Connect with us

Svijet

KO ĆE NA STOLTENBERGOVO MJESTO? NATO bira novog generalnog sekretara

U toku su konsultacije o novom generalnom sekretaru NATO, a najozbiljniji kandidati su sadašnji sekretar Jens Stoltenber, holandski premijer Mark Rute, estonski premijer Kaja Kalas i britanski ministar odbrane Ben Valas.

List i portal Politiko navodi da se kao mogući kandidati spominju i premijer Litvaniji Ingrida Šimonyte, predsjednik Slovačke Zuzana Čaputova i predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lejen.

Pošto su svi generalni sekretari NATO-a do sada bili muškarci, postoji pritisak da se na tu dužnost konačno imenuje žena.

Međutim, sa istočnog krila NATO saveza – prije svega iz baltičkih država – stižu prijedlozi da bi bilo logično na to mjesto postaviti nekoga ko ima iskustva u odnosima s Rusijom i ko razumije rusku logiku i mentalitet.

“Politiko” navodi da Jens Stoltenberg želi da zadrži tu funkciju.

Kako se navodi u tekstu, u NATO-u vlada mišljenje da je Stoltenberg bio “čvrsta ruka” kada su zapadne prijestonice žurile da pomognu Kijevu.

Mandat generalnog sekretara NATO ističe u septembru ove godine.

Svijet

RUBIO PORUČIOI DA JE NEOBIČNA SITUACIJA U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA: SAD trenutno imaju “predsjednika mira”

Međunarodni odnosi su danas došli u neobičnu situaciju u kojoj su SAD protiv rata, a Evropa u potpunosti za rat, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

On je tokom govora u centru “DŽon F. Kenedi” naglasio da SAD trenutno imaju “predsjednika mira”.

“Zapravo, jedan od kardinala sa kojima sam se juče sastao pred misu mi je rekao da je za njih veoma neobično što je američki predsjednik neko ko želi mir, dok pojedini Evropljani konstantno pričaju o stvarima koje se tiču rata, tako da se svijet u njihovim glavama, na neki način, okrenuo naopačke. Obično je obrnuta situacija”, rekao je Rubio.

Prema njegovim riječima, predsjednik SAD Donald Tramp je usredsređen na prekid sukoba u raznim dijelovima svijeta i podržava što skorije pronalaženje rješenja za veće oružane sukobe, prenio je TASS.

Rubio je pojasnio da iako SAD sada ulažu ogroman novac u državnu bezbjednost, Vašington ipak želi da obezbijedi situaciju u kojoj taj novac može da bude preusmjeren na javni sektor u polju ekonomije.

Nastavi čitati

Svijet

MERC NAKON RAZGOVORA TRAMPA I PUTINA: Evropa će pojačati pritisak sankcija na Rusiju

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da će Evropa povećati pritisak na Moskvu kroz sankcije.

Merc je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp razgovarao sa ključnim evropskim liderima, odmah nakon telefonskog razgovora sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, istakao da su Evropa i SAD ujedinjene u “tjesnoj podršci Ukrajini na njenom putu ka prekidu vatre”.

“Predsjednik SAD i evropski partneri su se dogovorili o sljedećim koracima, da tijesno koordiniraju proces pregovora i da održe dodatni tehnički sastanak”, naveo je portparol njemačke vlade Štefan Kornelijus.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen zahvalila je Trampu na „njegovim neumornim naporima da se uspostavi prekid vatre u Ukrajini“, prenosi Tanjug.

“Želim da se zahvalim predsjedniku Trampu na njegovim neumornim naporima da obezbijedi prekid vatre u Ukrajini. Važno je da Sjedinjene Države ostanu angažovane. Nastavićemo da podržavamo Volodimira Zelenskog u postizanju trajnog mira u Ukrajini”, navela je ona na platformi X.

Tramp je nakon telefonskog razgovora sa Putinom razgovarao sa Mercom, Fon der Lajen, ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, finskim predsjednikom Aleksandrom Stubom i italijanskom premijerkom Đorđom Melon i obavijestio ih o ishodu razgovora sa Putinom, prenosi Dojče vele.

Sjedinjene Američke Države su se složile da održavaju “tjesnu koordinaciju” sa evropskim saveznicima u pregovorima o Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

ONI SU ŠAMPIONI! Velika Britanija uvela 100 novih sankcija Rusiji

Velika Britanija najavila je danas da je uvela 100 novih sankcija koje pogađaju ruske vojne, energetske i finansijske sektore, prenio je Rojters.

Britanija je saopštila da je nove sankcije uvela nakon što su ruski dronovi tokom vikenda napali ukrajinske gradove, što je ocijenjen kao “najveći napad dronovima tokom rata”, prenosi Tanjug.

Nove mjere obuhvataju snabdjevanje ruskih sistema oružja, uključujući rakete “Iskander”, operacije Kremlja finansirane iz budžeta, finansijske institucije koje pomažu Rusiji da izbjegne sankcije, kao i brodove u takozvanoj “sjenci flote” ruskih tankera za naftu.

“Pozivamo (ruskog predsjednika Vladimira) Putina da odmah pristane na potpuno i bezuslovno primirje kako bi počeli razgovori o pravednom i trajnom miru. Bili smo jasni da će odlaganje mirovnih napora samo pojačati našu odlučnost da pomognemo Ukrajini da se odbrani i da koristimo naše sankcije kako bismo ograničili Putinovu ratnu mašinu”, rekao je ministar spoljnih poslova Britanije Dejvid Lami.

Ranije danas je i visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je da je EU usvojila 17. paket sankcija protiv Rusije, usmjeren na skoro 200 brodova takozvane ruske “flote u sjenci”.

“Nove mjere se takođe bave hibridnim prijetnjama i ljudskim pravima. U pripremi su dodatne sankcije Rusiji. Što duže Rusija vodi rat, naš odgovor će biti oštriji”, napisala je Kalas na X mreži.

Nastavi čitati

Aktuelno