Connect with us

Politika

KO UPRAVLJA spoljnom politikom u BiH?

Potez Zlatka Lagumdžije, stalnog predstavnika BiH pri Ujedinjenim nacijama (UN), da predloži rezoluciju o Srebrenici, nastavak je prakse da bh. diplomate, ali i parlamentarni delegati u međunarodnim organizacijama, pokreću ili glasaju za razna pitanja koja se tiču BiH, ali bez jednoglasnog stava tročlanog Predsjedništva BiH, koje je po Ustavu jedino nadležno za spoljnu politiku.

Lagumdžijin primjer danas smo samo uzeli kao polaznu osnovu kako bismo pokušali doći do odgovora na pitanja ko zaista upravlja spoljnom politikom u BiH i da li se može stati u kraj praksi zaobilaženja stavova Predsjedništva BiH.

Ipak, u kontekstu stavova tri člana Predsjedništva, moramo reći i to da se nerijetko dešava da oni ne mogu da se usaglase ni o jednom pitanju, jer svi točak vuku na svoju vodenicu, zastupajući najčešće stavove politika koje su ih izabrale.

A u toj priči najbolji primjer je Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH, ali koga Hrvati u BiH ne priznaju kao takvog, već kao još jednog bošnjačkog člana, poručujući da njegovi potezi nisu potezi koji zastupaju hrvatske interese u BiH.

I to je u praksi zaista tako, jer je Komšić pretežno na strani Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, te ministara iz reda ovog naroda.

Pored ovih primjera, nedavno smo i u Savjetu Evrope imali slučaj da dio četvoročlane delegacije Komisije za spoljne poslove PD PS BiH glasa različito o prijemu samoproglašenog Kosova u tu instituciju, pa je dvoje glasalo “za”, a dvoje “protiv”, iako BiH nikada nije priznala takozvano Kosovo kao samostalnu državu.

I godinama unazad brojni su primjeri kako se u međunarodnim krugovima zaobilaze zvanični stavovi institucija BiH, pa se nerijetko dešava da neki od ministara iznese svoj stav, koji nema veze sa stavom BiH, poput ministra spoljnih poslova BiH.

Za sve ovo, prema mišljenju Zlatka Dizdarevića, bivšeg diplomate, zaključak je jasan.

“Spoljna politika u BiH je produžena ruka unutrašnje politike. Vi znate da je unutrašnja politika teren na kome ne postoji konsenzus za bilo šta. Zato se uopšte ne treba iznenađivati šta se sve dešava na terenu spoljne politike”, kaže on.

Upoređujući rad Ministarstva spoljnih poslova BiH sada i prije 15 godina, Dizdarević ne može da se otme utisku da se tada više poštovala ne samo različita nacionalna pripadnost, već sve ostalo što je bilo neophodno pri donošenju odluka.

“To su stvari koje danas više ne postoje. Mi smo jednostavno raspadnuta država, na terenu i na liniji, prije svega nacionalne pripadnosti. Smisao svega kod nas je poraziti onog drugoga, a ne sa njim zajedno stvarati neko zajedničko dobro. Sve što se dešava u spoljnoj politici rezultat je toga”, konstatuje Dizdarević.

Milan Petković, član Komisije za spoljne poslove PD PS BiH, smatra da svaka odluka koju bh. diplomate ili delegati donese samoinicijativno predstavlja kršenje zakona, ali i, kako dodaje, prećutnog opšteg sporazuma koji postoji u BiH, a to je da se odluke koje se tiču spoljne politike donose konsenzusom.

“Mislim da se ovdje, pored političke odgovornosti, može govoriti i o nekoj vrsti građanske odgovornosti, pa čak i krivične, jer neko postupa mimo zvanične politike jedne zemlje. Da ne budem nedorečen, ne bih rekao da bilo ko od onih koji glasaju suprotno stavovima BiH ima krivičnu odgovornost, ali svakako da treba da ima drugačiju vrstu političke odgovornosti prema građanima i zemlji koju predstavlja. Neko ko je izabran od strane parlamenta BiH ili Predsjedništva BiH ne može sam da glasa, jer je on samo delegat ili ambasador i, samim tim, on nije izabran jer je najpametniji, već je delegiran od strane institucija BiH”, mišljenja je Petković.

Struka smatra da bi jedno od mogućih rješenja moglo da bude usvajanje Zakona o spoljnim poslovima BiH, koji je prošao Savjet ministara BiH, ali nikada parlamentarnu proceduru.

Njime bi, kako tvrde, moglo da se definiše uvođenje određene vrste krivične odgovornosti za ambasadore i imenovane predstavnike u međunarodnim organima, ukoliko budu postupali mimo stavova institucija BiH.

“Sve dok u parlamentu BiH ovaj zakon ne bude usvojen, ostavlja se prostor za svakojaka mešetarenja, bez konkretnih posljedica po one koji ih nalažu i provode”, smatra Branimir Galić, novinar RTV Herceg-Bosne, koji strahuje da bi se isto moglo dogoditi i u pregovorima BiH sa Evropskom unijom (EU).

“Zato je vrlo važno da se dosljedno provodi mehanizam koordinacije, koji nalaže da BiH mora govoriti jednim glasom prema EU, uvažavajući ustavnu strukturu (županije, entitete, te državu). Otpori prema mehanizmu koordinacije dolaze upravo od istih onih koji krše procedure pri komunikaciji s međunarodnim organizacijama, zaobilazeći Predsjedništvo BiH”, istakao je Galić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

POSLJEDNJE PRIPREME U TOKU! Sve će biti odrađeno na vrijeme za prijevremene izbore u Srpskoj

Širom Republike Srpske u toku su posljednje pripreme za prijevremene izbore, te sve ide predviđenom dinamikom, potvrđuju iz gradskih izbornih komisija.

Ima još obaveza
Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Banjaluka, kaže da je odrađeno sve što je do sada trebalo da bude realizovano.

– Biće sve spremno. Ima još obaveza, koje će biti odrađene na vrijeme. U toku su posljednje pripreme, imamo dovoljno kadra. Građani će moći da glasaju na 254 redovna biračka mjesta, a tu je i 25 mobilnih timova – rekao je Malinić.

Siniša Terzić, predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Trebinje, rekao nam je da sve ide u skladu sa planom.

– Završili smo obuke biračkih odbora, sve ide bez problema i nadam se da će tako biti do dana izbora. Građani Trebinja moći da glasaju na 48 redovnih biračkih mjesta, a formirali smo i pet mobilnih timova. Pravo glasa ima 32.115 birača – rekao je Terzić.

Bez poteškoća
Dijana Savić Božić, predsjednica GIK Bijeljina, kaže da zasad nemaju poteškoća na terenu.

– Malo je problem pošto mi moramo da obezbijedimo 700 ljudi za rezervu, ali borimo se, ide dobro – rekla je Savić Božićeva.

Prema njenim riječima, za izbore će 23. novembra biti otvorena 183 biračka mjesta, a radiće i sedam mobilnih timova putem kojih glasa 246 lica. Pravo glasa u Bijeljini ima 111.679 građana.

Pravo glasa u Prijedoru ima 85.504 birača koji će glasati na 129 redovnih biračkih mjesta, a tu su i dva mobilna tima.

– Što se tiče same pripreme, mi smo uglavnom imenovali sve članove biračkih odbora. Izvršili smo provjeru svih biračkih mjesta. Imenovali smo posmatrače, kojih ovaj put baš i nema puno, ali u svakom slučaju, i ta aktivnost je završena – rekao je za “Nezavisne novine” Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije Prijedor.

Izborna kampanja u Republici Srpskoj za prijevremene predsjedničke izbore, koji će biti održani 23. novembra, počela je u subotu, 8. novembra, i trajaće do 22. novembra do sedam časova, kada počinje izborna tišina.

Kandidati
Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

Prethodno je Centralna izborna komisija (CIK) BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, pošto je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije, zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, upisana su 1.264.364 birača sa pravom glasa, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Politika

“Petrović se malo umorio na ovom poslu!” Minić tvrdi da neće biti poskupljenja struje DO KRAJA GODINE – IDUĆU NE SPOMINJE!

Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da do kraja ove godine neće biti poskupljenja struje u Srpskoj.

“Nisam bio informisan o zahjtevu generalnog direktora `Elektroprivrede Republike Srpske` Luke Petrovića o poskupljenju struje koji je upućen regulatoru. Petrović se malo umorio na ovom poslu i radi na neki način stereotipno”, rekao je Minić novinarima u Banjaluci, prenosi SRNA.

On je istakao da nije sporno uputiti zahtjev za poskupljenje struje, ali da za tako nešto mora postojati saglasnost Vlade i razgovar sa socijalnim partnerima.

“Bićemo i dalje najpovoljniji kada je riječ o cijeni struje, a ako bude moralo doći do poskupljenja, ne smije biti ugrožena privreda, niti građani koji su socijalno ugroženi”, dodao je Minić.

Nastavi čitati

Politika

GOVOR MRŽNJE SKUPO KOŠTA! SNSD kažnjen 30.000 KM zbog Dodika, ovo je posljednje upozorenje!

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) kaznila je danas, 18. novembra, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 30.000 KM zbog govora koji je Milorad Dodik, predsjednik ove stranke imao na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu, održanom 10. novembra, a na kojem je vrijeđao pripadnike bošnjačkog naroda po nacionalnoj osnovi.

Ovaj postupak je pokrenut po službenoj dužnosti.

“Ovdje se radi o kršenju odredbi člana 7.3 stav 1, tačka 7, Izbornog zakona BiH od strane SNSD. CIK BiH je na osnovu saznanja o govoru Milorada Dodika, predsjednika SNSD, održanom 10. novembra 2025, provela postupak i donijela prijedlog da CIK donese odluku kojom se SNSD proglašava odgovornom što je Milorad Dodik, pristalica i predsjednik SNSD, koristio govor mržnje pa mu se s tim u vezi izriče novčana kazna u iznosu od 30.000 KM”, rečeno je na sjednici CIK BiH.

Arnautović tražio da se SNSD oduzme ovjera kandidature
Suad Arnautović, član CIK BiH, poručio je da se radi o skandaloznim izjavama Milorada Dodika, koje je strogo zabranjeno Izbornim zakonom BiH.

“Govor je koji izaziva ili potiče mržnju, dikstiminaciju ili nasilje protiv jedne etničke grupe. Ovaj govor sije strah i mržnju i sije netrpeljivost prema muslimanima”, rekao je, između ostalog, Arnautović.

On je zatražio i da se CIK BiH izjasni o poništenju ovjere kandidature SNSD na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, ali to nije usvojeno.

Željko Bakalar, član CIK BiH, smatra da je kazna pravedna.

Kalaba: Posljednje upozorenje SNSD
Jovan Kalaba, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, istakao je da on takođe nije bio za prijedlog da se SNSD oduzme ovjera za učešće na izborima za predsjednika Republike Srpske, jer bi na taj način bio kažnjen kandidat SNSD, Siniša Karan, a koji nije učestvovao u spornoj tribini u Istočnoj Sarajevu.

“On nije učetvovao u govoru mržnje. Ova kazna od 30.000 KM je najadekvatnija, pogađa političku stranku”, naveo je Kalaba.

Poručio je da je ovo posljednje upozorenje za SNSD.

“Ovo je posljednji slučaj koji možemo tolerisati prije poništavanja političkog subjekta za ove izbore”, kazao je Kalaba.

Hadžiabdićeva: CIK dobro procijenio kaznu
Irena Hadžiabdić, član CIK BiH takođe smatra da se radi o elementima govora mržnje.

“Ovo je bio manipulativan govor, očito zbog ličnih frustracija i okolnosti koje su prethodile raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Nisam za poništenje ovjere, jer za takvu vrstu sankcije moraju biti ispunjeni svi elementi govora mržnje, koji trebaju uključivati ne samo netrpeljivost i diskriminaciju, već pozivanje na linč, izazivanje straha koje može dovesti do nasilja. Zato govorim ovu vrstu manipulacije i nisu svi elementi ispunjeni da se takva mjera sprovede”, navela je Hadžiabićeva.

Dodala je da je kazna od 30.000 KM sasvim dovoljna u ovom slučaju.

Vanja Bjelica Prutina, član CIK BiH, sugerisala je da, iako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, treba navesti i sve inicijative i prigovore koji su po ovom pitanju takođe podneseni.

“Saglasna sam da ovo prelazi sve moguće okvire političke komunikacije u BiH. Ispunjeni su uslovi propisani IZ koji definišu govor mržnje. Mislim da je kazna adekvatno odmjerena jer je ovo prva sankcija za govor mržnje u ovom izbornom ciklusu”, naglasila je ona.

Rogić: Bila četiri prijedloga za kaznu SNSD-u
Vlado Rogić, član CIK BiH, dodao je da se ovdje radi o evidentnom primjeru koji treba da se kazni.

Otkrio je da su postojala četiri prijedloga o tome kako SNSD treba da se kazni, te da je lično on bio da se kazna od 30.000 KM smanji.

CIK odbio prigovor SDS-a
Takođe, CIK BiH je odbila je prigovor SDS-a na to što se Milorad Dodik, predsjednik SNSD pojavljuje u predizbornom spotu Siniše Karana, kandidata za predsjednika Republike Srpske.

Iz SDS su smatrali da se Dodik na spotu predstavlja lažno kao kandidat za predsjednika Republike Srpske, ali iz CIK je poručeno da nisu utvrdili kršenje odredbi Izbornog zakona BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno