Connect with us

Svijet

KO BI REKAO DA ĆE SE IKADA KRIJUMČARITI LUK?! Postao luksuzna roba

Prema zvaničnim statistikama, cijena luka na Filipinima prošlog mjeseca porasla na oko 700 pezosa (12,80 dolara) po kilogramu.
To je više od cijene mesa i dnevne minimalne zarade u toj zemlji jugoistočne Azije.

Iako su cijene nekih proizvoda snižene posljednjih nedjelja, luk je i dalje luksuz za mnoge potrošače, kaže Rizalda Maunes, koja vodi piceriju u centralnom gradu Cebuu.

“Ranije smo kupovali tri do četiri kilograma luka dnevno. Sada kupujemo pola kilograma, toliko možemo da priuštimo”, rekla je Maunes za BBC.

“Naši kupci razumijeju jer nisu samo restorani pogođeni, domaćinstvima je teško jer luk ide u mnoga jela”, dodaje ona.

Predsjednik Ferdinand Markos Mlađi, koji je i ministar poljoprivrede, nazvao je povećanje cijena hrane “vanrednom situacijom”.

Ranije ovog mjeseca, Markos je odobrio uvoz crvenog i žutog luka u pokušaju da poveća snabdjevanje.

Stručnjaci kažu da ponovno otvaranje filipinske privrede podstiče potražnju, dok je loše vrijeme uticalo na proizvodnju hrane, kao što je luk.

“Još u avgustu Ministarstvo poljoprivrede je prognoziralo potencijalnu nestašicu nekih prehrambenih proizvoda. Nekoliko mjeseci kasnije Filipine su pogodile dvije snažne oluje koje su nanijele značajnu štetu usjevima”, kaže Nikolas Mapa, viši ekonomista u ING banci.

“Ujedno, kako se ekonomija oporavlja, tako je i naglo povećana potražnja”, rekao je Mapa.

Rastuće cijene pogodile su i prodavce na tezgama sa uličnom hranom u Cebuu, popularne među lokalnim stanovništvom i turistima.

Prženo povrće, meso i morski plodovi obično se poslužuju sa sosom od luka i sirćeta.

“Luk je sastavni dio naših jela. Daje ukusnu hrskavost, slatkoću, kako bi neutralisao slanoću hrane”, kaže Aleks Čua, koji je bio primoran da štedi na luku.

Luk je toliko tražen da je Ejpril Lika Biori odlučila da ponese bidermajer napravljen od luka na sopstveno vjenčanje u Iloilo Sitiju.

“Pitala sam mladoženju da li bismo mogli da koristimo luk umjesto cvijeća, pošto bi poslije vjenčanja cvijeće uvenulo i na kraju bi bilo bačeno”, rekla je Biori za lokalne novine.

“„Što da ne luk? Može da se koristi i poslije vjenčanja”, kazala je ona.

Povrće je bilo u centru pažnje na ovom vjenčanju. Drugi su upali u nevolje zbog krijumčarenja luka.

Ranije ovog mjeseca objavljeno je da je 10 članova posade filipinske aerokompanije pod istragom zbog pokušaja da prokrijumčari skoro 40 kilograma luka i voća u koferima.

Iz carine su kasnije rekli da se neće suočiti sa optužbama, ali su upozorili putnike da bez dozvole ne pokušavaju da unose slične proizvode bez dozvola.

Kriza je izvršila pritisak na Markosa, koji je, kao ministar poljoprivrede, obećao da će povećati proizvodnju hrane. Neki poslanici su tražili od njega da imenuje zamjenu.

“Ranije je problem bio šećer, sada je to luk. Na kraju ćemo ostati bez svega što koristimo u kuhinji”, rekla je na sjednici parlamenta, senatorka Grejs Po.

Mari-En Lezoren iz konsultantske kuće Kantar Vorldpanel kaže da su klimatske promjene takođe velika prijetnja za obezbjeđivanje hrane u zemlji.

“Ako klimatske promjene izazovu nestašice, a samim tim i porast cijena, to će veoma negativno uticati na veliki dio potrošača na Filipinima”, smatra ona.

Related Topics:

Svijet

HOĆE U BUDIMPEŠTU Zelenski želi da se ubaci na sastanak Trampa i Putina!

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je da bi bio spreman da dođe u Budimpeštu na eventualni trilateralni sastanak sa predsjednicima SAD i Rusije, Donaldom Trampom i Vladimirom Putinom.

On je rekao da bi bio spreman da učestvuje i na sastanku u okviru takozvane šatl diplomatije.

Zelenski je dodao da Ukrajina priprema ugovor za kupovinu 25 sistema protivvazdušne odbrane “patriot”.

“Sistemi će biti isporučivani svake godine tokom nekoliko godina. Tražićemo da pojedine evropske zemlje u tom smislu daju Kijevu prioritet”, rekao je Zelenski.

Nastavi čitati

Svijet

RUSKI NOVAC ZA ODBRANU KIJEVA? EU sprema zajam Ukrajini od 140 milijardi evra!

Evropski lideri, uključujući i Veliku Britaniju, sve su su bliži da do kraja godine postignu dogovor o odobravanju zajma Ukrajini u iznosu od 140 milijardi evra, koji bi bio obezbijeđen sredstvima iz zamrznutih deviznih rezervi Centralne banke Rusije, što se ocjenjuje kao ključno za nastavak odbrambenih napora Kijeva, navodi Gardijan.

Prijedlog Evropske komisije razmatran je prošle nedjelje na sastanku ministara finansija G7 u Vašingtonu, a tema će biti i na samitu lidera EU u četvrtak u Briselu, dok je učešće SAD u ovoj inicijativi još neizvijesno.

U nacrtu zaključaka samita EU, u koji je britanski Gardijan imao uvid, lideri bi u četvrtak trebalo da pozovu na izradu detaljnog plana koji bi bio u skladu sa međunarodnim pravom i uz adekvatnu evropsku solidarnost i podjelu rizika.

Plan se zasniva na tome da imovina ostane zamrznuta, a Evropska komisija predlaže da se primijeni mehanizam iz ugovora EU, kojim bi se izbeglo pravo veta pojedinih članica, poput Rusiji naklonjene Mađarske, prilikom produžavanja sankcija koje omogućavaju zamrzavanje sredstava.

Ipak, pravnici u Savetu EU izrazili su sumnje u zakonitost tog mehanizma, jer bi se režim sankcija prenio sa jednoglasnog odlučivanja na većinsko, prenosi Tanjug.

Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski izjavio je da vjeruje da se pitanje korišćenja zamrznute ruske imovine “u korist žrtve agresije” kreće ka “srećnom ishodu”, dodajući da je dogovor moguć do kraja godine.

“Veoma je jednostavno ili ćemo koristiti novac agresora, ili ćemo morati da koristimo svoj novac. Ne pitajte me šta više preferiram”, poručio je Sikorski.

Prema planu Evropske komisije, predstavljenom u dokumentu na dvije strane, EU bi odobrila Ukrajini zajam bez kamate od 140 milijardi evra, zasnovan na prihodima i garancijama iz zamrznutih ruskih sredstava koja se nalaze kod finansijske institucije “Euroclear” sa sjedištem u Briselu.

Zajam bi bio strukturiran tako da Rusija na kraju rata iskoristi zamrznutu imovinu za plaćanje ratne odštete, a visoki zvaničnik EU naglasio je da se ne radi o konfiskaciji, već o pozajmici uz očekivanje nadoknade.

Belgija, u kojoj se nalazi čak 183 milijarde evra zamrznute ruske imovine, traži jasne garancije da neće sama snositi finansijski teret ukoliko plan propadne i izazove pravne sporove.

Brisel ističe da bi i druge članice G7 trebalo da se uključe sa sličnim mjerama podrške Ukrajini.

Britanska ministarka finansija Rejčel Rivs razgovarala je o prijedlogu sa kolegama iz G7 tokom sastanka u okviru godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda, a planom je predviđeno da članice G7 garantuju otplatu zajma kako bi se Belgiji obezbijedile potrebne garancije.

Portparol britanske vlade izjavio je da G7 ostaje jedinstven u stavu da je neophodno nastaviti pritisak na predsednika Rusije Vladimira Putina kako bi se vratio za pregovarački sto, kao i u istraživanju novih načina finansiranja ukrajinske odbrane kroz korišćenje vrijednosti ruske državne imovine.

 

Nastavi čitati

Svijet

JASNE NAMJERE KINE! Si želi ujedinjenje Kine sa Tajvanom

Kineski predsjednik Si Đinping pozvao je da se ulože napori za “ponovno ujedinjenje” sa Tajvanom u čestitki koju je uputio novom lideru glavne opozicione stranke na ostrvu.

Si je, u poruci u ulozi šefa Komunističke partije Kine, rekao Čengu da dvije stranke trebaju da ojačaju svoj “zajednički politički temelj”, javila je agencija Sinhua.

Tajvanska vlada snažno se protivi kineskim pretenzijama na suverenitet ostrva.

Kina odbija da razgovara sa predsjednikom Tajvana Laj Čing Teom i njegovom administracijom iz Demokratske progresivne partije, nazivajući ga “separatistom”.

Nastavi čitati

Aktuelno