Connect with us

Politika

KO UPRAVLJA spoljnom politikom u BiH?

Potez Zlatka Lagumdžije, stalnog predstavnika BiH pri Ujedinjenim nacijama (UN), da predloži rezoluciju o Srebrenici, nastavak je prakse da bh. diplomate, ali i parlamentarni delegati u međunarodnim organizacijama, pokreću ili glasaju za razna pitanja koja se tiču BiH, ali bez jednoglasnog stava tročlanog Predsjedništva BiH, koje je po Ustavu jedino nadležno za spoljnu politiku.

Lagumdžijin primjer danas smo samo uzeli kao polaznu osnovu kako bismo pokušali doći do odgovora na pitanja ko zaista upravlja spoljnom politikom u BiH i da li se može stati u kraj praksi zaobilaženja stavova Predsjedništva BiH.

Ipak, u kontekstu stavova tri člana Predsjedništva, moramo reći i to da se nerijetko dešava da oni ne mogu da se usaglase ni o jednom pitanju, jer svi točak vuku na svoju vodenicu, zastupajući najčešće stavove politika koje su ih izabrale.

A u toj priči najbolji primjer je Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH, ali koga Hrvati u BiH ne priznaju kao takvog, već kao još jednog bošnjačkog člana, poručujući da njegovi potezi nisu potezi koji zastupaju hrvatske interese u BiH.

I to je u praksi zaista tako, jer je Komšić pretežno na strani Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, te ministara iz reda ovog naroda.

Pored ovih primjera, nedavno smo i u Savjetu Evrope imali slučaj da dio četvoročlane delegacije Komisije za spoljne poslove PD PS BiH glasa različito o prijemu samoproglašenog Kosova u tu instituciju, pa je dvoje glasalo “za”, a dvoje “protiv”, iako BiH nikada nije priznala takozvano Kosovo kao samostalnu državu.

I godinama unazad brojni su primjeri kako se u međunarodnim krugovima zaobilaze zvanični stavovi institucija BiH, pa se nerijetko dešava da neki od ministara iznese svoj stav, koji nema veze sa stavom BiH, poput ministra spoljnih poslova BiH.

Za sve ovo, prema mišljenju Zlatka Dizdarevića, bivšeg diplomate, zaključak je jasan.

“Spoljna politika u BiH je produžena ruka unutrašnje politike. Vi znate da je unutrašnja politika teren na kome ne postoji konsenzus za bilo šta. Zato se uopšte ne treba iznenađivati šta se sve dešava na terenu spoljne politike”, kaže on.

Upoređujući rad Ministarstva spoljnih poslova BiH sada i prije 15 godina, Dizdarević ne može da se otme utisku da se tada više poštovala ne samo različita nacionalna pripadnost, već sve ostalo što je bilo neophodno pri donošenju odluka.

“To su stvari koje danas više ne postoje. Mi smo jednostavno raspadnuta država, na terenu i na liniji, prije svega nacionalne pripadnosti. Smisao svega kod nas je poraziti onog drugoga, a ne sa njim zajedno stvarati neko zajedničko dobro. Sve što se dešava u spoljnoj politici rezultat je toga”, konstatuje Dizdarević.

Milan Petković, član Komisije za spoljne poslove PD PS BiH, smatra da svaka odluka koju bh. diplomate ili delegati donese samoinicijativno predstavlja kršenje zakona, ali i, kako dodaje, prećutnog opšteg sporazuma koji postoji u BiH, a to je da se odluke koje se tiču spoljne politike donose konsenzusom.

“Mislim da se ovdje, pored političke odgovornosti, može govoriti i o nekoj vrsti građanske odgovornosti, pa čak i krivične, jer neko postupa mimo zvanične politike jedne zemlje. Da ne budem nedorečen, ne bih rekao da bilo ko od onih koji glasaju suprotno stavovima BiH ima krivičnu odgovornost, ali svakako da treba da ima drugačiju vrstu političke odgovornosti prema građanima i zemlji koju predstavlja. Neko ko je izabran od strane parlamenta BiH ili Predsjedništva BiH ne može sam da glasa, jer je on samo delegat ili ambasador i, samim tim, on nije izabran jer je najpametniji, već je delegiran od strane institucija BiH”, mišljenja je Petković.

Struka smatra da bi jedno od mogućih rješenja moglo da bude usvajanje Zakona o spoljnim poslovima BiH, koji je prošao Savjet ministara BiH, ali nikada parlamentarnu proceduru.

Njime bi, kako tvrde, moglo da se definiše uvođenje određene vrste krivične odgovornosti za ambasadore i imenovane predstavnike u međunarodnim organima, ukoliko budu postupali mimo stavova institucija BiH.

“Sve dok u parlamentu BiH ovaj zakon ne bude usvojen, ostavlja se prostor za svakojaka mešetarenja, bez konkretnih posljedica po one koji ih nalažu i provode”, smatra Branimir Galić, novinar RTV Herceg-Bosne, koji strahuje da bi se isto moglo dogoditi i u pregovorima BiH sa Evropskom unijom (EU).

“Zato je vrlo važno da se dosljedno provodi mehanizam koordinacije, koji nalaže da BiH mora govoriti jednim glasom prema EU, uvažavajući ustavnu strukturu (županije, entitete, te državu). Otpori prema mehanizmu koordinacije dolaze upravo od istih onih koji krše procedure pri komunikaciji s međunarodnim organizacijama, zaobilazeći Predsjedništvo BiH”, istakao je Galić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

“NIŠTA NAM NE TREBA, SAMO DOĐITE” Milanović među zaboravljenim Srbima na Kosovu i Metohiji (FOTO)

Član Predsjedništva PDP-a, Dragan Milanović, boravio je tri dana na Kosovu i Metohiji, što je, kako navodi, njegova prva posjeta ovom prostoru koji naziva stubom naše istorije, duhovnosti i identiteta.

– Proveo sam tri dana na Kosovu i Metohiji, zemlji koja je stub naše istorije, duhovnosti i identiteta. S obzirom da je ovo moja prva posjeta Kosmetu, mislio sam da znam dosta o našim manastirima, istoriji pa i o trenutnoj situaciji. Ispostavilo se da je to ništa dok se ne vidi očima i osjeti srcem – ističe Milanović.

On naglašava da je duboko potresen uslovima u kojima danas žive Srbi u ovom regionu, ali i dirnut njihovom snagom i istrajnošću.

– Naši ljudi koji tamo žive u okolnostima kada su im sva prava ugrožena, kada izgleda da su zaboravljeni i ostavljeni od svih, su istinski čuvari vjere i nade, a njihov život je pravi podvig – poručuje on.

Kako kaže, najčešća rečenica koju je čuo je „Ništa nam ne treba, samo nam dođite.“

– Ili, kao što reče predsjednik privremenog opštinskog organa u Obiliću Goran Dančetović: svako ima svoju ulogu, mi da čuvamo Kosovo i Metohiju, a vi da nas ne zaboravite i da dolazite – prenosi Milanović.

On navodi da je situacija nešto podnošljivija u sredinama gdje Srbi čine većinu, ali da su svakodnevni pritisci i otežavanja od strane albanskih vlasti prisutni i veoma teški.

– U Velikoj Hoči, gdje ima oko 600–700 Srba, bili smo kod vrijedne porodice Patrović koja ima vinariju i domaćinski ugošćava skoro sve Srbe koji tamo dođu. Posjećivao ih je više puta i nobelovac Peter Handke i pisao u njihovom dvorištu. Prije par godina su im lokalne vlasti prosule 40 hiljada litara vina zbog neke procedure – ističe on.

Posebne emocije, kako kaže, probudila je posjeta Prizrenu, nekadašnjoj prijestonici cara Dušana.

– Obilazak Prizrena, Dušanovog prestonog grada miješa emocije. Spoj ponosa na našu istoriju i moćnu i snažnu Srbiju i tuge i razočarenja što sada u Prizrenu ima desetak Srba sa stalnim boravkom, a zajedno sa bogoslovima Prizrenske bogoslovije i sveštenicima nema više od 50. U gradu gdje je prije rata bilo oko 12 hiljada – navodi Milanović.

On podsjeća i na poraznu činjenicu da se ni osnovna infrastruktura ne dozvoljava u hramovima koji su simboli naše duhovnosti.

– U crkvu Bogorodice Ljeviške, koja je biser arhitekture i umjetnosti iz 13. i 14. vijeka, a koju su zapalili u martovskom pogromu 2004, čak ne dozvoljavaju da se struja uvede. I manastira Svetih Arhangela čijeg su monaha Haritona odveli i odsjekli mu glavu, takođe opstruišu obnovu – ističe on.

Milanović posebno naglašava hrabrost i predanost monahinja koje u gotovo potpunoj izolaciji čuvaju svetinje.

– Četiri monahinje u drevnom manastiru Devič same, bez ijednog Srbina u okolnim mjestima, čuvaju hrabro plamen vjere – kaže on.

Ipak, završava porukom nade.

– Ali dok je Gračanice, Pećke patrijaršije i Visokih Dečana, i dok je Svetog Kralja Stefana Dečanskog, čije netruležne mošti čuvaju Kosovo, ima nade – zaključuje Milanović.

Blink

Nastavi čitati

Politika

BIJEG PRED SMJENU! SNSD ruši kvorum da sačuva Špirića i ministre!

Delegati SNSD-a napustili su današnju hitnu sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine oborivši na taj način njen kvorum.

Predsjedavajući Nikola Špirić je zbog obaranja kvoruma dao sat vremena pauze kako bi se on pokušao osigurati što je morao uraditi po poslovniku. Ipak, jasno je da ni od današnje sjednice neće biti ništa.

Na dnevnom redu bile su samo dvije tačke – smjena Nikole Špirića iz Kolegijuma Doma naroda i smjena državnih ministara iz reda SNSD-a Srđana Amidžića i Staše Košarca.

Poziv srpskim delegatima u Domu naroda da napuste sjednicu uputio je Sredoje Nović.

“Sjetite se samo zakona o Ustavnom sudu BiH kad osam mjeseci nismo radili. Kad nam ne odgovara Izborni zakon, također nećemo raspravljati. Kad treba raspravljati o nečemu drugom, uzimamo tačku po tačku dnevnog reda pa ćemo to uzimati kao hitne tačke i o njima ćemo raspravljati. Nikome ne možemo dati za pravo da manjina može upravljati s većinom. Mi to sigurno nećemo prihvatiti. To bi bila izdaja izbornih rezultata. Spremni smo da raspravljamo o redovnoj sjednici, da učestvujemo u raspravi o svim tačkama, ali uzimanje dio po dio ne prihvatamo. Javnost BiH treba tačno da procijeni ko je za rasprave o zakonima, a ko nije. Zbog toga pozivam Klub srpskog naroda da ne učestvuje u radu sjednice kako ne bismo pružali šansu za dalju lakrdiju u političkom životu, nego da se okrenemo onim bitnijim pitanjima za građane”, kazao je.

Sličan scenariji viđen je i na prethodnim sjednicama Doma naroda. Poslanici SNSD-a napuštali su sjednice kada bi na njihovom početku bile smjene njihovih ministara, a bošnjački delegati kada bi na početku bio Izborni zakon.

Nastavi čitati

Politika

CRNADAK OŠTRO “SNSD danas bira interes Republike Srpske ili fotelje”

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH danas će pokazati najmanje dvije stvari.

Naveo je ovo Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak.

– Najvažnija stvar je pitanje kvoruma u Domu naroda, kao jednog od najmoćnijih mehanizama zaštite srpskog naroda i Republike Srpske, koji smo izborili u Dejtonu – naveo je on.

Kako kaže SNSD se opasno poigrava sa ovim pitanjem, jer ga zloupotrebaljava i koristi, ne za zaštitu Srba i Republike Srpske, nego isključivo da Špirić ostane u fotelji predsjedavajućeg, a Amidžić i Košarac da ostanu ministri.

– Kvorum se kao zaštita koristi kada su srpski narod i Srpska istinski ugroženi nekim zakonom, odlukom ili zaključkom i kada ne možete glasanjem da se odbranite, a ne za ovakve dječije igre, kao što radi SNSD.
Kao drugo, vidjećemo da li će se SNSD revanširati HDZ-u, koji zadnjih dana lobira za njih, od Mostara do Brisela – naveo je Crnadak.

Te postavlja pitanje da li će im i dalje ostaviti da vode Ministarstvo bezbjednosti, iako to mjesto pripada Republici Srpskoj?

– Da li će se desiti još jedno ponižavanje Srba od strane SNSD-a, baš kao kada su Milanovića doveli u Derventu da odlikuje one koji su ubijali starce i djecu u prošlom ratu? – upitao je Crnadak.

Kaže da je kao poslanik Narodne skupštine, koja je izabrala srpske delegate u Dom naroda, poziva ih da igraju za Republiku Srpsku, da dođu i glasaju, pa ko ima većinu, neka radi dalje, a ko nema, neka nastavi iz opozicije.

– Sve drugo je pucanj direktno u interese Republike Srpske – poručio je Crnadak.

Nastavi čitati

Aktuelno