Connect with us

Svijet

KINA MENJA PRAVILA IGRE! AI mreža u svemiru otključava novu eru obrade podataka!

Lansiran je prvi klaster od 12 satelita koji će činiti osnovu buduće mreže od 2.800 letjelica, prvi svjetski pokušaj da se obrada podataka vrši u vakuumu svemira pomoću vještačke inteligencije i prirodnog hlađenja.

Time se zaobilaze centri na Zemlji i gubitak informacija u prenosu, prenosi Live science.

U trenutku kada energetski intenzivni AI sistemi postaju ključni za budućnost nauke, tehnologije i odbrane, Kina pravi radikalan iskorak – pomjera granicu obrade podataka izvan Zemlje.

Sa lansiranjem 12 satelita sa kosmodroma Điućuan, Kina je započela izgradnju Three-Body Computing Constellation, svemirske mreže koja će brojati 2.800 AI satelita i koja će, po prvi put u istoriji, vršiti obradu sirovih podataka direktno u orbiti, bez oslanjanja na ograničeni kapacitet zemaljskih stanica, prenosi Telegraf.rs.

Sateliti koriste koncept tzv. “edge computing“-a, u kome se podaci ne šalju na Zemlju na analizu, već se odmah procesuiraju na samom mjestu nastanka. Svaka jedinica opremljena je AI modelom sa osam milijardi parametara i sposobnošću obrade od 744 tera operacija u sekundi (TOPS), dok zajednički kapacitet cijelog lansiranog klastera prelazi pet peta operacija u sekundi. Za poređenje, najnoviji AI laptopovi iz Microsoftove Copilot+ serije dostižu do 40 TOPS — više od sto puta manje po jedinici.

U hladnoći svemira, sateliti prirodno odbacuju toplotu, bez potrebe za konvencionalnim sistemima hlađenja, a napajaju se isključivo solarnom energijom, što značajno umanjuje ekološki otisak u poređenju sa tradicionalnim data-centrima. Pored laserske međusobne komunikacije, jedan od satelita nosi i polarizacioni detektor X-zraka, namijenjen proučavanju izuzetno energetskih kosmičkih pojava poput gama-zračenja.

Naziv konstelacije inspirisan je “problemom tri tijela“, jednim od klasičnih nelinearnih problema iz mehanike, ali i istoimenom trilogijom kineskog pisca Ljoa Cišina, koja je popularizovala ideju svemira kao arene haosa i kompleksnosti. Upravo taj kontekst — nepredvidivost, višestruke sile i međunarodna međuigra — oslikava i ambiciju projekta.

Direktor laboratorije Zhejiang Lab Vang Đien izjavio je da je svemir ponovo postao granica na kojoj se odlučuje tehnološka budućnost.

“Vrijeme je da razmislimo šta AI može da uradi u orbiti, a ne samo u vašem telefonu ili laptopuu”, kazao je Đien.

Naglasio je i da će infrastruktura biti otvorena za međunarodnu saradnju, kako bi i druge zemlje mogle koristiti svemirske superračunare za sopstvene naučne ciljeve.

Dok su SAD i Evropa do sada testirale pojedinačne AI module u svemiru, Kina je prva koja pokreće operativni sistem na ovoj skali. Paralelno, bivši izvršni direktor Gugla, Erik Šmit, ulaže u slične planove — kupivši udio u Relativity Space, i zagovarajući svemirske data-centre koji bi mogli ublažiti energetsku krizu izazvanu sve većom potrošnjom AI centara na Zemlji. Šmit upozorava da će do 2030. godine industriji biti potrebno dodatnih 67 gigavata struje.

U budućnosti, ovakve orbitalne konstelacije mogle bi postati srž globalne infrastrukture vještačke inteligencije, ali i nova tačka saradnje – ili takmičenja – među svjetskim tehnološkim silama.

Svijet

NOBELOVA NAGRADA ZA MIR! “Hoće li se Trampova želja ispuniti?”

