Connect with us

Svijet

Koliko još ima “CRVENIH LINIJA” do nuklearnog rata?

Za 1.000 dana i više, koliko rat u Ukrajini traje, predsjednik Rusije Vladimir Putin je neprestano upozoravao zapadne saveznike Kijeva o “potencijalno nuklearnim posljedicama” ukoliko dovedu do eskalacije rata dajući Ukrajini oružje koje je potrebno da se odbrani.

Putinove prijetnje postale su još oštrije ovog mjeseca nakon što je administracija odlazećeg predsjednika SAD Džoa Bajden konačno dala Kijevu odobrenje da koristi američke rakete dugog dometa da gađa ciljeve u Rusiji. Putin je odmah promijenio nuklearnu doktrinu i ispalio novu balističku raketu, koja može da nosi nuklearne bojeve glave na Ukrajinu. Ovu poruku su oni koji podržavaju Ukrajinu shvatili kao jasnu poruku: “Nemojte da me testirate”.

Međutim, skoro tri godine od početka rata, ovakve stvari su ušle u “poznati ritam”. Svaki put kada bi Ukrajina nešto tražila – prvo tenkove, pa borbene avione, pa kasetnu municiju i rakete dugog dometa – njeni saveznici su većali da li da im to daju, strahujući da će doći do eskalacije i isprovocirati Putina da oštro odgovori.

I svaki put, kada bi Zapad konačno prihvatio ukrajinske zahtjeve, one ruske stravične prijetnje se nisu ostvarile. Galamilo bi se jedne ned‌jelje, sljedeće bi sve bilo normalno. Uprkos pojačanim Putinovim pretnjama otkako nova linija pređena, malo je razloga da se vjeruje da će ovaj put biti drugačije, rekli su analitičari za CNN.

Misle da su prozreli Putinovu strategiju

Umjesto toga, oni su rekli da je uznemirena reakcija na nova ovlašćenja data Ukrajini “još jedan primjer uspješne strategije Kremlja da primora Zapad da vidi sukob pod uslovima Rusije”, zbunjujući svaki novi pokušaj Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji kao veliku eskalaciju.

Pored ratišta, Kremlj se angažovao u borbi da primora Zapad da se raspravlja iz ruskih premisa, a ne iz sopstvenih, i da “donosi odluke u toj alternativnoj stvarnosti generacije Kremlja koje će omogućiti Rusiji da pobedi u stvarnom svetu”, naveo je Institut za proučavanje rata (ISW), u svom izvještaju u martu.

Katerina Stepanenko, koautor tog izveštaja, rekla je za CNN da je strategija oživljavanje sovjetskog koncepta “refleksivne kontrole”, kojim država nameće lažne izbore svom protivniku, primoravajući protivnika da donosi odluke protiv svojih interesa.

“Uporne zapadne debate i odlaganje vojne pomoći Zapada Ukrajini jasan su primer uspešne refleksivne strategije kontrole Kremlja, koja je Zapad obavezala na samoodvraćanje uprkos rutinskim ruskim eskalacijama rata”, kaže Stepanenko.

Kako piše CNN, ova strategija se mogla vid‌jeti na d‌jelu u četvrtak nakon što je Rusija pokrenula veliki napad na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu. Iako je Putin rekao da je napad “odgovor sa naše strane” na odluku Bajdenove administracije o oružju većeg dometa, Rusiji u prošlosti nije bio potreban izgovor za takve napade.

“Nedavne promene politike zapadnih saveznika Ukrajine – koje su usledile nakon što je Rusija uključila oko 11.000 severnokorejskih vojnika u svoje ratne napore – nije eskalacija kako Kremlj pokušava da je uobliči”, kaže Stepanenko.

“Rusija je pokrenula neprovociranu invaziju na Ukrajinu u punom obimu i rutinski je eskalirala rat da bi održala svoju inicijativu na bojnom polju. Odobrenje upotrebe sistema dugog dometa protiv Rusije konačno omogućava Ukrajini da izjednači svoje sposobnosti“, rekla je ona.

Politika besmisla

Bajdenova administracija poslala je američke vojne taktičke raketne sisteme, ili ATACMS, u Ukrajinu ranije ove godine, ali je postavila stroge uslove o tome kako bi mogli da se koriste: mogli bi da budu ispaljeni na ruske ciljeve u okupiranoj Ukrajini, ali ne i na teritoriji Rusije.

