Connect with us

Svijet

KIM HOĆE DA SMRŠA, prije toga planira da TESTIRA INJEKCIJE na narodu

Dok se svijet bori da dođe do lijeka za dijabetes, sjevernokorejski vođa naručuje luksuzne zapadne preparate – ali neće ih odmah koristiti. Prvo će testirati na ljudima koji liče na njega. I to nije teorija – već praksa stara decenijama.

Zamislite lidera koji odjednom više ne dolazi na vojne parade, koji na svakom snimku sedi, ne hoda, ne govori… ali zato jede – i to raskošnije nego ikada. Zamislite da se u toj tišini krije strah – ne od naroda, ne od puča, već od vlastite težine, prenosi Ona.rs.

To nije početak distopijskog romana, već najnovije informacije iz zatvorenog kruga oko Kim Džong Una, čovjeka koji vodi jednu od najizolovanijih i najnapaćenijih zemalja na svijetu – i istovremeno pokušava da smanji broj na svojoj vagi bez obzira na cijenu. Ali ne i bez žrtava.

Ozempik za Kima – testiranje za narod

Prema saznanjima zapadnih obavještajaca, Kim Džong Un je naredio svojim najbližim saradnicima da po svaku cijenu pribave ozempik ili slične lijekove za mršavljenjeiz inostranstva – prvenstveno iz centralne Evrope.

Ali – ne za odmah.

Izvori tvrde da će se lijek prvo testirati na građanima Sjeverne Koreje koji imaju sličnu tjelesnu građu i zdravstveni profil kao sam vođa. Samo ako se pokaže da su efekti bezbjedni – Kim će ga uzeti lično.

I to nije prvi put: njegov otac Kim Džong Il je svojevremeno testirao opijate na tijelu svojih najbližih saradnika, upravo zato da bi svi “zajedno detoksikovali” ako dođe do zavisnosti.

Zabrinjavajuća gojaznost i sve rjeđa javna pojavljivanja

Na svom vrhuncu, Kim je imao preko 140 kilograma, uz visinu od svega 168 cm. Fotografije iz 2021. godine prikazivale su drastičan gubitak kilograma – ali u julu 2025. Kim se ponovo pojavio vidno ugojen, otežanog hoda i lica bez izraza.

Jastog, kavijar, konjak, votka – za njega i vojnu elitu

Cigarete i vino u neograničenim količinama. Navodno je čak poželio da u Pjongjangu otvori Mekdonalds.

Ali iznutra, sve djeluje drugačije: navodno pati od visokog pritiska, dijabetesa, gihta, a ne isključuje se ni srčana bolest – jer su i njegov otac i djed umrli od srčanih problema.

Zašto bi vođa naručivao lijekove – ako ne vjeruje ljekarima?

Analitičar Majkl Meden, jedan od vodećih eksperata za sjevernokorejsko rukovodstvo, tvrdi da Kim više ne vjeruje čak ni vlastitim ljekarima. Sve je više indicija da se dijagnoze prikrivaju, a informacije filtriraju.

“Ne kreće se. Ne hoda ni po kratkim udaljenostima. Uvijek sjedi. Putuje autom do bine. Nema spontanosti. To nije bez razloga”, kaže Meden.

Zbog toga su aktivirani svi kanali njegove Lične kancelarije – mreže tajnih “diplomata” koji po svetu nabavljaju lijekove, uređaje i povremijeno čak i strane ljekare.

Dok se narod bori za rižu – on se bori s kilogramima

Ironija ne može biti veća: u zemlji gdje je 40% stanovništva pothranjeno, lider uvozi elitne medicinske proizvode i jede meso koje se masira i poji pivom, baš kao što je to radio njegov djed, Kim Il-sung.

Dok on eksperimentiše sa zapadnim lijekovima, narod živi na ivici gladi.

Uloga kćerke i politička tišina – znakovi promjene režima?

U posljednjih mjesec dana, sve se više pažnje pridaje Kimovoj kćerki Džu-ae, za koju mnogi sumnjaju da bi mogla postati nasljednica. Počela je da nosi zreliju garderobu, pojavljuje se na važnim državnim događajima, a na posljednjem vojnom prikazu – Kim je samo posmatrao iz sjenke.

Jedan od izvora tvrdi: “Kada Kim nestaje iz fokusa, a kćerka postaje sve prisutnija – to u Sjevernoj Koreji nikad nije slučajno.“

Dok narod ćuti – svijet se zgražava

Svijet se i dalje pita da li će Kim dočekati lijek koji želi – i da li će iko drugi preživjeti testiranje istog.

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno