Connect with us

Politika

UHLJEBI U DIPLOMATIJI: Zašto se glas iz Banjaluke ne čuje u svijetu

Pokretanje inicijative o usvajanju Rezolucije u Srebrenici, kao i drugi raniji potezi aktuelnog stalnog predstavnika BiH pri UN, Zlatka Lagumdžije, u domaćoj javnosti pokrenuli su pitanje umješnosti i znanja predstavnika Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH oko toga kako se vodi spoljna politika.

Nedugo nakon što je poslije opštih izbora u BiH 2022. godine formirana vlast koju čine SNSD, HDZ i tzv. bošnjačka „Trojka“, u javnosti se povela ozbiljna diskusija oko toga ko je sve iz Republike Srpske i Federacije BiH postavljen na najvažnije diplomatske pozicije u svijetu.

Srpskainfo je tada, podsjećamo, objavio da je novoizabrani bošnjački član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, za ambasadore BiH predložio brojne „provjerene“ kadrove koji su i ranije u svijetu zastupali isključivo bošnjačke političke stavove i interese. Tako je, između ostalog, za šefa stalne misije BiH pri UN postavljen Zlatko Lagumdžija, ratni predsjednik Vlade tzv. RBiH, a upozorenja brojnih bivših istaknutih diplomata i ljudi sa iskustvom da će Lagumdžija u UN zastupati isključivo „sarajevsku politiku“, potpuno su ignorisana

Neće, pa hoće
Posebno je zanimljivo to što je aktuelni predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, ranije kategorično tvrdio da SNSD neće podržati imenovanje Zlatka Lagumdžije, ali ni Damira Arnauta za ambasadore, jer se, kako je tada navodio, radi o ljudima koji „dokazano rade protiv Republike Srpske“.

Kako bilo, Lagumdžija i Arnaut, odnosno ljudi koji „dokazano rade protiv Republike Srpske“, uz blagoslov SNSD dobili su svoje ambasadorske pozicije, a sada se ogorčena javnost u Srpskoj pita i prepire oko toga kako je moguće to da je Lagumdžija u Generalnoj skupštini UN pokrenuo inicijativu o usvajanju rezolucije kojom bi, kako se navodi, zbog događaja u Srebrenici u ljeto 1995. cijeli srpski narod trebalo da ponese etiketu „genocidnog“.

Bivši savjetnik ministra spoljnih poslova BiH, Saša Čekrlija, tada je, između ostalog, upozoravao da se od Lagumdžije, koji ima “ogromno diplomatsko iskustvo i veoma snažne lične veze sa velikim brojem svjetskih zvaničnika i diplomata”, mogu očekivati “snažne inicijative i različite deklaracije”, koje će, kako je još tada predviđao, Republici Srpskoj “zadavati glavobolje”.

Lica u privatnom vlasništvu

Istoričar i bivši diplomata Slobodan Šoja za Srpskainfo ocjenjuje da je, za razliku od Federacije BiH, ambasadorski kadar Republike Srpske “veoma loš i neefikasan”.

Slobodan Šoja
FOTO: OSLOBOĐENJE/YOUTUBE/SCREENSHOT

– Dozvolite mi, najprije, mali uvod. Treba podvući da Zlatko Lagumdžija, ali i ogromna većina naših ambasadora bilo koje nacije, ne spada uopšte u grupu pravih diplomata u univerzalnom smislu riječi. Istinski i vrhunski diplomata je samo onaj ko predstavlja svoju zemlju kao cjelinu, ko posjeduje znanje i vještinu na jednoj strani, a harizmu, elokvenciju i kreativnost na drugoj strani. Sve zajedno to daje jednog savršenog profesionalca – objašnjava Šoja za naš portal.

Tvrdi da su najveći broj sadašnjih ambasadora BiH “privatna lica u privatnom vlasništvu jednog od tri člana Predsjedništva BiH”, te da oni, kako kaže, uglavnom rade u interesu partije ili osobe koja ih je imenovala.

– Oni su, zapravo, slika naše zemlje u kojoj se predstavnici svakog od tri naroda u odnosu prema inostranom faktoru, uglavnom velikim silama, trude da uvjere sagovornike da su samo oni u pravu, a oni drugi u krivu. To stvara jednu i tužnu i besmislenu sliku o zemlji bez jedinstva i bez poštovanja, zemlji u kojoj se sve svodi na to da se onaj drugi prevari, a ne da se s njim nešto zajednički napravi. Zbog toga se nalazimo ovdje gdje se nalazimo, a najnoviji primjer za to je rezolucija o Srebrenici u UN – kaže Šoja.

Što se tiče Zlatka Lagumdžije, Šoja ističe da se zaista radi o “veoma vještom i uticajnom čovjeku”, ali on, kako dodaje, sam ne bi mogao ništa uraditi.

– Iza rezolucije o Srebrenici ne stoji Lagumdžija, već je ovo jedan od odgovora velikih sila na Dodikovu nepodnošljivu retoriku uvreda i provokacija. Na neprestano negiranje onoga što se dogodilo u Srebrenici dobio je odgovor iz Ujedinjenih nacija. Zlatno diplomatsko pravilo je da je bolje ćutati nego se istrčavati, a vještina diplomatije sastoji se u tome da se i najžešće poruke mogu saopštiti na suptilan diplomatski način. Sve što se želi kazati, može se kazati mudrije i ljepše. Poruka bi bila ista – smatra Šoja.

Narušavanje ugleda

Na naše pitanje koliko je Republika Srpska, što se tiče iskustva i znanja kadrova koje je slala na pozicije ambasadora i konzula, adekvatno odgovorila na postavljanje Zlatka Lagumdžije, kao i brojnih drugih “prekaljenih” diplomata iz Sarajeva na istaknute pozicije širom svijeta, Šoja odgovara da bi najbolja reakcija bila imenovanje svojih najboljih kadrova na važna diplomatska mjesta.

– Republika Srpska nema potrebe odgovarati ili parirati članovima Predsjedništva BiH iz Federacije. Ona treba, nezavisno od svega, slati svoje najbolje kadrove. Uz jedan ili dva izuzetka, srpski ambasadorski kadar je veoma loš i neefikasan. On korist može donijeti samo sebi, a Republici Srpskoj samo štetu – ističe Šoja.

Otkriva da mu je svojevremeno, jedan visoki strani diplomata povodom “jednog u nizu veoma loših srpskih ambasadorskih rješenja”, rekao da je slanje loših kadrova direktna uvreda zemlje prijema i da mi, kako je naveo, toga uopšte nismo svjesni.

– Takvih uvreda, nažalost, Republika Srpska imala je bezbroj, pa se ne treba čuditi što danas nema nikakav ugled u svijetu. Nisam primijetio da se neko zbog toga uzbudio, a u pitanju je međunarodni ugled Republike Srpske koji će biti respektabilan tek onog dana kad predsjednik Republike bude primjer zavidnih diplomatskih manira i kad se ambasadori budu imenovali po znanju i ozbiljnosti, a ne prema poslušnosti i privatnoj povezanosti sa članovima Predsjedništva BiH – zaključuje Šoja.

Related Topics:

Politika

SVE ZA PREDSJEDNIKA! Višković sebi smanjio budžet za milion, a Dodiku POVEĆAO

Premijer Srpske Radovan Višković smanjio je sebi budžet za narednu godinu za više od milion KM, dok je istovremeno predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku povećao budžet za više od 21 milion KM.

Prema Prijedlogu budžeta RS za 2025. godinu koji je pripremila Vlada RS i uputila u Narodnu skupštinu, budžet Vlade Republike Srpske smanjen je sa 22,7 na 21,6 miliona KM.

Najveće kresanje, predsjednik Vlade je napravio na stavci Tekući grantovi neprofitnim subjektima u zemlji. Za ove namjene u tekućoj godini je imao na raspolaganju 913.000 KM, a u 2025. godini neprofitni subjekti u zemlji neće moći uopšte da računaju na podršku Vlade, jer je stavka za te namjene – nula.

I dok je sebi skresao budžet, premijer je bio i te kako široke ruke prema predsjedniku Srpske i svom stranačkom šefu Miloradu Dodiku.

Budžet predsjednika Srpske povećan je sa ovogodišnjih 56.488.000 KM na čak 77.500.000 KM sa koliko će Milorad Dodik raspolagati naredne godine.

U strukturi predsjedničkog budžeta najveće povećanje je napravljeno na stavci Projekti podrške za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za djecu i omladinu. Dodik je ove godine za te namjene na raspolaganju imao 6,9 miliona KM, a naredne godine okruglo 35 miliona KM.

Na ovoliko povećanje budžeta Dodiku oštro su negodovali predstavnici opozicionih stranaka, dok je šef poslaničkog kluba SNSD-a Srđan Mazalica branio stranačkog šefa i povećanje budžeta pravdao „potrebom izgradnje dječijih vrtića“.

„Onda nam uopšte ne trebaju institucije. Dodiku treba dati kompletan budžet da njime raspolaže“, negodovali su opozicionari, odgovarajući Mazalici.

Posebna sjednica NSRS održaće se u utorak, 10. decembra, u Banjaluci, kada će se voditi rasprava o prijedlogu budžeta za narednu godinu koji iznosi nešto više od šest milijardi.

Nastavi čitati

Politika

DETALJI IZ SUDNICE sa suđenja Dodiku i Lukiću (VIDEO)

Detalji sa suđenja Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, koje je danas trajalo svega 20- ak minuta, jer nisu stigli svjedoci odbrane Siniša Karan i Slavko Mitrović.
Odlaganje današnjeg ročišta tražio je i Dodik, ali mu to sudija Sena Uzunović nije dozvolila:

Pogledajte detalje današnjeg ročišta:

(BN)  Foto: Sud BiH

Nastavi čitati

Politika

NEVIĐEN BEZOBRAZLUK MILJANA KOVAČA! Radnicima šalje upozorenja na KUĆNU ADRESU

U Drvnoj industriji Šipovo (DIŠ), firmi u vlasništvu načelnika ove opštine MIlana Kovača, nastavljen je štrajk zbog neisplaćenih zarada i doprinosa. Najhrabriji štrjakači nisu odustali, ni nakon što im je na kućne adrese stiglo upozorenje.
Dobili smo poštom dopis u kojem nas poslodavac upozorava da se u roku od 8 dana izjasnimo, da li ćemo raditi ili nećemo. Naš stav je jasan, radićemo, kad nam isplati ono što smo već zaradili – kaže jedan od nezadovoljnih radnika.

Ipak, neki su počeli sa radom iako im još nisu isplaćene ni oktobarske zarade. Na prekid štrajka su se odlučili, kako tvrde sagovornici Srpskainfo, “radnici čija djeca su zaposlena u opštini” ili na drugi način “zavise od Kovača”.
Kovač steže obruč oko “neposlušnih”, a pritisku se teško oduprijeti, kada je jedan čovjek i načelnik opštine i vlasnik nekoliko preduzeća, pa prema tome i poslodavac mnogim sugrađanima i uticajan po “partijskoj liniji”. Kovač je lider SNSD u Šipovu.
Zbog očigledne neravnoteže moći radnička prava se bezočno krše, čak i kada je zakon na strani radnika.

– Naši ugovori o rdu nisu kod nas, nego u firmi. Platne liste ne dobijamo, tako da ne znamo kako nam se uopšte obračunava plata. Neki od nas imaju primanja manja od minimalca. Ne znamo kad su nam posljednji put uplaćeni doprinosi – kaže jedan od nezadovoljnih radnika DIŠ.

Nekoliko najupornijih štrajkača odlučilo je da angažuju advokata, jer nikom drugom ne vjeruju.

