Connect with us

Svijet

KINA GRADI MISTERIOZNI BROD: “Ovako nešto nema niko na svijetu”

Kina je tajno izgradila prvi namjenski nosač dronova na svijetu. Ušuškan u brodogradilištu na Jangceu, daleko od glavnih brodogradilišta Šangaja, nosač dronova obavijen je velom misterije.

Ovaj nosač se značajno razlikuje od tri nosača aviona koje Kina već koristi. Kako J. Majkl Dam saradnik na Mičel institutu za aeronautičke studije, objašnjava za “Naval News”, veličina ovog namjenskog broda je oko trećine ukupne dužine i pola širine konvencionalnih nosača aviona. Ima pistu i pilotsku palubu dovoljno široku da upravlja avionima ili dronovima sa rasponom krila od oko 20 metara, kao što su kineski ekvivalenti američkih dronova Predator.

Mnoge zemlje su najavile planove za izgradnju nosača bespilotnih letjelica, uključujući Peru, Holandiju i Iran, ali nijedna to još nije zvanično učinila.

“Ako se potvrdi da je ovo plovilo namijenjeno samo za bespilotne letjelice, to je zaista značajno jer bi Kina bila prva zemlja koja bi ovu ideju pretvorila u stvarnost. Da bismo utvrdili njenu potencijalnu efikasnost, prvo moramo da znamo kakve će mogućnosti upotrebe i kako će se uklopiti u kineske snage”, rekla je Dženifer Parker, bivši mornarički oficir i saradnica na Australijskom nacionalnom univerzitetu, za “Telegraph”, prenosi Jutarnji list.

Prvobitna analiza plovila pokazuje da se radi o katamaranu sa velikim razmakom između trupa i veoma niskom palubom. Pored toga, izgleda da nema tipičan hangar za avione, što znači da je broj aviona koji može da primi ograničen. Moguće je leteti avionima sa fiksnim krilima, ali ne dozvoljava avionima da polete i slete u isto vrijeme.

Brodogradilište u kojem je izgrađen nosač dronova, ranije je korišćeno za izgradnju bespilotnih brodova za mornaricu kineske narodnooslobodilačke vojske (PLAN). Međutim, iz trenutno dostupnih informacija nije jasno da li je namjenski brod dio zvaničnog programa PLAN-a ili je komercijalni projekat.

Ako se potvrdi da je nosač dronova deo PLANA, to će značiti da Peking ima “impresivan apetit za inovacije, dok preuzima sve razvojne rizike koji dolaze sa takvim eksperimentima”, rekao je Euan Graham, analitičar Australijskog instituta za stratešku politiku.

“Druge mornarice bi mogle da uče iz primjera Kine, a to je samo po sebi važan razvoj. Dronovi su možda novo lice modernog ratovanja, ali ipak morate nekako da ih dovedete na bojno polje. A na Pacifiku to uključuje velike udaljenosti i ima ranjivosti na koje su se već susreli konvencionalni nosači aviona, čini se da nema vidljive hangare ili sistem za brzo usporavanje aviona pri slijetanju, što sugeriše da bi ga Narodnooslobodilačka vojska Kine mogla smatrati vrednijim rizika od postojećih nosača aviona”, dodao je Grejem.

Iako nije poznato kojim tipom dronova Kina može da upravlja sa broda, oni bi potencijalno mogli biti lansirani za jednosmerni napad na brodove ili kopnene ciljeve.

“Nije iznenađujuće što PLAN razvija namenske nosače bespilotnih letjelica koji bi mogli da obavljaju misije dronova većeg obima. Namjenske platforme koje nose veliki broj dronova mogle bi da se koriste u napadima zasićenja protiv dobro branjenih ciljeva ili u misijama kao što je nadgledanje širokog područja”, objasnio je Dru Tompson, bivši zvaničnik američke odbrane.

Kina ima najveću ratnu mornaricu na svijetu, sa više od 370 ratnih brodova, a nedavno je počela i pomorska ispitivanja svog trećeg i najnaprednijeg nosača aviona Fudžijan.

Related Topics:

Svijet

BEZBJEDONOSNI INCIDENT “Obezbjeđenje pucalo na čovjeka ispred sjedišta CIA” (FOTO)

Pripadnici obezbjeđenja pucali su na lice ispred sjedišta američke Centralne obavještajne agencije /CIA/ u Lengliju, u saveznoj državi Virdžiniji, rekao je izvor “Еn-Bi-Si njuzu”.

Prema istom izvoru, pucnjava nije bila smrtonosna.

Portparol CIA rekao je da se bezbjednosni incident desio ispred sjedišta Agencije, ali nije potvrdio da se dogodila pucnjava.
Portparol je dodao da je glavna kapija zatvorena i da zaposleni treba da potraže druge puteve.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SEDMICAMA JAVNO IGNORIŠE MASKA: Poznato zbog čega je naprasno postao nevidljiv u Vašingtonu

Na početku drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, jedna od najupečatljivijih ličnosti njegove administracije bio je najbogatiji čovjek na svijetu – Ilon Mask.

Miliarder je dobio zadatak da vodi neformalno ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE), prisustvovao je sastancima vlade, letio s Trampom u predsjedničkom avionu Air Force One i predsjednik ga je redovno hvalio zbog dobro obavljenog posla. Ipak, od početka aprila Tramp i drugi republikanci ga praktično više ne spominju.

Tokom februara i marta, Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social u prosjeku četiri puta sedmično pominjao Maska, ali od početka aprila nije ga spomenuo ni jednom, pokazuje analiza portala Politico. Ne spominje ga ni Trampov tim zadužen za prikupljanje donacija. Nameće se pitanje – čime je Mask zaslužio ovakav tretman – no sve ukazuje na to da se radi o pragmatičnoj odluci republikanaca, a ne o nekoj svađi između najbogatijeg čovjeka svijeta i predsjednika SAD-a. Njih dvojica i dalje komuniciraju, a Mask je s drugim biznismenima nedavno pratio Trampa na njegovom putovanju po Bliskom istoku.

Prema anketama javnog mnijenja, Mask je među biračima sve manje popularan, i to znatno manje nego Tramp. Početkom prošlog mjeseca, republikanski kandidat izgubio je važnu izbornu bitku za mjesto u vrhovnom sudu savezne države Wisconsin, gdje se Mask angažovao kao donator, ali je istovremeno postao i teret za republikance tokom kampanje.

“Završio je, gotovo je, nema ga više. U anketama prolazi užasno. Ljudi ga mrze. Došao je u Wisconsin i mislio da može kupiti glasove, stavio je sirastu kapu (simbol Wisconsina, op. a.) i ponašao se kao devetogodišnje dijete… Ne ide to tako. Ljude to vrijeđa”, požalio se jedan od republikanca iz Wisconsina pod uslovom anonimnosti.

Za Trampovu administraciju Mask je time postao nepotrebni teret. Pogotovo jer aktivnosti DOGE-a trenutno nisu toliko bitne za vladu koliko su to carinska politika i budžetske rasprave. Iako republikanski zakonodavci i dalje o Masku govore pozitivno kada ih se direktno pita, jer žele zadržati na svojoj strani njegovo ogromno bogatstvo, armiju pristalica i internetski uticaj, neki priznaju da bi za stranku bilo bolje da se Mask ne pojavljuje aktivno u kampanjama pred kongresne izbore 2026. godine.

“Ankete vam u suštini govore da Ilon radi odličan posao kada je u pozadini. Nadamo se da će tamo i ostati, da nastavi s tim poslom, ali da neće preuzeti ulogu zamjene u kampanji”, ocijenio je izvršni direktor konzervativnog Kluba za rast, David McIntosh.

Tišina s vrha

O Masku početkom aprila nisu prestali govoriti samo Tramp, već i njegovi najbliži savjetnici i zvanični profili Bijele kuće. Još krajem februara, Tramp je Maska koristio kao veliko mamac za donatore. “Volim Ilona Maska! Mediji pokušavaju da nas razdvoje i ne uspijevaju. On je sjajan”, pisalo je u Trampovoj poruci donatorima od 27. februara.

Ipak, Maskovo ime iz tih poruka gotovo da je nestalo već početkom marta. Jedini izuzetak bila je referenca na kačket s natpisom “Američki zaliv”, koji je milijarder nosio.

Odgovor Bijele kuće na upit novinara Politica o tome smatraju li Maska političkom slabošću, nije ga uopšte spomenuo. “Misija DOGE-a da smanji rasipanje, prevaru i zloupotrebe će se sigurno nastaviti. Zaposleni u DOGE-u, koji djeluju u njegovim različitim uredima, nastaviće sarađivati s administracijom predsjednika Trampa kako bi naša vlada postala efikasnija”, navodi se u odgovoru portparola Bijele kuće, Karoline Leavitt.

Za demokrate i dalje meta

Dok bi Maskovo povlačenje u pozadinu moglo koristiti republikancima, demokratama bi moglo otežati posao. Njihova izborna strategija, primijenjena i u spomenutim izborima u Wisconsinu, zasniva se na povezivanju republikanskih rivala s Maskom. Demokrati, ipak, tvrde da će njihova strategija i dalje biti efikasna, jer je malo vjerovatno da će Mask potpuno nestati iz javnosti.

Da Mask i dalje ima uticaj u vladi, svjedoči i to što je prošle sedmice pratio Trampa u posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje se sastao s tamošnjim liderima i govorio na investicionom forumu. Ništa nije ukazivalo na to da između njih postoji neki ozbiljan sukob.

Čak i ako Mask krajem maja napusti mjesto na čelu DOGE-a, to neće promijeniti činjenicu da je upravo najbogatiji čovjek svijeta imenovao rukovodstvo tog tijela.

“Problem nikad zapravo nije bio Ilon Mask, već elonmuskizam. On je autor njihovih strategija i nije riječ o teorijskoj krivici, već o stvarnim štetama koje su nanesene svijetu u partnerstvu s Trampom, o čemu će se voditi rasprave tokom izbora”, poručila je demokratska strateginja Jesse Ferguson.

Dokaz da demokratama ipak neće biti lako je i to da je, prema anketama, DOGE ocijenjen bolje kada se Mask u njegov rad ne uključuje, iako se funkcionisanje ovog pseudoministarstva njegovim odsustvom nije značajno promijenilo.

“Javnost je podržavala pokušaj da se okonča bespotrebno rasipanje u Vašingtonu, ali nije podržavala način na koji je to sprovođeno. Njegova misija da eliminiše rasipanje svakako je pomogla, ali retorika koju je koristio – nije”, zaključio je republikanski analitičar Frank Luntz, prenosi Klix.ba

Nastavi čitati

Svijet

I ERDOGAN SE POVLAČI “Više se neću kandidovati za predsjednika”

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da ne namjerava ponovo kandidovati za predsjednika, naglasivši kako je zemlji potreban novi ustav koji bi odražavao duh savremenog doba i demokratskih vrijednosti.
-Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika. Naš jedini cilj je unapređenje ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja. Živimo u novoj eri. Mislite li da u ovakvom dinamičnom svijetu možemo napredovati s ustavom nastalim u vrijeme puča, koji još uvijek odiše mentalitetom pučista? Turska više ne može ići naprijed s takvim ustavom. Potreban nam je ustav koji će predložiti civili, a ne pučisti – kazao je Erdogan, a prenijela agencija Anadolija

Erdogan već duže vrijeme zagovara donošenje novog ustava koji bi, kako tvrdi, bio “demokratskiji, civilniji i u skladu sa savremenim potrebama društva”.
Trenutni turski ustav donesen je 1982. godine, nakon vojnog puča iz 1980., i iako je više puta mijenjan, kritičari tvrde da još uvijek nosi obilježja autoritarnog sistema i vojno-pučističke logike.

Nastavi čitati

Aktuelno