Vilijam Alberki, bivši direktor NATO-ovog Centra za kontrolu naoružanja, razoružanja i neproliferacije oružja za masovno uništenje, rekao je da ova politika nema smisla – i da je od velike koristi za Rusiju.

“Obezbeđujući Ukrajini ATACMS, ali samo dozvolivši joj da udari na delove Ukrajine koje je okupirala Rusija, poslali smo Rusiji poruku: ‘Znate šta? Ako samo pređete nekoliko metara preko te granice, sigurni ste kao kuće'”, rekao je Alberki za CNN.

“Siguran sam da ruski komandanti nisu mogli da se načude svojoj sreći. ‘Hej, ako svoju komandu podignem ovde, dići će me u vazdu, ali ako je postavim samo kilometar dalje biću super? Stvarno? Pa, to je sjajno'”, ironičan je Alberki.

Alberki smatra da je ova politika dovela do ideje da Rusija može da ubije bilo koga bilo gd‌je u Ukrajini.

“Ali, Ukrajina ne može da ubije trupe koje ih zapravo napadaju ako su preko granice, u Rusiji“. Ova ideja je glupost”, rekao je Alberki.

Akcije Ukrajine ostaju u okviru zakona o oružanom sukobu. Kako je ministar spoljnih poslova Poljske Radek Sikorski rekao za CNN u septembru, “žrtva agresije ima pravo da se brani i na teritoriji agresora”.

Pomjeranje crvenih linija

Usred zabrinutih odgovora na prošlonedeljna dešavanja, lako je zaboraviti da je Ukrajina već dugo lansirala domaće bespilotne letjelice na ciljeve izuzetno duboko u Rusiji – i da je već ispalila zapadno oružje na teritoriju koju Kremlj smatra svojom. Odluka da se ispali zapadno oružje malo većeg dometa je razlika u stepenu, a ne u vrsti.

Kijev je više od godinu dana koristio britanske Storm Šedovs za napad na Krim, koji je Rusija okupirala od 2014. Kijevu je mjesecima dozvoljeno da ispaljuje ATACMS na ruske ciljeve u okupiranoj Ukrajini. Po zakonu, Rusija ove teritorije smatra svojim i upozorava na strašne posljedice ako ih Ukrajina gađa zapadnim oružjem.

Od maja, Vašington je takođe dozvolio Kijevu da koristi američke rakete manjeg dometa za gađanje ciljeva u Rusiji preko granice sa sjeveroistočnom ukrajinskom oblasti Harkov. Prije nego što je Džo Bajden dao zeleno svjetlo za tu odluku, Putin je uputio slične nuklearne prijetnje, upozoravajući da bi taj potez mogao da dovede do “ozbiljnih posljedica” za “male i gusto naseljene zemlje”. Nije…

“Iznova i iznova dokazujemo da kada pređete lažnu crvenu liniju – ništa se zaista ne dešava“, rekao je Alberki. Ipak, rekao je da su prijetnje bile dovoljne da spriječe Zapad da Ukrajini da ono što joj je potrebno da se odbrani.

Iako su prijetnje ponovo intenzivirane nakon prošloned‌jeljnih dešavanja, Albukerki je rekao da nema razloga za sumnju da je ovaj put zaista drugačiji. Izgledi za dolazak administracije Donalda Trampa – za koje se dugo pretpostavljalo da je Putinov željeni ishod – znači da je još manje vjerovatno nego obično da će Rusija ispuniti svoje pretnje.

“Rizik da će iznenada učiniti nešto što bi rizikovalo stvarnu intervenciju Sjedinjenih Država ili saveznika u NATO – ili bi suštinski promenilo globalne stavove prema sukobu – relativno je nizak“, rekao je Alberki, prenosi Telegraf.

Related Topics:

Svijet

“RAT NIJE ZAVRŠEN, SPREMILI SMO NOVO ORUŽJE!” Jeziva prijetnja Irana

Iran je upozorio na mogućnost novog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama te tvrdi da je pripremio nove vrste oružja. Iranski vojni zvaničnici poručuju da su spremni za dugotrajan sukob i da rat smatraju nedovršenim.

Teheran prijeti proširenjem liste meta ako SAD ponovo pokrene napade. Među mogućim metama navode se podmorski internetski kablovi, podatkovni centri, postrojenja za vještačku inteligenciju te naftna i plinska infrastruktura. Iransko rukovodstvo poručilo je da bi novi sukob imao šire i razornije posljedice nego prethodni. U međuvremenu, stanovnici Irana strahuju od nastavka bombardovanja i pripremaju zalihe osnovnih potrepština.

Američka administracija razmatra različite vojne opcije, uključujući upotrebu najjače nenuklearne bombe protiv iranskih energetskih i nuklearnih postrojenja.

Vojni analitičari upozoravaju da bi Iran u slučaju velike eskalacije mogao pokušati napasti američke vojne baze u Evropi. Teheran bi mogao koristiti koordinisane rojeve dronova, unaprijeđene rakete i pokušati ometati vojne satelite. Prethodni sukob između SAD-a, Izraela i Irana izazvao je velike ljudske i materijalne gubitke.

Iran je uzvratio napadima na zemlje regije i praktično blokirao Hormuški moreuz, važan pomorski put za izvoz nafte. Napadi na infrastrukturu u zemljama Zaljeva izazvali su poremećaje u vodosnabdijevanju, bankarskim uslugama i drugim ključnim sistemima.

Ujedinjeni Arapski Emirati su poručili da su bolje pripremljeni za mogući novi sukob, iako ne žele rat.

Analitičari upozoravaju da bi pokušaji odvraćanja mogli biti pogrešno protumačeni kao provokacija, čime bi se povećao rizik od novog rata.

Nastavi čitati

Svijet

“ZATVARAJTE GRANICE”: Haos bukti Evropom, nakon Francuske, EKSPLOZIVNI NEMIRI u još jednoj metropoli

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 pripadnika policije i žandarmerije.

Nasilni protesti koji su tokom vikenda zahvatili Francusku proširili su se i na Italiju, gdje je u Milanu drugu noć zaredom došlo do sukoba demonstranata i policije.

Izgrednici su razbijali izloge, pljačkali prodavnice i uništavali imovinu, dok je policija intervenisala suzavcem i vodenim topovima.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni sazvala je hitan bezbjednosni sastanak.

Nemiri u Milanu počeli su u subotu, tokom protesta zbog visokih troškova života, a nastavljeni su i u nedjelju.

Maskirani demonstranti bacali su predmete na policijska vozila, prevrtali kante za smeće i oštećivali bicikle i skutere. Opljačkan je i supermarket u blizini čuvene milanske katedrale. Slični incidenti zabilježeni su u Bolonji i Torinu, prenosi britanski Dejli mejl.

Gradonačelnik Milana Đuzepe Sala izjavio je da je vidio razbijene izloge, opljačkane prodavnice i preplašene građane.

– Veoma sam zabrinut jer je riječ o novoj pojavi koja je povezana i sa međunarodnim okolnostima, što dodatno podstiče njeno širenje – rekao je Sala.

Premijerka Meloni osudila je nasilje, nazvavši izgrednike nasilnicima koji koriste proteste kao izgovor za širenje haosa i napade na policiju.

– Protestovanje je pravo. Uništavanje naših gradova nije – poručila je na društvenoj mreži Iks.

„Ovo je urbani rat“
Potpredsjednik Vlade Italije Mateo Salvini opisao je događaje kao „urbani rat“.

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije, od kojih je sedam zadobilo teške povrede.

Snimci koje je objavio britanski Dejli mejl prikazuju desetine maskiranih mladića kako provaljuju u luksuzne prodavnice i odnose skupu robu. Na meti su se našli butici brendova „Luj Viton“, „Kristijan Dior“ i „Roleks“.

U Marseju je grupa izgrednika metalnim vratima pokušala da razbije izlog prodavnice „Luj Viton“, nakon čega su nasilnici pokušali nogama da probiju ulaz. Na kasnijim snimcima vidi se gotovo potpuno ispražnjena prodavnica, sa razbacanim dijelovima inventara i razbijenim staklom.

U pariskoj prodavnici „Kristijan Dior“ razbijena su staklena vrata, a ostaci luksuznih proizvoda bili su razbacani po podu. U Marseju su ukradeni i satovi „Roleks“, dok su se na oštećenim izlozima pojavili grafiti sa porukama krajnje ljevice.

Pljačke su zabilježene i u prodavnicama mobilnih telefona u Parizu, kao i u objektima povezanim sa fudbalskim klubom Lil.

Zašto su buknuli protesti
Protesti su počeli prije mjesec dana zbog nedostatka nastavnika i drugog školskog osoblja, ali su prerasli u širi pokret protiv rasta troškova života. Tokom vikenda na ulice je izašlo oko pola miliona ljudi.

