Svijet

KO JE BIO FETULAH GULEN: Od Erdoganovog saveznika do smrtnog neprijatelja

Fetulah Gulen, koji je izgradio snažan pokret u Turskoj i izvan nje, preminuo je u 83. godini nakon što je svoje pozne godine proveo u egzilu u SAD, optužen za orkestriranje državnog udara protiv turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Herkul, internet stranica koja objavljuje Gulenove propovijedi, na društvenoj platformi X je objavila da je Gulen preminuo u nedjelju naveče u američkoj bolnici gdje se liječio.

Gulen je nekada bio Erdoganov saveznik, ali potom su se razišli, a turski predsjednik ga smatra odgovornim za pokušaj državnog udara 2016. u kojem su odmetnuti vojnici zauzeli ratne avione, tenkove i helikoptere.

Oko 250 ljudi je ubijeno u pokušaju osvajanja vlasti.

Gulen, koji je od 1999. živio u egzilu u Sjedinjenim Državama, poricao je svoju uključenost u puč.

“Hizmet”

Prema njegovim sljedbenicima, Gulenov pokret poznat kao “Hizmet”, što znači “služba” na turskom, nastoji širiti umjerenu varijantu islama koja promoviše zapadnjačko obrazovanje, slobodna tržišta i međureligijski dijalog.

Otkako je državni udar propao, njegov pokret je sistemski uništen u Turskoj, a njegov se uticaj smanjio na međunarodnom nivou.

Svojim pristalicama poznat kao hodža efendija, ili poštovani učitelj, Gulen je rođen u selu u istočnoj turskoj pokrajini Erzurum 1941. Kao sin imama, islamskog propovjednika, od najranije dobi je proučavao Kuran.

Gulen je 1959. imenovan imamom džamije u sjeverozapadnom gradu Edirneu te je postao istaknuti propovjednik šezdesetih u zapadnoj pokrajini Izmir, gdje je osnovao studentske domove i propovijedao po čajanama.

Studentski domovi su predstavljali početak neformalne mreže koja će se tokom sljedećih decenija proširiti kroz područja obrazovanja, preduzetništva, medija i državnih institucija, što je njegovim pristalicama obezbijedilo ekstenzivan uticaj.

Mrežom škola se uticaj takođe proširio mimo turskih granica na države srednje Azije, jugoistočne Europe, Afrike i zapada, prenosi N1.

Bivši Erdoganov saveznik

Gulen je bio blizak saveznik Erdogana i njegove Stranke pravde i razvoja (AKP), ali sve veće napetosti u njihovom odnosu su kulminirale u decembru 2013. kada su na vidjelo izašle korupcijske istrage protiv ministara i zvaničnika bliskih Erdoganu.

Vjerovalo se da tužioci i policijski zvaničnici iz Gulenovog pokreta Hizmet stoje iza istraga, a 2014. je izdat nalog za Gulenovo hapšenje. Dvije godine kasnije, njegov pokret je proglašen terorističkom grupom.

Nedugo nakon pokušaja državnog udara 2016. Erdogan je za Gulenovu mrežu rekao da je “poput raka” te se obvezao da će iskorijeniti izdajice, gdje god bili.

Stotine škola, kompanija, medijskih preduzeća i udruženja povezanih s Gulenom su ugašene, a njihova imovina je zaplijenjena.

Gulen je “najsnažnije” osudio pokušaj puča.

“Kao neko ko je patio tokom više državnih udara u proteklih pet decenija, posebno je uvredljivo biti optužen za bilo kakvu vezu s takvim pokušajem”, poručio je u saopštenju.

Najmanje 77.000 osoba je uhapšeno, a 150.000 javnih službenika, uključujući učitelje, sudije i vojnike je suspendovano u vanrednom stanju uvedenom nakon neuspjelog puča, za što je vlada rekla da je usmjereno protiv Gulenovih sljedbenika.

Kompanije i mediji za koje se smatralo da su povezani s Gulenom su ugašeni ili ih je preuzela država.

Turska vlada je rekla da su njeni postupci opravdani zbog veličine prijetnje koju je puč predstavljao za državu.

