Firma „Marković invest R.M.“ iz Laktaša koja je gradila parking garažu kod Univerzitetsko – kliničkog centra (UKC) u Banjaluci tužila je ovu zdravstvenu ustanovu od koje traži preko 16 miliona maraka po osnovu duga i naknade štete.

Tužba je podnesena 11. septembra, a UKC je o njoj obaviješten u ponedjeljak, kada je primljena i dostavljena na odgovor.

Međutim, direktor UKC-a Vlado Đajić u razgovoru za CAPITAL to juče nije spomenuo.

Najavio je raskid ugovora uz tvrdnju da novac za završetak ovog izuzetno važnog projekta postoji.

Zbog ove informacije, iz firme „Marković invest R.M“. su odlučili da reaguju i oglase se nakon dužeg vremena.

U opširnom dopisu dostavljenom našoj redakciji tvrde da su ih UKC i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite doveli na rub propasti jer nisu plaćali obaveze, zbog čega su bili prinuđeni da podnesu tužbu.

Od ukupnog iznosa kojeg traže tužbom, sedam miliona maraka se odnosi na klizište koje se pojavilo.

Radovi na stabilizaciji objekta, tvrde, su bili toliko obimni da je došlo i do izmjene građevinske dozvole.

„Izvođač radova je umjesto predviđenih 105 šipova u temelje ugradio ukupno 1250 šipova sve sa ciljem zaštite lica i imovine od katastrofalnih posljedica koje su mogle nastati. Ukupni nepredviđeni radovi, uzrokovani pomenutim promjenama u tlu, iznosili su prema procjeni vještaka oko 7.500.000 KM sa PDV-om. Iz prethodno navedenih razloga izvođač radova se obratio UKC-u kao investitoru sa zahtjevom za odobrenje dodatnih radova, od 28.06.2023. godine, na koji investitor nikada nije odgovorio“, navode u firmi „Marković invest R.M.“

Napominju i da su na osnovu poremećaja na svjetskom tržištu, izazvanih korona virusom i oružanim sukobom u Ukrajini dvije strane u oktobru 2023. godine zaključile aneks ugovora kojim je odobreno dodanih 7.057.207 KM sa PDV-om uz produženje roka za završetak objekta.

Dogovor je bio da se obaveza izmiri u deset rata, počevši od 1. septembra prošle godine. Međutim, kako navode iz kompanije iz Laktaša, novac nije uplaćen.

„Iako su sve rate dospjele, investitor i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite koje se posebnim sporazumom obavezalo na plaćanje navedenog iznosa nikada nisu isplatili ni jednu ratu po ovom Aneksu“, navodi se u njihovom reagovanju koje u cjelosti možete pogledati OVDJE.

Zaključuju da su nesavjesnim postupanjem investitora koji nije blagovremeno i u skladu sa ugovorenim rokovima ispunjavao svoje obaveze dovedeni u problem jer su morali odustati od većeg broja već ranije zaključenih ili dogovorenih poslova, gdje ih je veliki broj radnika napustio i gdje je došlo i do blokade računa.

Podsjećamo, kako je to za CAPITAL juče najavio Vlado Đajić, za projekat koji je ostao nezavršen će se tražiti novi izvođač.

Cijeli objekat se prostire na 75.000 kvadrata i obuhvata garažu sa 2.500 parking mjesta na četiri etaže, kao i komercijalne sadržaje koji se trebaju graditi u drugoj fazi.

U jeku izborne kampanje, u oktobru prošle godine na krovu garaže je otvoreno 500 parking mjesta nakon čega su radovi u potpunosti obustavljeni.

Capital

“Republika Srpska je donošenjem neustavnih zakona i zaključaka dovedena u stanje haosa i to samo za potrebe jednog čoveka, Milorada Dodika. Takvo stanje je proizvod neznanja i zloupotrebe vlasti“, rekao je pravni stručnjak dr Milan Blagojević

Republika Srpska nema predsjednika, kaže Blagojević, podsjećajući da u Izbornom zakonu BiH, za koji su glasali i predstavnici iz Srpske, jasno piše da nosiocu funkcije ta funkcija prestaje danom pravosnažnosti krivične presude kojom je osuđen kaznom zatvore od šest mjeseci ili duže i/ili mjerom zabrane obavljanja funkcije.

“12. juna ove godine Apelaciono vijeće Suda BiH donijelo je presudu, koja je tog dana i pravosnažna, kojom je Dodiku potvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, kao i zabrana obavljanja funkcije predsjednika Republike u trajanju od šest godina. Kad tu normu Izbornog zakona BiH pretočite na slučaj Milorada Dodika, onda on od 12.6. ove godine, uključujući i taj datum, nije predsjednik Republike Srpske“, objašnjava Blagojević.

– Međutim, zakonom iz aprila kojom se zabranjuje finansiranje SNSD-a iz bilo kog budžeta u BiH, visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit zapravo je napravio ustupak Miloradu Dodiku, ističe Blagojević.

