Connect with us

Svijet

KOLIKO IZRAEL KOŠTA RAT: Predviđanja nisu sjajna

Povećana su izdavanja za armiju, oko 360.000 rezervista, osam procenata radne snage, pozvano je u aktivnu vojnu službu, a neke procene kažu da je svih 14 odsto izraelske radne snage odvojeno od radnih mjesta i danas je u uniformi.

Operacijama u Gazi Izrael ozbiljno narušava imidž sopstvene demokratije u svijetu, dok snažna militarizacija potkopava temelje prosperiteta u zemlji. Pola godine rata nanijelo je ogromne štete nacionalnoj ekonomiji, a gotovo sve projekcije za budućnost su negativne.

Dosadašnja direktna cijena konflikta – troškovi vojnih operacija i kompenzacije za civile i rezerviste – cijeni se na 56 milijardi dolara. Izrael je suočen sa novim prioritetima od kojih nijedan nije povoljan po ekonomiju. Povećana su izdavanja za armiju čime je prekinut trend od 1990. tokom koga je udio vojne potrošnje u bruto nacionalnom proizvodu (BNP) smanjen za dvije trećine. Novi budžet predviđa u narednim godinama dodatnih 5,4 milijarde dolara za armiju.

Oko 360.000 rezervista, osam procenata radne snage, pozvano je u aktivnu vojnu službu, a neke procjene kažu da je svih 14 odsto izraelske radne snage odvojeno od radnih mjesta i danas je u uniformi. Oko 80.000 Izraelaca razmješteno je iz severnih oblasti prema granici sa Libanom gdje su u toku svakodnevni sukobi sa Hezbolasima, a odmah poslije izbijanja rata raseljeno je više od 100.000 ljudi iz pograničnih oblasti prema pojasu Gaze, gdje je Hamas 7. oktobra izvršio masakr nad 1.200 jevrejskih civila.

I jedne i druge plaća država suočena sa dodatnim problemom: palestinski radnici iz Gaze i sa okupirane Zapadne obale uklonjeni su iz svih privrednih aktivnosti, što je uzrokovalo ozbiljne potrese na tržištu rada. Nekada rastuća privreda je u posljednja tri mjeseca 2023. zabilježila pad od čak 19,4 procenta u odnosu na isti period godinu dana ranije, potvrdio je izraelski Centralni biro za statistiku, što je najveći pad od vremena pandemije. Investicije beleže pad od 67 procenata. Izvoz se smanjio za 18,3 odsto. Građevinski sektor nedjeljno gubi oko 650 miliona dolara, dok je tržište nekretnina zabiilježilo najgori pad aktivnosti u posljednje tri decenije.

U prvim nedjeljama poslije izbijanja rata, tek svaki peti Izraelac je procenjivao da su lična primanja „značajno” ili „veoma snažno” pogođena sukobom, ali taj procenat se u međuvremenu značajno uvećao. Potrošnja stanovništva smanjena je za 26,9 odsto, a upotreba kreditnih kartica pala je za najmanje 25 procenata.

Sektor visoke tehnologije, mašina razvoja nacionalne ekonomije, ozbiljno je pogođen pošto ova industrija okuplja mahom mlađe muškarce, upravo one koji su sada u armiji. Radovi na projektima su prekinuti, ugovori nisu potpisani. Stopirana su poslovanja, studije, sastanci po inostranstvu ili prezentacije od kojih zavisi budućnost čitavih kompanija. Investicije u tehnološke kompanije smanjene su 58 odsto. IT sektor, koji je Izrael učinio slavnim na svjetskim tržištima, jedini prolazi neozlijeđen. “Za razliku od drugih sektora, geopolitičke tenzije pojačavaju interes u ulaganja u sajber-kompanije”, izjavio je za Rojters Amir Rapaport, osnivač kompanije „Sajbertek global”. “Stoga očekujemo pojačane investicije u izraelske sajber-kompanije i u nove startape koji se bave trenutnim pretnjama.”

Agencija za kreditne rejtinge Fič predviđa budžetski deficit od 6,8 procenata i saopštava da očekuje da će se udio duga u BNP-u povećati na 65,7 odsto. “Očekujemo u kratkom periodu skok procenta duga u BDP i povećanje vojnih troškova u kontekstu podijeljene domaće politike i neizvjesnih makroekonomskih perspektiva koje bi mogle da ograniče sposobnost Izraela da obori zaduženost u budućnosti”, saopštila je agencija.

Agencija Mudi predviđa pad ukupne privredne aktivnosti za 1,4 procenta i u februaru je kreditni rejting Izraela oborila sa A1 na A2 uz slično tumačenje da rat nosi političke rizike, da slabi institucije i fiskalnu moć. Predviđajući nastavak krize, agencija očekuje novo obaranje kreditnog rejtinga nekada jedne od najuspješnijih privreda Bliskog istoka.

Konflikt koji je davno premašio cijenu jomkipurskog rata 1973. jednom će se završiti, ali oni koji se vrate sa fronta Gaze biće češće pozivani u rezervni sastav armije. Za ekonomiju i biznis to će značiti nove troškove kakvi nisu postojali decenijama.

Related Topics:

Svijet

TRAMP SLAVI POBJEDU AFD-a U NJEMAČKOJ: „Konačno su se umorili od užasnih imigracionih pravila“

Američki predsjednik Donald Tramp pozdravio je istorijski rezultat Alternative za Njemačku u Saksoniji-Anhalt, gdje je stranka osvojila više od 43 odsto glasova i ubjedljivo završila prva. Tramp tvrdi da je rezultat posljedica nezadovoljstva građana migrantskom politikom.

Američki predsjednik Donald Tramp otvoreno je pozdravio izborni uspjeh njemačke Alternative za Njemačku (AfD), nakon što je ta stranka na izborima u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt ostvarila ubjedljivo najbolji rezultat.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social ocijenio da je AfD imao „zaista sjajno veče“ i povezao njegov izborni uspon sa nezadovoljstvom Nijemaca zbog migrantske politike.

„Populistička stranka u Njemačkoj je upravo imala zaista sjajno veče. Konačno su se umorili od apsolutno užasnih imigracionih pravila i propisa koji su toliko naštetili Njemačkoj. U usponu su i više to neće trpjeti“, napisao je Tramp.

AfD napravio istorijski rezultat

AfD je na izborima održanim 6. septembra osvojio oko 43,8 odsto glasova, čime je više nego udvostručio rezultat iz 2021. godine.

Drugi je bio CDU kancelara Fridriha Merca sa oko 17,2 odsto, što predstavlja ogroman zaostatak za prvoplasiranom strankom.

Rezultat predstavlja jednu od najvećih izbornih pobjeda AfD-a od osnivanja stranke i novi znak njenog snažnog uspona na istoku Njemačke.

AfD je osvojio najviše glasova, ali nije osvojio apsolutnu većinu potrebnu za samostalno formiranje pokrajinske vlade. Ostale relevantne stranke i dalje odbacuju saradnju sa AfD-om, što znači da će formiranje nove vlasti zahtijevati pregovore i potencijalno neuobičajenu koaliciju.

Tramp: „Više to neće trpjeti“

Tramp je rezultat u Saksoniji-Anhalt predstavio kao posljedicu promjene raspoloženja njemačkih birača.

Njegova poruka praktično je direktno povezala izborni uspjeh AfD-a sa pitanjem migracija, koje je posljednjih godina postalo jedno od centralnih političkih pitanja u Njemačkoj.

Američki predsjednik je i ranije podržavao evropske desničarske i populističke pokrete, a AfD je posljednjih godina postao jedna od najjačih opozicionih političkih snaga u Njemačkoj.

Istovremeno, njemačke vlasti i politički protivnici AfD-a upozoravaju na njegovu radikalnu političku orijentaciju. Pokrajinski ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhalt klasifikovan je od strane tamošnjih službi za zaštitu ustavnog poretka kao „potvrđeno ekstremno desničarski“, što stranka odbacuje.

Najveći test za njemački politički sistem

Izborni rezultat AfD-a predstavlja veliki izazov za tradicionalne njemačke stranke.

CDU, SPD, Zeleni i druge stranke suočavaju se sa pitanjem kako formirati funkcionalnu vlast bez saradnje sa strankom koja je osvojila ubjedljivo najviše glasova.

Istovremeno, rezultat pokazuje koliko je AfD uspio da proširi biračku bazu, posebno u istočnim dijelovima zemlje.

Trampova reakcija dodatno daje međunarodnu dimenziju izborima u Saksoniji-Anhalt: dok on pobjedu AfD-a predstavlja kao pobunu protiv migrantske politike, njemačke etablirane stranke suočavaju se sa sve težim zadatkom da odgovore na rast podrške krajnjoj desnici bez rušenja dosadašnjeg političkog konsenzusa.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI HAOS I ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: SAD potopile iranski tanker, Teheran krenuo u osvetu

Sukob između Vašingtona i Teherana ulazi u novu, opasniju fazu nakon napada na iransku naftnu flotu i nove razmjene raketnih udara na Bliskom istoku.

Sjedinjene Američke Države napale su više iranskih naftnih tankera kao odgovor na nove pokušaje raketnih napada na ratni brod američke mornarice, izjavio je američki zvaničnik koji nije želio da bude imenovan.

Američka vojska pogodila je pet iranskih tankera, od kojih je jedan potopila, nakon što je Iran ispalio balističke projektile na američki ratni brod, čime je došlo do nove eskalacije sukoba.

Napadi na tankere izazvali su snažnu iransku odmazdu. Iran je ispalio veliki broj projektila prema Jordanu, regionalnom savezniku SAD-a, tvrdeći da je gađao američke vojne objekte.

Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) saopštilo je da su pogođena četiri tankera za prevoz sirove nafte u Omanskom zaljevu te jedan u blizini otoka Harg u Perzijskom zaljevu.

Na snimku koju je američka vojska objavila na društvenoj mreži X vidi se jedan od pogođenih brodova, M/T Riesco, kako gori i tone u Omanskom zalivu. CENTCOM je objavio da su američke snage prije napada naredile posadama ciljanih brodova da napuste plovila.

Mornarica Iranske revolucionarne garde upozorila je ranije u utorak posade naftnih tankera u blizini luka u Kuvajtu i Bahreinu da odmah napuste svoja plovila, uz poruku da bi tankeri mogli da budu meta napada u znak odmazde za američke napade na iranske tankere, prenosi AP.

U upozorenju, koje je prenijela iranska državna televizija, navodi se da je američka vojska napala nekoliko iranskih naftnih tankera.

Optužbe i prijetnje Kuvajtu i Bahreinu
Istovremeno, Kuvajt i Bahrein optuženi su da pružaju utočište američkim snagama i da pomažu u napadima. Revolucionarna garda pozvala je posade da napuste tankere bez obzira na to da li su plovila usidrena ili privezana u lukama, uz upozorenje da će biti gađana.

Američka vojska saopštila je u subotu da je napala tri iranska naftna tankera nakon što su američki ratni brodovi bili meta balističkih projektila. Tom prilikom je upozoreno da će, “ako bude neophodno, uništiti ograničenu i nezaštićenu iransku naftnu flotu”.

Iran je potom saopštio da planira da proglasi novu “zonu isključenja” u blizini Ormuskog moreuza za plovila koja namjeravaju da prođu kroz taj prolaz.

Dodatne sankcije
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa u utorak je uvela i sankcije dodatnim dijelovima iranske avio-industrije, obuhvativši više od dvije desetine komercijalnih i privatnih aviokompanija, kao i strane pružaoce usluga u vazdušnom transportu tereta, u okviru novih napora da se Teheran izoluje od preostalih trgovinskih partnera.

SAD i Iran nastoje da uspostave kontrolu nad Ormuskim moreuzom, kroz koji je pre početka rata prolazila približno petina svjetske nafte, navodi agencija. Teheran želi da brodovi koriste rutu kroz moreuz koju određuju iranske vlasti. Ormuski moreuz se prije početka rata smatrao međunarodnim plovnim putem.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA STEŽE OBRUČ oko Kijeva! Svaki dan odlaganja pregovora donosi katastrofalne posljedice!

Mirovni uslovi za Kijev će se nesumnjivo pogoršati kako se pregovarački proces odugovlači, upozorio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Naravno, ovo se može i treba očekivati. Ne zaboravite da smo davno počeli da govorimo da svaki dan koji prođe pogoršava situaciju za kijevski režim”, rekao je Peskov novinarima na pitanje da li se može očekivati da zahtjevi budu nepovoljniji za Kijev što se mirovni proces duže odugovlači.

Peskov je istakao da Evropljani čine sve da spriječe okončanje ukrajinskog sukoba. “Učešće predstavnika evropskih zemalja u kontaktima o rješenju za ukrajinski sukob u Kijevu može da zakomplikuje pregovarački proces”, ocijenio je Peskov.

Nastavi čitati

Aktuelno