Connect with us

Svijet

KOLIKO IZRAEL KOŠTA RAT: Predviđanja nisu sjajna

Povećana su izdavanja za armiju, oko 360.000 rezervista, osam procenata radne snage, pozvano je u aktivnu vojnu službu, a neke procene kažu da je svih 14 odsto izraelske radne snage odvojeno od radnih mjesta i danas je u uniformi.

Operacijama u Gazi Izrael ozbiljno narušava imidž sopstvene demokratije u svijetu, dok snažna militarizacija potkopava temelje prosperiteta u zemlji. Pola godine rata nanijelo je ogromne štete nacionalnoj ekonomiji, a gotovo sve projekcije za budućnost su negativne.

Dosadašnja direktna cijena konflikta – troškovi vojnih operacija i kompenzacije za civile i rezerviste – cijeni se na 56 milijardi dolara. Izrael je suočen sa novim prioritetima od kojih nijedan nije povoljan po ekonomiju. Povećana su izdavanja za armiju čime je prekinut trend od 1990. tokom koga je udio vojne potrošnje u bruto nacionalnom proizvodu (BNP) smanjen za dvije trećine. Novi budžet predviđa u narednim godinama dodatnih 5,4 milijarde dolara za armiju.

Oko 360.000 rezervista, osam procenata radne snage, pozvano je u aktivnu vojnu službu, a neke procjene kažu da je svih 14 odsto izraelske radne snage odvojeno od radnih mjesta i danas je u uniformi. Oko 80.000 Izraelaca razmješteno je iz severnih oblasti prema granici sa Libanom gdje su u toku svakodnevni sukobi sa Hezbolasima, a odmah poslije izbijanja rata raseljeno je više od 100.000 ljudi iz pograničnih oblasti prema pojasu Gaze, gdje je Hamas 7. oktobra izvršio masakr nad 1.200 jevrejskih civila.

I jedne i druge plaća država suočena sa dodatnim problemom: palestinski radnici iz Gaze i sa okupirane Zapadne obale uklonjeni su iz svih privrednih aktivnosti, što je uzrokovalo ozbiljne potrese na tržištu rada. Nekada rastuća privreda je u posljednja tri mjeseca 2023. zabilježila pad od čak 19,4 procenta u odnosu na isti period godinu dana ranije, potvrdio je izraelski Centralni biro za statistiku, što je najveći pad od vremena pandemije. Investicije beleže pad od 67 procenata. Izvoz se smanjio za 18,3 odsto. Građevinski sektor nedjeljno gubi oko 650 miliona dolara, dok je tržište nekretnina zabiilježilo najgori pad aktivnosti u posljednje tri decenije.

U prvim nedjeljama poslije izbijanja rata, tek svaki peti Izraelac je procenjivao da su lična primanja „značajno” ili „veoma snažno” pogođena sukobom, ali taj procenat se u međuvremenu značajno uvećao. Potrošnja stanovništva smanjena je za 26,9 odsto, a upotreba kreditnih kartica pala je za najmanje 25 procenata.

Sektor visoke tehnologije, mašina razvoja nacionalne ekonomije, ozbiljno je pogođen pošto ova industrija okuplja mahom mlađe muškarce, upravo one koji su sada u armiji. Radovi na projektima su prekinuti, ugovori nisu potpisani. Stopirana su poslovanja, studije, sastanci po inostranstvu ili prezentacije od kojih zavisi budućnost čitavih kompanija. Investicije u tehnološke kompanije smanjene su 58 odsto. IT sektor, koji je Izrael učinio slavnim na svjetskim tržištima, jedini prolazi neozlijeđen. “Za razliku od drugih sektora, geopolitičke tenzije pojačavaju interes u ulaganja u sajber-kompanije”, izjavio je za Rojters Amir Rapaport, osnivač kompanije „Sajbertek global”. “Stoga očekujemo pojačane investicije u izraelske sajber-kompanije i u nove startape koji se bave trenutnim pretnjama.”

Agencija za kreditne rejtinge Fič predviđa budžetski deficit od 6,8 procenata i saopštava da očekuje da će se udio duga u BNP-u povećati na 65,7 odsto. “Očekujemo u kratkom periodu skok procenta duga u BDP i povećanje vojnih troškova u kontekstu podijeljene domaće politike i neizvjesnih makroekonomskih perspektiva koje bi mogle da ograniče sposobnost Izraela da obori zaduženost u budućnosti”, saopštila je agencija.

Agencija Mudi predviđa pad ukupne privredne aktivnosti za 1,4 procenta i u februaru je kreditni rejting Izraela oborila sa A1 na A2 uz slično tumačenje da rat nosi političke rizike, da slabi institucije i fiskalnu moć. Predviđajući nastavak krize, agencija očekuje novo obaranje kreditnog rejtinga nekada jedne od najuspješnijih privreda Bliskog istoka.

Konflikt koji je davno premašio cijenu jomkipurskog rata 1973. jednom će se završiti, ali oni koji se vrate sa fronta Gaze biće češće pozivani u rezervni sastav armije. Za ekonomiju i biznis to će značiti nove troškove kakvi nisu postojali decenijama.

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno