Connect with us

Svijet

KO JE BIO FETULAH GULEN: Od Erdoganovog saveznika do smrtnog neprijatelja

Fetulah Gulen, koji je izgradio snažan pokret u Turskoj i izvan nje, preminuo je u 83. godini nakon što je svoje pozne godine proveo u egzilu u SAD, optužen za orkestriranje državnog udara protiv turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Herkul, internet stranica koja objavljuje Gulenove propovijedi, na društvenoj platformi X je objavila da je Gulen preminuo u nedjelju naveče u američkoj bolnici gdje se liječio.

Gulen je nekada bio Erdoganov saveznik, ali potom su se razišli, a turski predsjednik ga smatra odgovornim za pokušaj državnog udara 2016. u kojem su odmetnuti vojnici zauzeli ratne avione, tenkove i helikoptere.

Oko 250 ljudi je ubijeno u pokušaju osvajanja vlasti.

Gulen, koji je od 1999. živio u egzilu u Sjedinjenim Državama, poricao je svoju uključenost u puč.

“Hizmet”

Prema njegovim sljedbenicima, Gulenov pokret poznat kao “Hizmet”, što znači “služba” na turskom, nastoji širiti umjerenu varijantu islama koja promoviše zapadnjačko obrazovanje, slobodna tržišta i međureligijski dijalog.

Otkako je državni udar propao, njegov pokret je sistemski uništen u Turskoj, a njegov se uticaj smanjio na međunarodnom nivou.

Svojim pristalicama poznat kao hodža efendija, ili poštovani učitelj, Gulen je rođen u selu u istočnoj turskoj pokrajini Erzurum 1941. Kao sin imama, islamskog propovjednika, od najranije dobi je proučavao Kuran.

Gulen je 1959. imenovan imamom džamije u sjeverozapadnom gradu Edirneu te je postao istaknuti propovjednik šezdesetih u zapadnoj pokrajini Izmir, gdje je osnovao studentske domove i propovijedao po čajanama.

Studentski domovi su predstavljali početak neformalne mreže koja će se tokom sljedećih decenija proširiti kroz područja obrazovanja, preduzetništva, medija i državnih institucija, što je njegovim pristalicama obezbijedilo ekstenzivan uticaj.

Mrežom škola se uticaj takođe proširio mimo turskih granica na države srednje Azije, jugoistočne Europe, Afrike i zapada, prenosi N1.

Bivši Erdoganov saveznik

Gulen je bio blizak saveznik Erdogana i njegove Stranke pravde i razvoja (AKP), ali sve veće napetosti u njihovom odnosu su kulminirale u decembru 2013. kada su na vidjelo izašle korupcijske istrage protiv ministara i zvaničnika bliskih Erdoganu.

Vjerovalo se da tužioci i policijski zvaničnici iz Gulenovog pokreta Hizmet stoje iza istraga, a 2014. je izdat nalog za Gulenovo hapšenje. Dvije godine kasnije, njegov pokret je proglašen terorističkom grupom.

Nedugo nakon pokušaja državnog udara 2016. Erdogan je za Gulenovu mrežu rekao da je “poput raka” te se obvezao da će iskorijeniti izdajice, gdje god bili.

Stotine škola, kompanija, medijskih preduzeća i udruženja povezanih s Gulenom su ugašene, a njihova imovina je zaplijenjena.

Gulen je “najsnažnije” osudio pokušaj puča.

“Kao neko ko je patio tokom više državnih udara u proteklih pet decenija, posebno je uvredljivo biti optužen za bilo kakvu vezu s takvim pokušajem”, poručio je u saopštenju.

Najmanje 77.000 osoba je uhapšeno, a 150.000 javnih službenika, uključujući učitelje, sudije i vojnike je suspendovano u vanrednom stanju uvedenom nakon neuspjelog puča, za što je vlada rekla da je usmjereno protiv Gulenovih sljedbenika.

Kompanije i mediji za koje se smatralo da su povezani s Gulenom su ugašeni ili ih je preuzela država.

Turska vlada je rekla da su njeni postupci opravdani zbog veličine prijetnje koju je puč predstavljao za državu.

Gulen je takođe postao izolovana ličnost unutar Turske, gdje su ga Erdoganove pristalice osuđivale, a opozicija, koja je njegovu mrežu smatrala višedecenijskom urotom radi potkopavanja sekularnih temelja republike, izbjegavala.

Ankara je dugo pokušavala ostvariti njegovo izručenje iz SAD.

Govoreći na svom zatvorenom imanju u pensilvanijskim planinama Pocono, Gulen je u intervjuu za Rojters 2017. rekao da ne namjerava pobjeći iz Sjedinjenih Država kako bi izbjegao izručenje.

Već tada je djelovao slabo: jedva je hodao, a pored njega je bio njegov ljekar.

Gulen je otputovao u SAD radi liječenja, ali ostao je tamo s obzirom na to da mu je u Turskoj prijetio krivični postupak.

Related Topics:

Svijet

MUSLIMAN prvi put u istoriji GRADONAČELNIK NJUJORKA! Tramp “I TAKO POČINJE!”

Tridesetčetvorogodišnji državni poslanik i bivši reper Zohran Mamdani postao je novi gradonačelnik Njujorka, pobijedivši bivšeg guvernera Andrewa Cuoma i time izazvao pravu političku senzaciju u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegova pobjeda označila je istorijski trenutak – Mamdani je prvi muslimanski, prvi njujorški gradonačelnik južnoazijskog porijekla, kao i najmlađi i ideološki najliberalniji lider ovog grada u posljednjim decenijama.

Od rep scene do političkog vrha

Prije samo nekoliko godina, Zohran Mamdani bio je gotovo nepoznat široj javnosti. U svijet politike ušao je 2020. godine kada je izabran u Državnu skupštinu Njujorka, predstavljajući dio Queensa. Time je postao prvi muškarac južnoazijskog porijekla, prvi Uganđanin i treći musliman u istoriji tog zakonodavnog tijela.

Prije nego što je zakoračio u politiku, Mamdani je bio dio njujorške rep scene. Nastupao je pod umjetničkim imenom Young Cardamom, kasnije Mr. Cardamom. Njegova pjesma #1 Spice, snimljena s umjetnikom HAB-om, pojavila se u Disneyjevom filmu Queen of Katwe (2016), koji je režirala njegova majka, poznata filmska rediteljka Mira Nair. Drugu pjesmu, Nani, posvećenu svojoj baki, objavio je 2019. godine.

Kampanja koja je osvojila radničku klasu

U oktobru prošle godine, Mamdani je objavio kandidaturu za gradonačelnika s jasnom porukom – borba protiv rastućih troškova života. Njegova kampanja, koja je kombinovala iskren populizam i pametan pristup društvenim mrežama, vrlo brzo je stekla ogromnu podršku među biračima.

Na Instagramu ga danas prati skoro pet miliona ljudi, a na TikToku 1,6 miliona. U svojim videozapisima prikazivao je Njujork kao grad koji „pripada svima, a ne samo bogatima“.

U predizbornom programu obećao je besplatan javni prevoz, besplatne vrtiće i više pristupačnih stanova, kao i povećanje minimalne plate koje bi bilo finansirano većim porezima za bogate. Planira zaposliti hiljade novih učitelja, ponovo pregovarati o gradskim ugovorima i zamrznuti kirije za više od milion regulisanih stanova.

Protivnici koji su mu pomogli

Njegovom uspjehu doprinijele su i kontroverze konkurenata. Andrew Cuomo je pokušavao politički oživjeti karijeru nakon ostavke zbog optužbi za seksualno uznemiravanje, dok je tadašnji gradonačelnik Eric Adams bio suočen s istragama o korupciji i nezakonitom finansiranju kampanje. Iako su optužbe kasnije odbačene, povjerenje građana nije vraćeno.

„Adams je iznevjerio radničku klasu Njujorka – podigao im je kirije, smanjio ulaganja u škole i biblioteke i usporio gradski prevoz“, rekao je Mamdani tokom kampanje.

Novo lice američke ljevice

Mamdani je postao novo lice američke ljevice. Uz podršku Bernieja Sandersa i Alexandrije Ocasio-Cortez, privukao je pažnju progresivnih birača širom zemlje. Njegov ekonomski populizam, harizma i energija posebno su odjeknuli među mlađim glasačima, dok su tradicionalni demokrate pokušavali ublažiti njegov imidž „radikalnog socijaliste“.

Otvoreno je kritikovao izraelsku vojnu kampanju u Gazi, nazivajući je „genocidom“, te je pozvao na priznanje Palestine kao države sa jednakim pravima. Ove izjave izazvale su burne reakcije i unutar njegove stranke.

Sukob s Trumpom

Predsjednik Donald Trump nije propustio priliku da ga napadne, nazvavši ga „komunistom koji ne zna ništa“ i „čovjekom koji vjerovatno nikada nije radio ni dana u životu“. Uoči izbora, Trump je čak pozvao republikanskog kandidata Curtisa Sliwu da odustane u korist Cuoma, kojeg je javno podržao.

Mamdani mu je odgovorio u svom pobjedničkom govoru:
„Ako iko može pokazati naciji koju je Donald Trump izdao kako ga poraziti, to je grad koji ga je iznjedrio.“

Trump je ubrzo uzvratio na Truth Socialu kratkom porukom:
„I tako počinje!“

Nastavi čitati

Svijet

Bivša američka TV voditeljka krvava dočekala policiju ispred kuće: “UBILA SAM MAJKU”

Bivša voditeljka jutarnjeg programa iz Misurija optužena je da je na Noć vještica nasmrt izbola svoju majku. Nakon ubistva, navodno je operaterima hitne službe rekla kako je to učinila “kako bi spasila sebe”, piše New York Post.

Događaj je šokirao stanovnike mirne četvrti u Vičiti, u Kanzasu, kada je 47-godišnja Angelynn Mock u petak, oko osam sati ujutro, teturajući izašla iz kuće prekrivena krvlju.

“Žena je prišla našem vozilu krvava, ruke su joj bile pune krvi, tijelo joj je bilo puno krvi, tražeći da nazovemo 911”, ispričala je za lokalne medije komšinica Alyssa Castro. Castro je dodala kako je Mock potom uzela njen telefon, vratila se u kuću i sama nazvala hitnu pomoć. Operaterima je navodno rekla da je “izbola svoju majku kako bi spasila sebe”.

Policijska intervencija i optužbe

Kada su policajci stigli na mjesto događaja, Mock ih je čekala ispred kuće s brojnim posjekotinama na rukama. U kući su zatekli njenu 80-godišnju majku, Anitu Avers, bez svijesti u krevetu s višestrukim ubodnim ranama. Hitno je prevezena u bolnicu, gdje je preminula pola sata kasnije.

Angelynn Mock je uhapšena i pritvorena u zatvoru okruga Sedgwick pod optužbom za ubistvo prvog stepena. Određena joj je kaucija u iznosu od milion dolara. Ubijena Anita Avers bila je bračna i porodična terapeutkinja, što je za medije potvrdio njen suprug.

Njena kćerka, Angelynn Mock, javnosti je poznata kao bivša voditeljka. Prema podacima s njenog LinkedIn profila, od 2011. do 2015. godine radila je na televiziji KTVI Fox 2 u St. Louisu. Nakon televizijske karijere, radila je na različitim prodajnim poslovima prije nego što se zaposlila u kompaniji za upravljanje podacima, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIKA STOJI! Blokada institucija se nastavlja

Blokada u SAD će se nastaviti i 36. dan, jer Senat opet nije uspio da obezbijedi 60 glasova potrebnih za usvajanje zakona o finansiranju administracije.

Tokom glasanja, samo 54 senatora podržala su zakon koji su predložili republikanci, a 44 su bila protiv.

Time je aktuelna blokada postala najduža u istoriji SAD.

Prethodni rekord postavljen je tokom prve administracije Donalda Trampa, kada je blokada institucija trajala 35 dana, od 22. decembra 2018. do 25. januara 2019.

Predsjednik SAD Donald Tramp je danas pozvao da se odmah zaustavi “smiješna blokada”.

Nastavi čitati

Aktuelno