U Parizu su grupe maskiranih izgrednika provaljivale u luksuzne prodavnice, uključujući butike „Kristijan Dior“ i „Luj Viton“, iz kojih su odnosili skupu odjeću i nakit. Na meti su se našle i prodavnice sportske obuće i pametnih telefona.

Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je za nasilje podstrekače iz krajnje lijevih grupa, kojima su se, prema njegovim riječima, pridružili brojni kriminalci.

– Ništa to ne opravdava, ništa to ne objašnjava i ništa to ne može da opravda. Oni koji su pljačkali moraće da nadoknade štetu, a oni koji su pokušali da sruše Republiku biće pozvani na odgovornost – poručio je Makron u televizijskom obraćanju u nedjelju uveče.

Uprkos njegovom obraćanju, izgrednici su se ponovo okupili na ulicama Pariza, podizali barikade i sukobljavali se sa policijom. Jedan od demonstranata izjavio je da zahtijevaju Makronovu ostavku.

Tramp poziva na zatvaranje granica

Na nasilje u Francuskoj reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp, koji je za nemire okrivio imigraciju.

– Francuska gori! Imigracija ljudi iz potpuno drugačijeg svijeta, ljudi koji u srcima nose mržnju, razorila je tu nekada veliku zemlju – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

– Zatvorite svoje granice i preuzmite kontrolu prije nego što bude prekasno! – dodao je američki predsjednik.

Protesti su tokom vikenda održani i u Portugalu, gdje su se građani okupili na trgu Rosio u Lisabonu zbog visokih kirija, nedostatka stanova i niskih plata. Demonstranti su zahtijevali povećanje plata i penzija, kao i mjere za ublažavanje troškova stanovanja i goriva, prenosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Svijet

NESVAKIDAŠNJI POTEZ GIGANTA: BMW radnicima nudi i više od 650.000 evra da daju otkaz

Njemački automobilski gigant BMW pojedinim zaposlenima nudi otpremnine veće od 650.000 evra kako bi dobrovoljno napustili kompaniju.

Interesovanje za odlazak toliko je veliko da je interni portal na kojem zaposleni mogu provjeriti svoje ponude privremeno prestao da radi. BMW je u međuvremenu privremeno zaustavio program kako bi obradio pristigle zahtjeve.

Prema informacijama njemačkog Handelsblatta, pojedini zaposleni mogu dobiti više od 650.000 evra (oko 1,27 miliona KM) za sporazumni raskid ugovora o radu. Riječ je o izuzetno visokim otpremninama, čak i za njemačku automobilsku industriju, prenosi Seebiz.

Takvi iznosi nisu pravilo, nego se odnose na pojedinačne slučajeve. BMW nije želio da potvrdi konkretne iznose, uz objašnjenje da ne komentariše pojedinačne ugovore sa zaposlenima.

Zaposleni navalili na portal, sistem nije izdržao

BMW je 8. oktobra pokrenuo program dobrovoljnih odlazaka. Desetine hiljada zaposlenih dobile su obavještenja da putem internog portala mogu provjeriti koliko bi im kompanija platila da odu.

Odziv je bio toliko veliki da portal nije izdržao opterećenje i privremeno je prestao da radi.

BMW je potvrdio izuzetno veliko interesovanje zaposlenih za ponuđene uslove, ali nije zvanično potvrdio da je upravo navala uzrokovala tehničke probleme.

Prema izvještajima njemačkih medija, kompanija je nekoliko dana nakon pokretanja privremeno zaustavila program kako bi obradila pristigle zahtjeve. Nije poznato kada će ponovo omogućiti nove prijave.

Planiraju ukinuti 8.000 radnih mjesta

BMW do kraja 2027. godine namjerava ukinuti oko 8.000 radnih mjesta širom svijeta. Program dobrovoljnih odlazaka u Njemačkoj namijenjen je za približno 40.000 zaposlenih, prvenstveno onih u administraciji, menadžmentu, istraživanju i razvoju.

Zaposleni koji neposredno rade u proizvodnji nisu obuhvaćeni tim programom.

Visina otpremnine zavisi prvenstveno od plate i godina provedenih u kompaniji. BMW zaposlenima nudi i dodatne premije ako pristanu da odu ranije.

Prema dokumentima u koje je Handelsblatt imao uvid, predviđeni su datumi odlaska 31. marta i 31. oktobra 2027. godine.

Otpremnine se mogu isplatiti odjednom ili u ratama, a zaposleni pod određenim uslovima mogu dio novca usmjeriti u penzionu štednju.

Nastavi čitati

Aktuelno