Gulen je takođe postao izolovana ličnost unutar Turske, gdje su ga Erdoganove pristalice osuđivale, a opozicija, koja je njegovu mrežu smatrala višedecenijskom urotom radi potkopavanja sekularnih temelja republike, izbjegavala.

Ankara je dugo pokušavala ostvariti njegovo izručenje iz SAD.

Govoreći na svom zatvorenom imanju u pensilvanijskim planinama Pocono, Gulen je u intervjuu za Rojters 2017. rekao da ne namjerava pobjeći iz Sjedinjenih Država kako bi izbjegao izručenje.

Već tada je djelovao slabo: jedva je hodao, a pored njega je bio njegov ljekar.

Gulen je otputovao u SAD radi liječenja, ali ostao je tamo s obzirom na to da mu je u Turskoj prijetio krivični postupak.

Svijet

U JAVNOST “PROCURILA” MAPA! Izrael planira da podijeli teritoriju Gaze

Izraelska vojska planira da, u slučaju neuspjeha pregovora sa Hamasom o primirju, podijeli teritoriju Pojasa Gaze u četiri vojne zone, pri čemu bi palestinsko stanovništvo bilo smješteno u tri oblasti koje bi strogo kontrolisala izraelska vojska, pokazuje mapa u koju je Sandej tajms imao uvid.

Prema toj mapi, koju su britanskom listu dostavile dobro obavještene diplomate, civilima bi bilo zabranjeno da se bez dozvole kreću od jedne do druge oblasti.

Kada je riječ o prometu robe, koristile bi se bezbjednosne provjere uključujući skrining, foto identifikaciju i bar kodove.

Palestinci ne bi mogli slobodno da se kreću po teritoriji Gaze, a moglo bi da se dogodi da budu odvojeni od svog zemljišta ili kuće, navodi list.

Prema najnovijem planu nazvanom “Faza tri:kompletno zauzimanje Gaze”, predviđeno je uspostavljanje novog vojnog koridora između južnog i centralnog dijela Gaze, navodi list.

Nova vojna zona bila bi nešto uža od postojećeg koridora Necarim, koji je širok oko 2,5 milje.

Izvori navode da će buldožeri vojske sravniti čitav taj koridor u narednim nedjeljama, kako bi bila izgrađena vojna infrastruktura radi odvajanja područja sa civilima sjeverno od Rafe i južno od Necarima.

Na osnovu plana, sjeverna vojna zona, iznad Beit Lahije i Beit Hanuna, biće proširena kako bi se napravio prostor za puteve i kretanje vojske.

Istovremeno, bila bi znatno proširena tampon zona između Izraela i Gaze.

Kako se dodaje, za uspostavljanje novih vojnih zona u Gazi biće potrebno najmanje tri nedjelje i to bi bila prva etapa dugoročne izraelske strategije da zauzimanje te enklave, navodi Tajms.

Na osnovu planirane mape, biće uspostavljeno 12 lokacija gde će se distribuirati humanitarna pomoć u civilnim zonama.

Sve to je dio izraelskog plana, koji su odobrile SAD, a prema kojem će, pomoć distribuirati privatne kompanije, dok će operaciju nadgledati izraelske snage.

Portparol izraelskih oružanih snaga IDF nije želio da potvrdi ili negira detalje ovog prijedloga.

Izraelska vojska je nešto ranije saopštila da je u toku nova vojna ofanziva nazvana “Gideonova kolica” kako bi se osvojila kontrola nad čitavim područjem Pojasa Gaze.

U proteklih nekoliko dana, izraelski avioni su bombardovali lokacije širom Gaze, a poginulo je više od 250 ljudi, pokazuju podaci ministarstva zdravlja u Gazi.

IDF je saopštila da će se operacija nastaviti sve dok Hamas više ne bude predstavljao prijetnju i dok svi izraelski taoci ne budu vraćeni kućama.

Izraelska vojska je pozvala na masovne evakuacije, potisnuvši civile u južna područja, sjeverno od Rafe, gdje su nekada bili smješteni raseljeni stanovnici, u blizini granice sa Egiptom.

IDF je već opkolila i izolovala djelove tih područja.

Izrael je blokirao dopremanje pomoći u Gazu od 2. marta, u okviru vršenja pritiska na Hamas da oslobodi preostale taoce.

Tel Aviv je takođe optužio taj pokret da otima pomoć koju dostavljaju svjetske humanitarne organizacije.

Nastavi čitati

Svijet

OVO JE ČEKAO CIJELI SVIJET! Putin saopštio kakav ishod rata očekuje

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija smatra da bi rezultat specijalne vojne operacije u Ukrajini trebalo da bude dugoročni mir, osiguravanje bezbjednosti Rusije i zaštita interesa ruskog govornog područja u Ukrajini.

Putin je rekao u intervjuu za rusku državnu televiziju da Rusija ima dovoljno snage da završi rat u Ukrajini sa željenim ishodom.

– Ovaj rezultat je otklanjanje uzroka koji su izazvali ovu krizu, stvaranje uslova za dugoročni održivi mir i obezbeđivanje bezbjednosti ruske države – naveo je Putin, prenio je Tass.

Putin je istakao da moraju da se zaštite interesi ljudi koji govore ruski jezik u Ukrajini i koji smatraju Rusiju svojom domovinom.

Nastavi čitati

Svijet

TIJELO VOĐE I KOMANDANTA HAMASA u Gazi Muhameda Sinvara pronađeno u tunelu

Tijelo vođe i komandanta vojnog krila palestinske militantne grupe Hamasa u Gazi Muhameda Sinvara pronađeno u tunelu u Kan Junisu na jugu Pojasa Gaze koji je bio meta napada izraelske vojske prošle sedmice, javio je saudijski kanal Al-Hadat.

Televizija je navela da su pored Sinvarovog tijela pronađena i tela desetorice njegovih pomoćnika, kao i komandanta brigade Rafa u okviru vojnog krila Hamasa, Mohameda Šabane.

Izrael nije potvrdio smrt ni Sinvara, ni Šabane, prenio je Tajms of Izrael.

Izraelski napadi u utorak bili su usmjereni na komandu Hamasa u tunelu ispod Evropske bolnice gde se vjerovalo da se Sinvar nalazi.

Izrael je kasnije bombardovao to područje još nekoliko puta u očiglednom pokušaju da spriječi približavanje tunelu.

Muhamed Sinvar je mlađi brat bivšeg vođe Hamasa u Gazi, Jahje Sinvara, koga je izraelska vojska ubila u južnoj Gazi prošlog oktobra.

Nakon ubistva glavnog vojnog komandanta Hamasa, Muhameda Deifa, prošlog jula, Muhamed Sinvar preuzeo je kontrolu nad vojnim krilom te grupe.

Kasnije, nakon što je njegov stariji brat ubijen, Muhamed Sinvar je postao de fakto vođa Hamasa u Pojasu Gaze.

Izraelski zvaničnici opisali su Muhameda Sinvara kao tvrdoglavog u pregovorima sa Hamasom za oslobađanje talaca i prepreku za postizanje sporazuma o prekidu vatre.

Muhamed Sinvar bio je zatvoren u Izraleu 1990-ih na devet mjeseci i proveo je dodatne tri godine u zatvoru u Ramali na okupiranoj Zapadnoj obali, iz kojeg je pobjegao 2000. godine.

Najmanje 101 osoba poginula je u izraelskim napadima jutros širom Gaze, saopštili su izvori iz palestinskih vlasti Al Džaziri.

Prema ovom izvještaju, od toga je 44 žrtava bilo u južnoj Gazi, dok su 42 osobe poginule na sjeveru enklave i 15 u centralnoj Gazi.

Izraelska vojska nije se oglašavala povodom novih masovnih udara na Gazu.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je juče da se palestinska militantna grupa Hamas vratila pregovorima o oslobađanju talaca nakon početka nove ofanzive izraelske vojske u Pojasu Gaze pod nazivom “Gideonova kočija”.

Nastavi čitati