Nisu sindikalno organizovani, jer tvrde da im “gazda” zabranjuje da osnuju sindikat, a pošto nisu članovi sindikata, ne mogu računati na sindikalnu podršku.

– Što se tiče radnika u DIŠ, nismo u mogućnosti voditi aktivnu sindikalnu zaštitu pošto nisu u sindikatu. To je veliki problem radnika koji ne žele da se sindikalno organizuju – poručio je kratko predsjednik granskog Sindikata šumarstva i prerade drveta RS, Vlado Pavlović.

FOTO: RAS SRBIJAFOTO: RAS SRBIJA
Dok radnici tvrde da njih niko ne pita šta “žele” i da moraju “raditi kako im se kaže”, pravnici specijalizovani za ovu oblast poručuju da radnici konačno moraju da se oslobode straha, jer je upravo taj strah najmoćnija poluga preko koje ih poslodavci eksploatišu.

Zakon je, kažu, jasan: poslodavac ne može da zabrani sindikalno organizovanje i nema nijedan instrument da to uradi. Takođe, prema Zakonu o radu, poslodavac mora da do kraja mjeseca isplati plate za prethodni mjesec, ako kolektivnim ugovornom nije propisano da to mora učiniti ranije.

Uz platu se po zakonu moraju uplatiti doprinosi.

Poslodavac mora radniku, čim se on zaposli, uručiti njegov primjerak ugovora o radu. Niko ne može imati platu manju od minimalca. Poslodavac je obavezan da radniku uruči platnu listu, čak i za platu koju mu ne može isplatiti.

Platna lista ima snagu izvršne isprave, što će reći da sud na osnovu platne liste može sa računa poslodavca prinudno isplatiti radniku dospjelu platu.

Sve ovo piše u Zakonu o radu RS.

U Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova RS kažu da se radnici, kada posumnjaju u kršenje zakona, mogu obratiti istovremeno i inspekciji i ovoj agenciji.

– Obrasci za prijavu se mogu naći u svakoj filijali Zavoda za zapošljavanje i Fonda PIO RS, bilo gdje u Republici Srpskoj. Postupak pred agencijom radnike neće ništa koštati, ako mi ne uspijemo da radni spor riješimo mirnim putem, radnici se uvijek se mogu obratiti sudu – kažu u ovoj agenciji.

Pravnici, međutim, upozoravaju da i radnici moraju da poštuju zakon kada organizuju štrajk.

– Mnogi radnici to, nažalost, ne znaju i onda se dešava da reaguju impulsivno, da nehotice prekrše zakon, a poslodavac ih dočeka “na zicer” – objašnjava za Srpskainfo pravnica specijalizovana za oblast rada i radnih odnosa.

Navodi da je tako, vjerovatno, bilo i u Drvnoj Industriji Šipovo.

– Radnici nisu organizovali štrajk po propisima, nisu unaprijed obavijestili poslodavca da će obustaviti rad, i sada će on tvrditi da oni, iako su dolazili na posao, nisu ispunjavali radne obaveze – kaže naša sagovornica.

Upozorenja koja su radnici dobili poštom, vjerovatno znače da poslodavac računa da su oni “tri dana neopravdano izostali s posla”, te da ima pravo da od njih traži izjašnjenje o tome.

Mogu li zbog štrajka radnici ostati bez posla
Kako objašnjava Goran Stanković, pravnik sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti radnog prava i generalni sekretar Saveza sindikata RS, Zakon o štrajku RS je detaljno propisao kako se organizuje obustava rada.
– Radnici mogu organizovati štrajk i ako nemaju sindikalnu organizaciju, ukoliko se 50 odsto radnika usaglasi da će obustaviti rad. U tom slučaju, treba da izaberu štrajkački odbor, da donesu odluku o štrajku i da poslodavca obavijeste da će stupiti u štrajk 8 dana prije nego što obustave rad. Ako je sve urađeno po zakonu, u slučaju štrajka zbog neisplaćenih plata, poslodavac je dužan da radnicima isplati platu 12 radnih dana štrajka, kao da su radili – navodi Stanković.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno