ne može ni naknadno ugraditi u vozilo.