Connect with us

Svijet

KOLIKO IZRAEL KOŠTA RAT: Predviđanja nisu sjajna

Povećana su izdavanja za armiju, oko 360.000 rezervista, osam procenata radne snage, pozvano je u aktivnu vojnu službu, a neke procene kažu da je svih 14 odsto izraelske radne snage odvojeno od radnih mjesta i danas je u uniformi.

Operacijama u Gazi Izrael ozbiljno narušava imidž sopstvene demokratije u svijetu, dok snažna militarizacija potkopava temelje prosperiteta u zemlji. Pola godine rata nanijelo je ogromne štete nacionalnoj ekonomiji, a gotovo sve projekcije za budućnost su negativne.

Dosadašnja direktna cijena konflikta – troškovi vojnih operacija i kompenzacije za civile i rezerviste – cijeni se na 56 milijardi dolara. Izrael je suočen sa novim prioritetima od kojih nijedan nije povoljan po ekonomiju. Povećana su izdavanja za armiju čime je prekinut trend od 1990. tokom koga je udio vojne potrošnje u bruto nacionalnom proizvodu (BNP) smanjen za dvije trećine. Novi budžet predviđa u narednim godinama dodatnih 5,4 milijarde dolara za armiju.

Oko 360.000 rezervista, osam procenata radne snage, pozvano je u aktivnu vojnu službu, a neke procjene kažu da je svih 14 odsto izraelske radne snage odvojeno od radnih mjesta i danas je u uniformi. Oko 80.000 Izraelaca razmješteno je iz severnih oblasti prema granici sa Libanom gdje su u toku svakodnevni sukobi sa Hezbolasima, a odmah poslije izbijanja rata raseljeno je više od 100.000 ljudi iz pograničnih oblasti prema pojasu Gaze, gdje je Hamas 7. oktobra izvršio masakr nad 1.200 jevrejskih civila.

I jedne i druge plaća država suočena sa dodatnim problemom: palestinski radnici iz Gaze i sa okupirane Zapadne obale uklonjeni su iz svih privrednih aktivnosti, što je uzrokovalo ozbiljne potrese na tržištu rada. Nekada rastuća privreda je u posljednja tri mjeseca 2023. zabilježila pad od čak 19,4 procenta u odnosu na isti period godinu dana ranije, potvrdio je izraelski Centralni biro za statistiku, što je najveći pad od vremena pandemije. Investicije beleže pad od 67 procenata. Izvoz se smanjio za 18,3 odsto. Građevinski sektor nedjeljno gubi oko 650 miliona dolara, dok je tržište nekretnina zabiilježilo najgori pad aktivnosti u posljednje tri decenije.

U prvim nedjeljama poslije izbijanja rata, tek svaki peti Izraelac je procenjivao da su lična primanja „značajno” ili „veoma snažno” pogođena sukobom, ali taj procenat se u međuvremenu značajno uvećao. Potrošnja stanovništva smanjena je za 26,9 odsto, a upotreba kreditnih kartica pala je za najmanje 25 procenata.

Sektor visoke tehnologije, mašina razvoja nacionalne ekonomije, ozbiljno je pogođen pošto ova industrija okuplja mahom mlađe muškarce, upravo one koji su sada u armiji. Radovi na projektima su prekinuti, ugovori nisu potpisani. Stopirana su poslovanja, studije, sastanci po inostranstvu ili prezentacije od kojih zavisi budućnost čitavih kompanija. Investicije u tehnološke kompanije smanjene su 58 odsto. IT sektor, koji je Izrael učinio slavnim na svjetskim tržištima, jedini prolazi neozlijeđen. “Za razliku od drugih sektora, geopolitičke tenzije pojačavaju interes u ulaganja u sajber-kompanije”, izjavio je za Rojters Amir Rapaport, osnivač kompanije „Sajbertek global”. “Stoga očekujemo pojačane investicije u izraelske sajber-kompanije i u nove startape koji se bave trenutnim pretnjama.”

Agencija za kreditne rejtinge Fič predviđa budžetski deficit od 6,8 procenata i saopštava da očekuje da će se udio duga u BNP-u povećati na 65,7 odsto. “Očekujemo u kratkom periodu skok procenta duga u BDP i povećanje vojnih troškova u kontekstu podijeljene domaće politike i neizvjesnih makroekonomskih perspektiva koje bi mogle da ograniče sposobnost Izraela da obori zaduženost u budućnosti”, saopštila je agencija.

Agencija Mudi predviđa pad ukupne privredne aktivnosti za 1,4 procenta i u februaru je kreditni rejting Izraela oborila sa A1 na A2 uz slično tumačenje da rat nosi političke rizike, da slabi institucije i fiskalnu moć. Predviđajući nastavak krize, agencija očekuje novo obaranje kreditnog rejtinga nekada jedne od najuspješnijih privreda Bliskog istoka.

Konflikt koji je davno premašio cijenu jomkipurskog rata 1973. jednom će se završiti, ali oni koji se vrate sa fronta Gaze biće češće pozivani u rezervni sastav armije. Za ekonomiju i biznis to će značiti nove troškove kakvi nisu postojali decenijama.

Related Topics:

Svijet

MAĐARSKA STAVILA VETO na rezoluciju Savjeta Evrope o Ukrajini

Ministar inostranih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto je izjavio danas da je Mađarska stavila veto na rezoluciju Savjeta Evrope o Ukrajini.

On je naveo da je rezolucija predviđala priznavanje samo jednog “mirovnog plana” Vladimira Zelenskog, prenosi RTRS.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINSKI VOJNICI NA PRVOJ LINIJI: Rusi koriste podlu taktiku

U selo Lipci, koje je sada pod opsadom, prodrle su ruske snage, a reporteri BBC-ija otišli su u pogranično područje sjeverno od Harkova, drugog najvećeg ukrajinskog grada.

Pratili su ih pripadnici ukrajinske nacionalne garde, najnovija pojačanja koja pokušavaju zaustaviti rusko napredovanje.

Prešli su iz žestoke bitke na istoku u drugu sjeverniju i to bez odmora.

“Situacija je dinamična i napeta i teško je predvidjeti kako će se razvijati”, priča za BBC vojnik Andrij, prenosi Index.

Na upit može li njegov dolazak i dolazak njegovih ljudi na ovaj front napraviti razliku.

“Relativno, ali uvijek je teško uključiti se u tuđe obrambene linije jer nema odgovarajuće interakcije s drugim jedinicama”, rekao je.

“Rusi žele povući naše snage s obrambenih linija u regijama Donjecka i Luganska. Bilo je samo pitanje vremena. Rusi uvijek koriste podlu taktiku”, kaže.

Drugi vojnik Viktor izgubio je prste u eksploziji minobacača. Leži na krevetu, pri svijesti, umotan u deku. Napustio je prvu liniju borbe.

“Ne mogu živjeti bez svojih momaka, oni su moji prijatelji, moja druga porodica”, kaže. D

Dodaje da im se želi vratiti čim primi potrebnu medicinsku pomoć.

Viktor kaže da su se borili s neprestanim talasima napada.

“Ima ih puno. Rusi imaju sve, što god žele”, kaže Viktor i dodaje: “A mi se nemamo s čim boriti. Ali činimo što možemo”.

Kašnjenja američke vojne podrške otežala su njihov posao. Municija je morala biti racionalizovana tokom posljednjih nekoliko mjeseci. U prosjeku je Rusija mogla ispaliti 10 puta više topovskih granata.

Na topovskom položaju, skrivenom u drvoredu izvan Vovčanska, pripadnici ukrajinske 57. brigade ispaljuju 50 do 100 granata dnevno za obranu grada. I ova jedinica borila se istočnije prije nego što je stigao poziv za obranu Harkova.

Obrambene linije Ukrajine rastežu se i prorjeđuju.

Još jedna brigada u blizini stigla je iz Robotina na jugu, gdje ruske snage takođe napreduju.

Mihajlo, ukrajinski komandant artiljerije topništva, kaže: “Gubimo Vovčansk, a gubimo i sela oko Vovčanska.”

Mnogi smatraju da se to moglo izbjeći da je obrana bila bolje pripremljena.

Nastavi čitati

Svijet

FRANCUSKA, ITALIJA I NJEMAČKA: Priština nije ispunila uslove za članstvo u Savjetu Evrope

Francuska, Nemačka i Italija uputile su pismo premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju u kojem su mu saopštile da Priština nije ispunila uslove međunarodne zajednice za članstvo u Savjetu Evrope, pošto ”nije napravljen nijedan korak ka formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO)”, i pozvale vladu u Prištini da razmotri slanje nacrta statuta ZSO tzv. ustavnom sudu Kosova.

“Nažalost, koraci koje predlažete ne rješavaju hitnu potrebu za konkretnim koracima ka uspostavljanju Zajednice opština sa srpskom većinom i rizikuju dalje podrivanje dijaloga koji vodi Evropska unija”, navedeno je u pismu koje je objavio Albanian post.

U pismu se ističe da je nacrt statuta, koji je predstavio specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, ”solidan model” kako treba da izgleda ZSO.

“Prvo, nacrt statuta koji je predstavio specijalni predstavnik za dijalog Miroslav Lajčak nije „džentlmenski prijedlog“. To je solidan model, pažljivo izrađen uz pomoć evropskih pravnika i eksperata, zasnovan na postojećoj najboljoj praksi. Razmotrite sve svoje crvene linije, uključujući Ustavni sud i pravni okvir. Još jednom da naglasimo, mi ne želimo nefunkcionalno Kosovo. ZSO se ni po čemu ne može porediti sa Republikom Srpskom”, navedeno je u pismu Italije, Francuske i Njemačke.

Ističe se da dostavljanje nacrta predstavnicima Saveta Evrope ne bi predstavljalo korak unaprijed, pošto ”njihovo mišljenje nije pravno obavezujuće”, i dodaje da se napredak može ostvariti jedino slanjem dokumenta ustavnom sudu tzv. Kosova.

Osvrćući se na prijedlog Prištine da izradi novi nacrt, ističe se da to ne bi bilo ni primjereno ni primjenjivo.

“Vaš prijedlog za pripremu novog nacrta uz konsultacije sa aktuelnim načelnicima ili zamjenicima opština nije ni primjeren ni primjenjiv zbog trenutnih prilika u ovim opštinama”, ističe se u pismu.

Ukazuje se da postoji realan rizik da bez odlučnog napretka u ZSO zahtev Prištine za članstvo u Savetu Evrope neće dobiti dovoljnu podršku država članica.

Ministarka spoljnih poslova privremenih prištinskih institucija Donika Gervala izjavila je juče da je uputila pismo predsjedavajućem Parlamentarne skupštine Savheta Evrope Teodorosu Ruzopulosu u kojem je navela da Priština priprema nacrt statuta za uspostavljanje “mehanizma za samoupravu, koordinaciju i saradnju opština sa srpskom većinom na Kosovu” i da će ga do kraja maja uputiti ustavnom sudu tzv. Kosova.

Prema dnevnom redu sastanka objavljenom na sajtu Saveta Evrope, pitanje članstva tzv. Kosova nije na dnevnom redu Komiteta ministara, koji juče i danas zasjeda u Strazburu.

Dnevni red je, međutim, sklon promjenama i moglo bi se desiti da ovo pitanje bude uvršteno i na samom ministarskom sastanku.

Nastavi čitati

Aktuelno