„Mjera bezbjednosti zabrane obavljanja funkcije podrazumjeva zabranu obavljanja funkcije u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim institucijama vlasti, kao i svim drugim organima, ali ne kaže organima vlasti, koji se u cjelini ili djelimično finansiraju iz budžeta. Pošto nije rečeno „i u svim drugim organima vlasti“ nego „drugim organima“, to podrazumjeva i političke stranke.

Time SNSD ili bilo koji organ SNSD-a ne potpada pod „organ koji se u cjelini ili djelimično finansira iz budžeta“ i na taj način je njemu omogućio da i poslije ove presude od 12. juna bude predsjednik SNSD-a“, navodi Blagojević.

– Republika Srpska se sada nalazi u haosu koji je planirano stanje jer samo u tom haosu Milorad Dodik može da radi ono što sada radi – da drži situaciju napetom, a time i pod kontrolom SNSD i njegovo članstvo jer je on u toj stranci alfa i omega, kaže dalje Blagojević.

„Da ga animira pričom o navodnoj odbrani Republike Srpske, iako se naravno ne radi o tome, nego o odbrani sopstvenih, ličnih interesa“, jasan je Blagojević.

– Posebne sjednice Narodne skupštine, neustavni zaključci koje donosi, busanje u prsa i tvrdnje kako vole Srpsku radeći sve na njenu štetu vode ka zaključku da je sve to unaprijed dogovoreno, smatra Blagojević.

Naglašava da to da li se greške mogu ispraviti, zavisi od toga ko će biti novi predsjednik.

„Ukoliko to bude kandidat SNSD-a, a gotovo je izvjesno da će imati svog kandidata, onda to neće biti moguće ispraviti jer će taj kandidat bukvalno biti marioneta u rukama Milorada Dodika. Samo će se formalno pojavljivati kao predsjednik Republike Srpske, a stvarnim, ključnim političkom procesima će upravljati Dodik, na ovaj pogrešan način“, kategoričan je Blagojević.

– Srpska mora sama sebe da čuva i poštuje, a za normalan život u BiH takođe su potrebni poštovanje, saradnja i razumjevanje između svih dijelova koji je čine, bez želje jedne strane da uništi drugu, zaključio je Blagojević.

Ko će 23. novembra ukrstiti koplja u borbi za fotelju predsjednika Srpske, pitanje je o kojem se najčešće raspravlja u javnosti, a u opticaju je za sada 9 imena, bar kada su u pitanju kandidati za predsjednika RS iz redova dvije najveće političke partije u Srpskoj – SNSD i SDS.

Da će se izbori održati sad je već definitivno sigurno, isto kao što je jasno da će vladajuća koalicija u Srpskoj imati jednog kandidata i to onog iz SNSD.

Iako iz najveće vladajuće stranke u Srpskoj još uvijek javno ne otkrivaju imena potencijalnog kandidata navodeći da će prvo o svemu raspravljati unutar gradskih i opštinskih odbora, u javnosti su već duže vrijeme u opticaju čak 4 imena.

Osim bivšeg ministra policije, koji trenutno obavlja funkciju ministra za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske, Siniša Karan, kao mogući potencijalni kandidati pominju se i srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić i bivši ministar zdravlja Ranko Škrbić, koji trenutno obavlja funkciju dekana Medicinskog fakulteta u Banjaluci.

Slično kao i u redovima vladajuće koalicije ni opozicija Republike Srpske još nema izdefinisano ime potencijalnog kandidata za predsjednika Srpske.

Jasno je jedino da kandidata treba da predloži SDS, bar to od te stranke očekuju druge opozicione partije.

Sjednica Glavnog odbora SDS na kojoj bi trebalo da se odluči o nastupu te stranke na prijevremenim izborima u Srpskoj, kao i imenu kandidata za predsjednika RS, biće održana najvjerovatnije u nedjelju.

Izvor Srpskainfo iz SDS ističe da su pojedini opštinski i gradski odbori te stranke već istakli imena za potencijalne kandidate, a to su gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, bivši lider SDS Milan Miličević, v.d. predsjednika SDS, Jovica Radulović i delegat u Domu naroda PS BiH, Želimir Nešković.

Pored njih u opticaju su i neka imena iz akademskih krugova bliskih SDS, a jedan od njih je profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci, Branko Blanuša.

Na koga će izbor na kraju pasti biće poznato uskoro, kada će se znati i to da li će osim kandidata SNSD i SDS u trku za nasljednika Milorada Dodika u Palati Republike ući i neki nestranački kandidat ili kandidat još neke partije.

Podsjetimo, izborni rokovi u Srpskoj počinju teći od danas.

Rokovi za prijavu političkih subjekata za učešće na izborima biće od 25. do 29. septembra.

Koalicije će se moći prijaviti od 6. do 7. oktobra do 16 časova, dok će prijave kandidata za predsjednika Republike Srpske za ovjerene političke subjekte biti od 10. do 14. oktobra.

Krajnji rok za prijavu birača za glasanje van Bosne i Hercegovine biće 14. oktobar, dok će birački spisak biti zaključen 3. novembra u 24 sata.

Određivanje biračkih mjesta trajaće do 8. novembra, dok medijsko predstavljanje političkih subjekata takođe počinje od 8. novembra