Norveški Nobelov komitet prvi put u 125 godina dozvolio je medijima da pogledaju kako izgleda proces odlučivanja o dobitniku Nobelove nagrade za mir.

Pet članova komiteta i sekretar sastaju se u sali Nobelovog instituta u Oslu, ukrašenoj hrastovim namještajem i portretima svih dobitnika, a prostor je predviđen i za ovogodišnjeg laureata, piše BBC. Predsjednik komiteta Jorgen Vatne Fridnes opisao je proces kao “tenzičnu raspravu”, ali naglasio je da odluka mora da bude zasnovana na konsenzusu i principijelnosti.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp javno je ponovio da zaslužuje nagradu zbog svojih diplomatskih inicijativa i “rješenja sedam ratova”, dok su lideri poput izraelskog predsjednika Benjamina Netanjahua i vlade Pakistana javno izrazili nominacije u njegovu korist. Njegovi saradnici, uključujući glavnog izaslanika Stiva Vitkofa, “pritiskali su odbor da ga prizna kao najboljeg kandidata” u istoriji nagrade, piše BBC.

Međutim, stručnjaci ističu prepreke: Trampova administracija se povukla iz međunarodnih institucija i sporazuma, a njegove unutrašnje politike i suzbijanje protesta nisu u skladu sa međunarodnom saradnjom, ocjenjuje direktorka istraživačkog centra PRIO, Nina Greger.

Zbog zatvorenosti procesa i činjenice da je lista nominacija, ove godine njih 338, zatvorena u januaru, Tramp, koji se tek nedavno vratio na funkciju, ne može da bude ozbiljan kandidat za ovu godinu.

Greger je dodala da bi zbog njegovog mirovnog plana za Gazu mogao da bude razmatran za dodjelu nagrada za sljedeću godinu.

Studenti i stručnjaci podsjećaju da je Nobelova nagrada priznanje za doprinos miru u korist čovječanstva, često dodeljena manjim grupama i manje poznatim pojedincima, a ne kao potvrda “ličnih ambicija ili ego-trijumfa”.

Portreti četiri američka predsjednika koji su dobili nagradu, uključujući Baraka Obamu, podsjećaju na razne izazove protiv kojih su se laureati borili – od ratova i nuklearnog oružja do klimatskih promjena i aparthejda.

BBC

Nastavi čitati

Svijet

Putin se više ne šali “Bićemo primorani na PREVENTIVNI UDAR”

Američki predsjednik Donald Tramp donio je načelnu odluku da Ukrajini isporuči krstareće rakete “tomahavk”. Kako piše švajcarski “Blick”, Tramp još želi da zna u koje tačno svrhe Ukrajina planira da koristi ovo američko superoružje.

Razlog je očigledan “tomahavk” projektili imaju domet veći od 1.500 kilometara i mogu da pogode ciljeve duboko na teritoriji Rusije.

Osim toga, kada budu lansirani, neprijatelj ih izuzetno teško može otkriti. Američka vojska ih sa razlogom opisuje kao “jedno od najsnažnijih, najpreciznijih i najizdržljivijih oružja ikada”.

Kremlj želi da po svaku cijenu spriječi da Ukrajina dobije ovakvo naoružanj

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je da bi to dovelo do “potpuno nove vrste eskalacije”, uključujući i odnose Moskve i Vašingtona: “Ovo je opasno.”

Ruski zvaničnici spominju Treći svjetski rat

Njegov portparol Dmitrij Peskov dodao je da bi takav potez bio “ozbiljna eskalacija” i da bi ugrozio odnose Rusije i SAD, koji su tek na ljeto počeli da se popravljaju nakon samita na Aljasci. Peskov je poručio da se Vašington time direktno uključuje u napade na Rusiju u ukrajinskom ratu.

Neki ruski zvaničnici otišli su i korak dalje. Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev tvrdio je da bi Ukrajina sa “tomahavkom” mogla da gađa i evropske prestonice poput Pariza, Berlina ili Varšave.

