Connect with us

Svijet

KO JE BIO FETULAH GULEN: Od Erdoganovog saveznika do smrtnog neprijatelja

Fetulah Gulen, koji je izgradio snažan pokret u Turskoj i izvan nje, preminuo je u 83. godini nakon što je svoje pozne godine proveo u egzilu u SAD, optužen za orkestriranje državnog udara protiv turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Herkul, internet stranica koja objavljuje Gulenove propovijedi, na društvenoj platformi X je objavila da je Gulen preminuo u nedjelju naveče u američkoj bolnici gdje se liječio.

Gulen je nekada bio Erdoganov saveznik, ali potom su se razišli, a turski predsjednik ga smatra odgovornim za pokušaj državnog udara 2016. u kojem su odmetnuti vojnici zauzeli ratne avione, tenkove i helikoptere.

Oko 250 ljudi je ubijeno u pokušaju osvajanja vlasti.

Gulen, koji je od 1999. živio u egzilu u Sjedinjenim Državama, poricao je svoju uključenost u puč.

“Hizmet”

Prema njegovim sljedbenicima, Gulenov pokret poznat kao “Hizmet”, što znači “služba” na turskom, nastoji širiti umjerenu varijantu islama koja promoviše zapadnjačko obrazovanje, slobodna tržišta i međureligijski dijalog.

Otkako je državni udar propao, njegov pokret je sistemski uništen u Turskoj, a njegov se uticaj smanjio na međunarodnom nivou.

Svojim pristalicama poznat kao hodža efendija, ili poštovani učitelj, Gulen je rođen u selu u istočnoj turskoj pokrajini Erzurum 1941. Kao sin imama, islamskog propovjednika, od najranije dobi je proučavao Kuran.

Gulen je 1959. imenovan imamom džamije u sjeverozapadnom gradu Edirneu te je postao istaknuti propovjednik šezdesetih u zapadnoj pokrajini Izmir, gdje je osnovao studentske domove i propovijedao po čajanama.

Studentski domovi su predstavljali početak neformalne mreže koja će se tokom sljedećih decenija proširiti kroz područja obrazovanja, preduzetništva, medija i državnih institucija, što je njegovim pristalicama obezbijedilo ekstenzivan uticaj.

Mrežom škola se uticaj takođe proširio mimo turskih granica na države srednje Azije, jugoistočne Europe, Afrike i zapada, prenosi N1.

Bivši Erdoganov saveznik

Gulen je bio blizak saveznik Erdogana i njegove Stranke pravde i razvoja (AKP), ali sve veće napetosti u njihovom odnosu su kulminirale u decembru 2013. kada su na vidjelo izašle korupcijske istrage protiv ministara i zvaničnika bliskih Erdoganu.

Vjerovalo se da tužioci i policijski zvaničnici iz Gulenovog pokreta Hizmet stoje iza istraga, a 2014. je izdat nalog za Gulenovo hapšenje. Dvije godine kasnije, njegov pokret je proglašen terorističkom grupom.

Nedugo nakon pokušaja državnog udara 2016. Erdogan je za Gulenovu mrežu rekao da je “poput raka” te se obvezao da će iskorijeniti izdajice, gdje god bili.

Stotine škola, kompanija, medijskih preduzeća i udruženja povezanih s Gulenom su ugašene, a njihova imovina je zaplijenjena.

Gulen je “najsnažnije” osudio pokušaj puča.

“Kao neko ko je patio tokom više državnih udara u proteklih pet decenija, posebno je uvredljivo biti optužen za bilo kakvu vezu s takvim pokušajem”, poručio je u saopštenju.

Najmanje 77.000 osoba je uhapšeno, a 150.000 javnih službenika, uključujući učitelje, sudije i vojnike je suspendovano u vanrednom stanju uvedenom nakon neuspjelog puča, za što je vlada rekla da je usmjereno protiv Gulenovih sljedbenika.

Kompanije i mediji za koje se smatralo da su povezani s Gulenom su ugašeni ili ih je preuzela država.

Turska vlada je rekla da su njeni postupci opravdani zbog veličine prijetnje koju je puč predstavljao za državu.

Gulen je takođe postao izolovana ličnost unutar Turske, gdje su ga Erdoganove pristalice osuđivale, a opozicija, koja je njegovu mrežu smatrala višedecenijskom urotom radi potkopavanja sekularnih temelja republike, izbjegavala.

Ankara je dugo pokušavala ostvariti njegovo izručenje iz SAD.

Govoreći na svom zatvorenom imanju u pensilvanijskim planinama Pocono, Gulen je u intervjuu za Rojters 2017. rekao da ne namjerava pobjeći iz Sjedinjenih Država kako bi izbjegao izručenje.

Već tada je djelovao slabo: jedva je hodao, a pored njega je bio njegov ljekar.

Gulen je otputovao u SAD radi liječenja, ali ostao je tamo s obzirom na to da mu je u Turskoj prijetio krivični postupak.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno