Connect with us

Svijet

Ko će biti nasljednik Jensa Stoltenberga? U IGRI NEKOLIKO KANDIDATA

Kada je tokom prošle godine Jens Stoltenberg objavio da nakon 1. oktobra 2024. godine više ne želi da vrši funkciju generalnog sekretara NATO-a, počela je licitacija imenima koja su igri za njegovog nasljednika.

Kao favorit viđen je bivši holandski premijer Mark Rute, koji je izrazio želju da se nađe na ovoj funkciji. Sem njega, kao kandidat se pominjala trenutna estonska premijerkaKaja Kalas, a posljednji koji je javno izrazio želju da se nađe na ovom mjestu je Klaus Johanis, trenutni predsjednik Rumunije.

S ozbirom na to da ne postoji proces kandidature, u kojem bi se kandidati predstavili, poslali svoj CV, ili bili birani zbog svojih sposobnosti i umijeća, već je u pitanju izbor konsenzusom svih članica NATO-a, često uslovljen geopolitičkom situacijom i geostrateškim ciljevima NATO-a, izbor generalnog sekretara predstavlja diplomatski i lobistički poduhvat kandidata, piše DW.

Stoltenberg je na poziciji generalnog sekretara proveo skoro 10 godina, a u posljednjih 20 godina sem Stoltenberga koji je iz Norveške, generalni sekretari NATO-a Jap de Hup Šefer (2004-2009) i Anders Fog Rasmusen (2009-2014) su dolazili iz Holandije, odnosno Danske. Iz tog razloga izbor naslejdnika iz Skandinavije ili Holandije javnost u zemljama članicama NATO-a vidi kao kontinuitet politike i diplomatije. Međutim, pitanje izbora je kompleksno, pitaju se sve zemlje članice, ali prednost je naravno na strani onih koje najviše novca izdvajaju za funkcionisanje NATO-a.

Klaus Johanis – gradonačelnik, predsjednik…generalni sekretar?
Klaus Johanis je pripadnik njemačke nacionalne manjine u Rumuniji. Kao pripadnik manjinskog naroda biran je 2000. godine za gradonačelnika Sibinja u centralnoj Rumuniji u kojem Nijemci više nisu dominantna etnička grupa. Njegov izbor na mjesto gradonačelnika se pokazao kao dobar izbor, s obzirom na to da je za gradonačelnika Sibinja biran čak četiri puta u periodu od 2000. do 2012. godine, a rezultati njegovog rada su takvi da je Sibinj više puta bio izabran za nacionalno turističko odredište godine, dok je za vrijeme njegovog mandata uspio da ponese i laskavu titulu evropske prestonice kulture.

Dvije godine nakon što je završio njegov četvrti mandat gradonačelnika, Johanis je 2014. godine izabran za predsjednika Rumunije ispred Nacionalno liberalne partije. Prvi je predsjednik Rumunije iz reda manjinskih naroda i prvi predsjednik poslije revolucije 1989. godine koji nije imao nikakve veze sa komunističkim režimom. Upravo ovo posljednje je njegova prednost u borbi za mandat u NATO-u.

Zvaničnu kandidaturu za mjesto generalnog sekretara NATO-a Johanis je podnio sredinom marta, kada se čini da su kandidati, među kojima je Rute favorit, već zauzeli svoje pozicije. Johanis u borbu ulazi kao uspješan političar i popularan predsjednik sa oreolom borca protiv korupcije u državnom i javnom sektoru. Ono što se postavlja kao pitanje je koliko je Johanis dobar lobista i diplomata, s obzirom na posao koji ga očekuje do momenta objavljivanja imena Stoltenbergovog nasljednika.

Istočna Evropa nikada nije imala generalnog sekretara NATO-a
S obzirom da su zemlje bivše članice Varšavskog pakta, u NATO ušle tek nakon pada komunizma i gvozdene zavjese, počevši sa Mađarskom, Poljskom i Češkom 1999. godine, u prethodnih 25 godina taj dio NATO pakta nije imao svog generalnog sekretara. U komentaru svoje kandidature, premijerka Estonije Kaja Kalas je istakla da bi kandidat iz Holandije bio već četvrti generalni sekretar NATO-a iz te zemlje, a da se postavlja i pitanje da li su sve zemlje članice NATO-a ravnopravne, ako kandidat iz bloka zemalja bivšeg Varšavskog pakta ne može da postane generalni sekretar, navodi Politico

Kalasova je viđena kao žestoki protivnik Rusije, nazivana i “gvozdenom lejdi”, budi nepovjerenje kod umjerenijih analitičara i dijela javnosti koji sa oprezom prilazi pitanju eventualnog frontalnog sukoba sa Rusijom. Mark Rute je viđen kao dobar diplomata, koji ima dobre kontakte sa Donaldom Trampom, zbog čega ga je Politico nazvao “Trampov šaptač”, a mnogi tvrde da ima presudnu podršku Berlina, Pariza, Londona i Vašingtona.

S druge strane Johanis u borbu ne ulazi kao autsajder. Radi se istočnoevropskom političaru zapadnjačkog kova. Čvrsto opredijeljen za evroatlanske integracije, porijeklom Nijemac koji služi svojoj domovini Rumuniji, u postkomunističkom prostoru nije imao veze sa komunističkim režimom.

Johanis nije neko ko je sklon ekstremnim ili ekstravagantnim izjavama i nastupima. Kao takav, Johanis bi, s obzirom da se izbor generalnog sekretara obavlja konsenzusom, mogao da bude savršen kandidat istočnog bloka zemalja, koji bi na taj način dobio svog prvog generalnog sekretara. Uslov je naravno da Johanis dobije podršku i zemalja koje najviše sredstava izdvajaju za NATO.

Mandat trenutnog generalnog sekretara Stoltenberga traje do 1. oktobra ove godine, a on će se oprostiti od trenutne funkcije na leto u Vašingtonu na proslavi 75-ogodišnjice osnivanja NATO-a, dok se izbor njegovog nasljednika očekuje u istom periodu.

Related Topics:

Svijet

“SOCIJALIZAM NE FUNKCIONIŠE!” Investitori najavljuju selidbe iz Njujorka ZBOG MAMDANIJEVE STAMBENE POLITIKE

Američki milijarder i investitor Beri Sternlikt izrazio je nezadovoljstvo zbog pobjede Zohrana Mamdanija na izborima za gradonačelnika u Njujorku i najavio da bi mogao čak i da napusti grad.

Naime, ovom investitoru, kao i mnogim njegovim kolegama, zasmetala je činjenica da Mamdani u svom izbornom programu planira izgradnju velikog broja stanova koji bi bili u vlasništvu grada i dostupni široj radničkoj klasi, prenio je Indeks.hr

– Svaki projekat u Njujorku, vrijedan više 100 miliona dolara, mora da prođe kroz sindikat, a to je veoma skupo. To dovodi do izuzetno skupih stanova. Drugi investitori su pokušali da postignu dogovore sa sindikatima, ali oni vladaju Njujorkom, i to je jedan od ključnih razloga zašto su plave države tako skupe i zašto je tako teško povećati ponudu stambenog prostora u njima – rekao je Sternlikt, čija kompanija posjeduje i komercijalne i stambene nekretnine i zajednička ulaganja u gradu.

Sternlikt je takođe pomenuo Mamdanijevu centralnu stambenu politiku – zamrzavanje kirija u nekretninama sa stabilizovanom zakupninom u Njujorku.

– Onda krajnja ljevica potpuno poludi i kaže da stanari ne moraju da plaćaju. Pa, ne možete ih izbaciti ako ne plaćaju. Dakle, komšija sazna da komšija ne plaća i prestane da plaća i on. Onda se to proširi, i u suštini ćete pretvoriti Njujork Siti u Mumbai – rekao je on.

Sternlikt je takođe pomenuo pitanje javne bezbjednosti u Njujorku, ključno pitanje kampanje u kojoj se Mamdani suočio s kritikama zbog svojih ranijih poziva na ukidanje finansiranja policije.

– To je najvažnija stvar. Ako ljudi osjećaju da im djeca nisu bezbjedna na ulicama, ispisivaće ih iz škola i odlaziti. A ako ukine finansiranje policije ili im ne pruži čast i prestiž koji zaslužuju, mislim da grad čeka zaista teško vrijeme – upozorio je Sternlikt.

Sternlikt je rekao da njegova kompanija već razmatra napuštanje kancelarije na Menhetnu, nakon što je kritikovao Mamdanijev “socijalistički etos” i, kako je rekao, rastući bijes prema uspjehu u Njujorku.

– Možda će ljudi nešto naučiti iz istorije. Možda milion ljudi koji su glasali za njega neće shvatiti da socijalizam nikada nije funkcionisao nigdje na planeti Zemlji – nikada – poručio je milijarder.

Nastavi čitati

Svijet

“EVROPLJANI GRIJEŠE!” Kremlj otkrio kada bi želio da se rat završi!

Politički vrh u Moskvi bi želio da se sukob u Ukrajini završi što je prije moguće, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.

“Naravno, željeli bismo da se ovaj konflikt što prije završi, a završiti se može onda kada Rusija ostvari ciljeve koje je postavila od početka”, istakao je on.

Potom je dodao:

“Za nas bi bilo poželjno da se konflikt reguliše političko-diplomatskim sredstvima. O tome smo više puta govorili i ruska strana i dalje ostaje otvorena za taj put.”

Dodao je da je Rusija otvorena za političko i diplomatsko rješenje i da je situacija u ćorsokaku, ne njenom krivicom.

“Evropljani ih podstiču na sve moguće načine, vjerujući da Ukrajina može da dobije rat i osigura svoje interese vojnim sredstvima. To je najdublja zabluda kojoj kijevski režim može da podlegne i podliježe”, istakao je Peskov.

Prema njegovim riječima, i samo ubjeđenje da Ukrajina može pobijediti na bojnom polju predstavlja duboku zabludu, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

“TEŠKA NACIONALNA NEPRAVDA!” Tramp pomilovao Đulijanija i još 70 osoba

Američki tužilac za pomilovanje Ed Martin izjavio je danas da je predsjednik te zemlje Donald Tramp pomilovao ključne ličnosti koje su osumnjičene za umješanost u plan organizovanja alternativnog biračkog spiska i “otkrivanja prevara na glasanju”, tokom izbora 2020. godine, među kojima je i bivši gradonačelnik Njujorka Rudi Đulijani.

Tramp je pomilovao poznate pojedince za koje se tvrdi da su umješani u njegov pokušaj da poništi rezultate izbora 2020. godine, među kojima je uz Đulijanija pomilovano i više od 70 osoba za koje se tvrdi da su povezane sa pokušajem da se ospore rezultati izbora 2020. godine, prenosi ABC njuz.

Pomilovanje koje je Tramp potpisao obuhvata sve saoptužene, koji su uz njega u Džordžiji bili optuženi za sveobuhvatni plan za poništavanje rezultata izbora, a četvoro pomilovanih već se izjasnilo krivim.

– Ova proklamacija okončava tešku nacionalnu nepravdu počinjenu nad američkim narodom nakon predsjedničkih izbora 2020. godine, i nastavlja proces nacionalnog pomirenja – navodi se u pomilovanju.

U formulaciji pomilovanja eksplicitno se navodi da se ono ne odnosi na samog Trampa.

– Ovo pomilovanje se ne odnosi na predsjednika Sjedinjenih Država – navodi se u pomilovanju.

Američki savezni sudija je u novembru prošle godine odobrio zahtjev specijalnog tužioca Džeka Smita da se pauzira postupak protiv Trampa zbog zavere da se ponište rezultati predsjedničkih izbora 2020. godine, nakon što je pobjedio na predsedničkim izborima.

Tramp je optužen za zavjeru radi prevare Sjedinjenih Američkih Država i zavjeru radi ometanja zvaničnog postupka, kada su 6. januara 2021. godine Trampove pristalice upale u zgradu Kongresa da bi ometale potvrdu pobjede Džoa Bajdena na predsjedničkim izborima, kao i da je lažnim tvrdnjama da je pobjedio na izborima 2020. godine pokušao da obespravi birače u SAD.

Nastavi čitati

Aktuelno