Poslanik Dume Leonid Slucki upozorio je čak na “mogućnost Trećeg svjetskog rata”, dok su drugi političari sugerisali da bi Rusija bila “primorana na preventivni udar” i da “ne bi patila samo Ukrajina”.

Ovo, međutim, nije prvi put da Moskva pribjegava ovakvim prijetnjama. Već je slično reagovala na isporuke američkih raketa ATACMS i britanskih “storm šedou” projektila.

Poslije njihovog prvog korišćenja u napadima na ruske ciljeve, ruska vojska odgovorila je lansiranjem nove hipersonične rakete „oresčnik“, zaprijetivši i mogućim korišćenjem nuklearnih bojevih glava.

Ipak, do sada Kremlj nikada nije sproveo svoje prijetnje u djelo – čak ni nakon isporuke lovaca F-16 ili tenkova “abrams”. Iako konkretnih posljedica nije bilo, Putin i dalje istrajava u taktici zastrašivanja i agresivne retorike, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Svijet

PRIJEDLOG EVROPSKE KOMISIJE! Omogućiti djeci u školama da sama biraju pol?

Prema novoj strategiji EU koju je usvojila Evropska komisija, djeca bi u školama mogla sama da biraju svoj pol, a države članice Unije bi mogle da budu kažnjene zbog osporavanja rodne ideologije, objavio je danas britanski Telegraf.

Evropska komisija je usvojila Strategiju za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba 2026-2030 sa ciljem da se izgradi Unija u kojoj se, kako se navodi, raznolikost slavi kao dio kolektivnog bogatstva, gdje svi ljudi mogu da budu “svoji” bez rizika od diskriminacije, isključenosti ili nasilja. Strategija, objavljeno je na sajtu EU, označava novu fazu u naporima da se promoviše jednakost za LGBTIQ+ osobe, da se LGBTIQ+ osobe zaštite od štetnih praksi i krivičnih djela motivisanih mržnjom, kao i osnaživanje LGBTIQ+ zajednica i tijela koja promovišu jednakost.

Kako navodi Telegraf, Strategijom se predviđa blokiranje sredstava za diskriminatorne regione i podržava se jačanje tijela za ravnopravnost. Što se tiče samoidentifikacije, kritikuju se zemlje poput Velike Britanije koje zahtijevaju odobrenje ljekara opšte prakse prije nego što se osobi dozvoli da se legalno identifikuje kao suprotni pol.

Telegraf piše da se zahtjevi za zakonsko priznavanje pola značajno razlikuju među državama članicama. Kako se navodi, “Komisija će olakšati razmjenu najboljih praksi među državama članicama kako bi podržala razvoj procedura zakonskog priznavanja pola zasnovanih na samoopredjeljenju koje su slobodne od starosnih ograničenja.”

Dokument takođe predlaže zabranu terapije razgovorom za djecu koja pate od problema sa polom, prenosi Telegraf i dodaje da bi to značilo da roditelji ili stručnjaci ne bi imali načina da provjere da li dijete zaista želi da započne nepovratne procedure promjene pola.

Izvršna direktorka dobrotvorne organizacije za prava zasnovana na polu “Sex Matters” Maja Forstater nazvala je Bregzit “milosrđem”, jer, kako kaže, Britanija ne bi morala da slijedi ove “zlokobne” planove.

– Ova jeziva strategija širom EU promoviše legalnu rodnu samoidentifikaciju za djecu bilo kog uzrasta i zabranu terapije razgovorom za ranjivu djecu.

Milost je što britanski aktivisti za prava zasnovana na polu ne moraju da se nose sa ovom zlokobnom strategijom i pogubnim osvajanjem institucija EU, pored naših sopstvenih izazova u Velikoj Britaniji – rekla je Forstater.

Telegraf podsjeća da dokument Komisije još nije konačan i treba da ga ratifikuju nacionalne vlade.

Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno