Opština Pelagićevo raspisala je tender ukupne vrijednosti 770.000 KM bez PDV za izgradnju i opremanje dječjeg vrtića, ali umjesto radosti zbog nove ustanove za najmlađe, javnost je ponovo suočena sa nizom spornih i, blago rečeno, šokantnih detalja.

Opština je, kako je vidljivo, za opremanje dječjeg vrtića odlučila da javni novac troši kao da se radi o luksuznom hotelu sa pet zvjezdica, a ne ustanovi za djecu.

Tako se u zvaničnoj ponudi za opremanje vrtića može pronaći veš-mašina po cijeni od nevjerovatnih 23.751 KM sa PDV, sušilica za veš od 13.689 KM, šerpa sa poklopcem preko 550 KM, dok jedna kašika košta gotovo 60 KM.

Ove cijene nisu izvučene iz luksuznog kataloga, već se nalaze u ponudi firme koja je pobijedila na tenderu za opremanje vrtića u Pelagićevu.

Prema informacijama Srpskainfo, tender je bio podijeljen u dva lota. Prvi se odnosio na građevinske radove, a drugi na opremanje vrtića, odnosno nabavku namještaja i igračaka. U javnom pozivu navedeno je da ponuđači mogu konkurisati za jedan ili oba lota, te da se ugovori zaključuju zasebno, osim u slučaju da isti ponuđač pobijedi na oba, piše Srpskainfo.

Građevinski dio tendera, čija procijenjena vrijednost bez PDV iznosi 338.480 KM, obuhvata završetak objekta i vanjsko uređenje, uz rok od 90 dana.

Na ovom lotu pobijedile su firme „Galax Niskogradnja DD“ Brčko i DOO „Martić Inter Copp“, a ugovor je zaključen 24. decembra prošle godine.Cijene kao u luksuznom hotelu
Međutim, pravi šok dolazi sa drugim lotom – opremanjem vrtića.

Na tenderu za nabavku namještaja i igračaka pobijedila je firma „Top sport“ iz Bijeljine, a vrijednost ugovora iznosi 280.000 KM bez PDV.

Ono što posebno izaziva sumnju jeste činjenica da je tender raspisan sa specifikacijama koje, prema dostupnim informacijama, odgovaraju isključivo ponudi ove firme, čime je konkurencija faktički eliminisana.

Još alarmantnije su cijene pojedinih stavki.

U ponudi se nalaze igračke i oprema čije cijene dostižu, pa i premašuju, iznose kakvi se rijetko viđaju čak i u luksuznim hotelima, a kamoli u javnom dječjem vrtiću.

Tako se, prema ponudi sa PDV-om, mašina za pranje veša kapaciteta 11 kilograma procjenjuje na nevjerovatnih 23.751 KM, dok tobogan-kula sa dvije penjalice košta 18.135 KM, piše Srpskainfo.

Mašina za sušenje veša procijenjena je na 13.689 KM, a sto za peglanje čak 2.398,50 KM, dok su igračke po cijeni od preko 500 KM.

Spisak se nastavlja nizom, za građane teško shvatljivih cijena: vaga za mjerenje 1.404 KM, parkovska klupa sa naslonom 1.111,50 KM, medicinski podni visinomjer 702 KM, kancelarijski sto 600 KM, kanta za otpatke 585 KM.

Čak i osnovni kuhinjski pribor dostiže astronomske iznose – INOKS šerpa sa poklopcem košta preko 550 KM, dok jedna francuska kašika dostiže cijenu od gotovo 60 KM. Kutlača 0,125 lit. je 35,10 KM, kašika servilna 32,5 je 35,10 KM, tacna 37h53 neklizajuća je 26,91 KM, a šolja za bijelu kafa i čaj 0,2 lit. INOKS je 25,74 KM.

Troškovi vrtoglavo porasli
Riječ je o cijenama koje višestruko premašuju tržišne, ali su ipak prihvaćene bez javnog objašnjenja.

Sve ovo dodatno dobija na težini kada se podsjetimo da je ovaj vrtić već bio u fokusu javnosti u decembru 2023. godine, kada se saznalo da je Opština potrošila oko 600.000 KM na objekat koji nije imao ni struju, ni vodu, ni namještaj.

Prvobitni plan bio je da ukupna cijena izgradnje vrtića iznosi čak 1.031.000 KM, od čega je najveći dio potrošen upravo 2023. godine – isključivo na građevinske radove.

Ako se uračuna novih 770.000 KM bez PDV koje su sada potrošene na navedenom tenderu, jasno je da će cijena vrtića premašiti prvobitni plan od milion maraka.

Aferu oko “superskupog vrtića”, čiji je kamen temeljac svečano položila srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, dodatno je rasplamsao službenik za javne nabavke, koji je upozorio na niz nepravilnosti.

U službenoj zabilješci naveo je da su rokovi izgradnje probijeni sa planiranih 210 dana na čak godinu i po, da je ugovor sa izvođačem istekao dok su računi firme bili blokirani, te da su se naknadno tražili aneksi za nepredviđene radove i produženje rokova.

Prema njegovim navodima, cijeli proces javne nabavke tada je obilovao „problematičnim situacijama”, a novi podaci o cijenama namještaja i igračaka otvaraju pitanje da li je opremanje vrtića u Pelagićevu postalo unosniji posao od same gradnje – i to na račun javnog novca.

Srpskainfo

Na današnjoj sjednici Vlada Srpske donijela je set odluka kojima se u 2026. povećavaju osnovice i iznosi novčanih primanja za boračke kategorije, RVI, porodice poginulih boraca i civilne žrtve rata. Osnovica za lične i porodične invalidnine, u odnosu na decembar 2025, u januaru ove godine povećane su za 10%, a od 1. februara biće veće za ukupno 14%.

Ovim povećanjem biće obuhvaćen 42.951 korisnik ličnih i porodičnih vojnih invalidnina, za šta je u budžetu Republike Srpske obezbijeđeno ukupno 222,5 miliona KM.

– Ista dinamika povećanja – 10% u januaru i 14% od februara ove godine, u odnosu na decembar 2025, primjenjuje se i na primanja civilnih žrtava rata, čime se dodatno jača zaštita jedne od najosjetljivijih kategorija. Ovim povećanjem obuhvaćeno je 1.988 korisnika, a za ovu namjenu u Budžetu je planirano 8,1 milion KM – navodi se u saopštenju.

Povećanje se odnosi i na mjesečni borački dodatak, gdje osnovica od 1. februara 2026. godine raste sa 3,5 KM na 4 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava, što predstavlja povećanje od 14,286%. Pravo na mjesečni borački dodatak ostvaruje 177.520 korisnika, a za ovu namjenu planirana su sredstva u iznosu od 295,48 miliona KM. – Vlada je donijela i Odluku o visini osnovice za obračun godišnjeg boračkog dodatka za 2025. godinu, kojom je utvrđena osnovica u iznosu od 4,43 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava. Isplata će biti izvršena za 344 korisnika, u skladu sa evidencijom na dan 31. decembra 2025. godine.Dodatno, Vlada Republike Srpske nastavlja podršku borcima starijim od 65 godina koji ne ispunjavaju uslove za penziju. Mjesečno novčano primanje za ovu kategoriju povećano je sa 318,64 KM na 349,35 KM. Za realizaciju ove mjere u 2026. godini obezbijeđeno je 6,3 miliona KM. Sa 31. decembrom 2025. godine, evidentirano je 1551 korisnik ovog mjesečnog novčanog primanja – navode iz Vlade Srpske.

Na današnjoj sjednici donesena je i Odluku o određivanju iznosa najniže penzije. – Iznosi najniže penzije od 1. januara 2026. godine, određeni su tako što su iznosi najniže penzije za decembar 2025. godine, povećani za navedeni ukupni procenat usklađivanja penzija, odnosno za 6,45%. Isplata najniže penzije po ovoj odluci počinje od 1. januara 2026. godine. Iznosi najniže penzije od 1. januara 2026. godine: do 15 godina penzijskog staža – 349,35 KM, za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina – 419,27 KM, za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina – 489,16 KM, za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina – 559,10 KM, za 40 godina penzijskog staža i više – 698,89 KM – navodi se u saopštenju.
Srpskainfo

Bivši direktor banjalučke Gimnazije Zoran Pejašinović i bivši direktor banjalučke Akvane Rajko Radovanović koji je to gradsko preduzeće ostavio do grla u dugovima dobili su isti broj bodova na konkursu za direktora javne ustanove „Banski dvor – Kulturni centar.“ Konkursna komisija danas je okončala posao i po konkursu za izbor direktora Centra za razvoj i unapređenje sela na kojem je maksimalan broj bodova dobio Bojan Pećanac, bivši odbornik DNS-a u Skupštini grada koji je u međuvremenu preletio u SNSD.

Iako je prema koalicionom dogovoru koji je napravio bivši šef banjalučkog SNSD-a Vlado Đajić direktorska fotelja u Banskom dvoru trebala da pripadne SPS-u, a u Centru za selo Demosu, nakon Đajićeve smjene je taj dogovor prekršen, poništen raniji i raspisan novi konkurs za direktore te dvije javne ustanove, piše Capital.

I dok je oko imena novog direktora Centra za razvoj i unapređenje sela postignut dogovor i usaglašeno da će Draška Ilića iz SNSD-a na tom mjestu zamijeniti njegov stranački kolega Bojan Pećanac, za mjesto direktora Banskog dvora vodi se ljuta borba.

Zoran Pejašinović i Rajko Radovanović imali su isti broj bodova, za njima je slijedila Danka Ignjatović koja je kadar SPS-a, dok je posljednja po broju bodova bila profesorica banjalučke Muzike škole Jasna Đurović koja je na konkursu učestvovala bez političke podrške. Procedura je takva da konkursna komisija nakon što obavi intervjue i boduje kandidate, rang listu dostavlja Komisiji za izbor i imenovanje Skupštine grada koja usvaja ili odbacuje rang listu. Komisija za izbor i imenovanja po pravilu usvoji rang listu i Skupštini grada uputi prijedlog da najbolje rangiranog kandidata imenuje za direktora.

– Nikada do sada se nije desilo da dva kandidata imaju isti broj bodova, tako da ne postoji pravilo kako treba da se postupa. Komisija za izbor i imenovanje može predložiti Skupštini grada oba kandidata, pa koji dobije više glasova, a može predložiti i da se poništi konkurs – objašnjava jedan od članova aktuelne Komisije za izbor i imenovanja koji je insistirao na anonimnosti.

On dodaje i da je od konkursne komisije dobio informaciju da se Rajko Radovanović na intervjuu ponašao prilično bahato i da je čak odbijao da odgovara na pojedina pitanja.

– Članovima komisije je govorio da je dva mandata bio član UO Banskog dvora i da on o poslovanju te ustanove zna više od njih – rekao je.

Banjalučki kulturni radnici, ali i šira javnost na čelu Banskog dvora priželjkuju bivšeg direktora Gimnazije i istoričara Zorana Pejašinovića, ali uprkos tome politika bi na tu funkciju mogla dovesti Rajka Radovanovića, iako ga njegovi dosadašnji rukovodni rezultati ne kandiduju za tu funkciju.

Pećancu maksimalan broj bodova
Bojan Pećanac je osvojio maksimalan broj bodova na konkursu za direktora Centra za razvoj i unapređenje sela. Iza njega su bili takođe kadar SNSD-a i predstavnik kapitala grada u Depotu Aleksandar Šibarević, potom Željko Zec čija ranija prijava na konkurs je odbačena i bivši v.d. direktora Akvane Velibor Vukajlović.

Iako su se prijavili na konkurs, na intervju nisu došli aktuelni pomoćnik ministra poljoprivrede RS Goran Bursać (SNSD), zamjenik direktora IDDEEA Petar Bilčar (SNSD) i bivši direktor Depota Novo Grujić, kao ni šef banjalučkog Demosa i odbornik Boran Bosančić i direktor Veterinarske stanice Banjaluka Ratko Mijatović.

Pored već pomenute Aquane, Radovanović je u dugovima ostavio i brojna druga javna preduzeća kojima je rukovodio među kojima su Glas Srpske, Lutrija RS i RTRS na čijem čelu se najkraće zadržao. Radovanović je donedavno bio i na čelu Upravnog odbora BHRT-a, a šta misli o njegovim sposobnostima svojevremeno je otkrio i njegov partijski lider Milorad Dodik.

– Poslali smo im neke ljude da to razvale. Kao što je član UO BHRT Rajko Radovanović. Šta je drugo on radio? Gdje je god radio, to je i upropastio – rekao je Dodik nakon Radovanovićevog imenovanja za člana UO BHRT.
Podsjećamo, Radovanović je smijenjen sa mjesta direktora Lutrije RS sedam mjeseci prije isteka mandata zbog čega je podnio tužbu. Sud je presudio u njegovu korist i naložio da mu se za taj period isplati oko 28.000 maraka.
Srpskainfo