Connect with us

Politika

KOLIKO KOŠTA RUDI ĐULIJANI? Bankrotirani lobista koji ne bira klijente

Rudi Đulijani, nekada slavljen kao „američki gradonačelnik“ zbog svog vođstva nakon terorističkog napada 11. septembra 2001, danas je sinonim za kontroverze, pravne probleme i finansijski kolaps.

Njegova politička i poslovna karijera pokazuje dosljedan obrazac pragmatizma koji se graniči s moralnim kompromisima, a njegovi potezi, od Balkana do Vašingtona, ne ostavljaju sumnju da je novac glavni motiv njegovih odluka. Đulijanijeva najnovija posjeta Banjaluci, gdje će raditi intervju s Miloradom Dodikom, još jednom potvrđuje njegovu spremnost da radi za svakoga ko mu može finansijski pomoći.

Đulijani i Balkan: Od podrške bombardovanju Srbije do saradnje s Vučićem
U aprilu 1999. godine, Đulijani je bio vatreni zagovornik NATO bombardovanja Beograda, kritikujući administraciju Bila Klintona što nije razmotrila i kopnenu invaziju. Samo 13 godina kasnije, isti taj Đulijani šetao je Beogradom u društvu Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića, tadašnjih lidera Srpske napredne stranke, kao njihov politički savjetnik. Njegova firma “Giuliani Partners” angažovana je u svrhu imidž konsultacija pred izbore, ali njegova posjeta izazvala je zgražavanje, kako u Srbiji, tako i u SAD-u. Američka ambasada u Beogradu morala je naglasiti da Đulijanijeva posjeta ne znači zvaničnu podršku bilo kojem kandidatu.

Njegova povezanost sa kontroverznim političarima nije prestala na Vučiću. Danas, Đulijani dolazi u Banju Luku kako bi snimio intervju sa Miloradom Dodikom, koji je poznat po svojoj proruskoj i antizapadnoj politici. Dodikovi mediji s oduševljenjem najavljuju njegov dolazak, dok je u pozadini jasan motiv: Đulijani je u finansijskom rasulu i potreban mu je novac, a vlasti Republike Srpske već godinama troše milione dolara na lobiranje u SAD-u.

Đulijanijev dolazak kod Dodika nije slučajan, već se uklapa u dugogodišnju praksu Republike Srpske da angažuje američke lobiste kako bi pokušali osigurati političku podršku u Vašingtonu. Iako Đulijani više nema značajan politički uticaj, njegov intervju s Dodikom predstavlja propagandni alat koji Dodik može koristiti za domaću publiku kako bi pokazao da i dalje ima kontakte s američkim krugovima.

Problemi s pravosuđem i moralno posrnuće
Đulijani se suočava s brojnim tužbama koje ga prikazuju u vrlo problematičnom svjetlu. Jedan od najtežih udaraca bila je presuda kojom je proglašen krivim za klevetu dviju izbornih radnica u američkoj saveznoj državi DŽordžija, zbog čega mu je naloženo da plati 148 miliona dolara odštete. U pokušaju da izbjegne plaćanje, podnio je zahtjev za bankrot, ali su sudovi odbili da ga zaštite od dugova.

Uz to, Đulijani se suočava s optužbama za seksualno uznemiravanje i zlostavljanje. Bivša saradnica Noelle Dunphy tužila ga je tvrdeći da ju je seksualno napao i izrabljivao dok je radila za njega. Optužbe uključuju bizarne i uznemirujuće tvrdnje o njegovom ponašanju, uključujući tvrdnju da je prodavao predsjednička pomilovanja za dva miliona dolara, koje bi dijelio s Donaldom Trampom.

Povezivan je i s proizvođačima opioidnih analgetika, čija je distribucija doprinijela eskalaciji nasilja u Meksiku uslijed trgovine drogom.

Đulijani je bio u centru nekoliko finansijskih i političkih skandala. Njegovi saradnici Lev Parnas i Igor Fruman, koji su mu pomogli u potrazi za kompromitujućim informacijama o DŽo Bajdenu u Ukrajini, uhapšeni su zbog ilegalnog finansiranja američke politike stranim novcem. Đulijani je takođe bio predmet federalnih istraga zbog neprijavljivanja lobističkih aktivnosti i moguće povezanosti s prevarama.

Ovaj obrazac rada vidimo i kod njegovog angažmana u Republici Srpskoj. Dodik je već godinama angažovao američke lobiste za promociju svojih interesa, a Đulijani je sada još jedan u nizu koji je spreman pružiti podršku za odgovarajuću cijenu. Njegova pravna i finansijska situacija ga dovode u poziciju u kojoj je spreman prihvatiti bilo kakav posao, pa se stoga i pojavljuje kod Dodika u Banjaluci. Ovaj intervju mu je prilika da zaradi novac, ali i da se pokuša pozicionirati kao relevantan politički akter, što je odavno prestao biti u američkoj javnosti.

Propast “američkog gradonačelnika”
Nakon godina građenja imidža kao borca protiv kriminala, Đulijani je sada predmet pravnih postupaka, ismijavanja i političke izolacije. Njegova emisija na WABC radiju ukinuta je nakon što je odbio da prestane promovisati lažne tvrdnje o izbornoj prevari 2020. godine. Njegova retorika je postala sve ekstremnija, uključujući teorije zavjere o Kini i COVID-19.

Njegov intervju s Dodikom nije samo dokaz njegovog pada, već i potvrda Dodikove strategije da angažuje kontroverzne zapadne figure kako bi legitimisao svoje politike. Đulijanijeva posjeta Banjaluci nije ništa drugo do još jedna epizoda u njegovom dugom nizu moralnih kompromisa u potrazi za finansijskim oporavkom.

Gerila.info

Politika

BODIROGA PROZIVA VIŠKOVIĆA “Koliko stotina miliona i zašto dajemo Rašidu?!”

Premijeru Radovane Viškoviću, poreski obveznici čekaju vaš odgovor na pitanje da li je druga tranša obaveza prema Rašidu Serdarovu uplaćena na račun jednog fizičkog lica i da li je u pitanju iznos od 30 miliona evra?

Ovo je na X nalogu objavio šef poslaničkog kluba SDS u NSRS Ognjen Bodiroga.

On je podsjetio da je Vlada Republike Srpske uplatila prvu tranšu za otkup koncesije kiparskoj firmi “Comsar Energy Group Limited” od 58,6 miliona maraka u aprilu ove godine.

Bodiroga ima nekoliko pitanja za Viškovića i očekuje odgovore:

1) Početkom 2024. godine ste potpisali memorandum sa kineskom kompanijom kojim je predviđeno da će kineska Eksim banka obezbijediti zajam od 100 milona evra za rekonstrukciju puta Foča-Šćepan Polje, šta je sa tim novcem?

2) Da li Petar Đokić ima krivičnu prijavu zbog ugovora koji je potpisan sa Кinom, a tiče se izgradnje tri hidroelektrane na rijeci Bistici, i da li imate potvrdu Savjeta za državnu pomoć koja je potreba da bi se realizovao kredit od 75 milona evra za završetak izgradnje pomenutih hidroelektrana?

3) Šta je sa brzom cestom Bijeljina-Trebinje koja je obećana u kampanji 2014.godine?

4) Zašto se ne radi rekonstrukcija puta Foča-Tjentište koju ste obećali prošle godine?

“Na ova pitanja premijeru građani Republike Srpske očekuju odgovore, ali vaša politika se očigledno svela na onaj čuveni citat: ,,Narode vjerujte nama, a ne svojim očima”, konstatovao je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

VIŠKOVIĆ O ISPLATI 200 MILIONA KM narodnog novca “Viaductu”: NEĆETE NAM PREVIŠE NAŠKODITI!

Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, rekao je da Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, nametanjem odluke o isplati novca Viaductu, zadire u budžet Republike Srpske, te da će Srpska preživjeti njegov udar.

“Poreski obveznici i svi stanovnici Srpske moraju da znaju na koji račun će se proslijediti sredstva u slučaju “Viaduct””, naglasio je on.

Premijer podsjeća da je po međunarodnim sporazumima tužena BiH i da je ona ta koja treba da izvrši arbitažu, a da poslije toga ide odštetni zahtjev prema Republici Srpskoj.

“Republika Srpska je predlagala da se obaveza prema ‘Viaductu’ isplati iz dobiti Centralne banke BiH, jer je Centralna banka vlasništvo oba entiteta i imamo puno pravo da raspoređujemo i dobit koja se ostvari. Međutim ono što vrijedi za sve druge zemlje ne vrijedi za BiH”, naveo je Višković za RTRS.

Podsjetio je da od strane Delegacije EU u BiH nisu dobili konkretne odgovore po ovom pitanju, te da je očigledno da su oni podržali su nametnutu Šmitovu odluku.

“Odgovori na pitanja o ‘Viaductu’, upućena šefu Delegacije Evropske unije u BiH, su izbjegnuta kao da nisu ni postavljena Ako je to slovenačka firma zašto se sredstva ne uplate na tamošnji račun. Koja zemlja stoji iza svega?”, upitao je Višković.

Najavio je da Srpska preko pravnih timova istražuje način kako pojedince iz BiH tužiti za štetu koju su načinili građanima BiH.

“Šmit je samo u jednom danu sa svojim nametnutim odlukama uzeto Srpskoj oko 200 miliona KM ali poručujem i njemu i svima drugima da ćemo mi preživjeti i ovaj udar na Republiku Srpsku i nećete nam previše naškoditi ali budite sigurni da ćete odgovarati za sva ova pitanja na koja smo tražili odgovore. I nećemo prestati da pitamo sve dok postoji Kancelarija OHR i ambasador EU u BiH koji je dužan da građanima Srpske pruži odgovore”, naveo je premijer Srpske.

“Evropske države izbacuju nove tehnologije za provođenje izbora”

Višković se ovom prilikom dotakao i druge odluke koju je nametnuo Šmit, a koja se, podsjetimo odnosi da 112,5 miliona KM iz profita Centralne banke BiH bude ustupljeno za modernizaciju izbornog procesa.

Premijer je kazao da evropske zemlje izbacuju tu opremu i ne koriste je jer se nije pokazala kao dobra već više predmet mogućih spekulacija.

“Na prošlim izborima ta oprema je tesno korištena u Doboju i Zvorniku gdje navodno izborni rezultati nisu korektni, i ništa se spektakularno nije desilo osim što je SNSD imao bolje rezultate nego kada nije bilo opreme”, naveo je Višković.

Istakao je i da ne isključuje mogućnost da BiH u nekom trenutku nije trebala nabaviti opremu za unapređenje izbornog procesa, ali poučen dosadašnjim iskustvom on sumnja u manipulaciju u cijeli proces.

“Posebno što se svi podaci slivaju na jedno mjesto i ne može se vjerovati da se neće nešto loše uraditi po Republiku Srpku.Zato izražavamo sumnju u namjere nabavke te opreme. Po dosadašnjim iskustvima mislim da smo više nego u pravu”, naglasio je Višković.

Nastavi čitati

Politika

Kresojević upitao: Kako lobiranje u Americi može biti važnije od VRTIĆA?

Za koga se lobira u Americi iz sredstava namjenjenih za vrtiće?

Upitao je ovo Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević.

– Objavljen je novi ugovor za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama sa kompanijom “MO Strategies, Inc.” u mjesečnom iznosu od 10.000$ – naveo je Kresojević.

On je istakao da se postavlja pitanje u čije se ime i za čije interese zapravo lobira, s obzirom na to da vlast o tome ćuti.

– Postavlja se pitanje za čije interese se lobira u Americi, ako vlast o tome ćuti. Ako se lobiranje sprovodi sa ciljem unapređenja privrednih odnosa sa SAD, tada bi vlast sa ponosom iznosila ove informacije – poručio je Kresojević.

Međutim, prema njegovim riječima, sve ukazuje na suprotno, a kao dokaz navodi i nedavno najavljene carine koje SAD uvode na robu iz Bosne i Hercegovine.

– Ali očigledno to nije slučaj. Najavljene američke carine za robu koja dolazi iz Bosne i Hercegovine, tako i Republike Srpske to najbolje potvrđuju – dodao je on.

Posebno je problematično, tvrdi Kresojević, to što se ugovor o lobiranju finansira sredstvima preusmjerenim sa budžetske stavke za izgradnju vrtića.

– Postavlja se pitanje kakvo lobiranje u Americi može imati prioritet u odnosu na vrtiće? Jer sredstva u rebalansu budžeta, iz kojih se finansira ovaj ugovor, obezbjeđena su umanjenjem sredstava namjenjenih za izgradnju vrtića – naglasio je.

Kresojević upozorava da je u rebalansu budžeta, koji je donesen usred godine, vlast odlučila da izdvoji gotovo 50 miliona KM za lobiranje, što smatra neprihvatljivim.

– Posve je neobično da je, na pola godine, rebalansom, vlast odluči da obezbjedi skoro 50 miliona KM za lobiranje. Za koga? – upitao je Kresojević.

Na kraju, zaključio je da je prioritet trenutne vlasti ostanak na funkcijama, dok se zanemaruje budućnost djece.

– Dok druge nacije sve ulažu za budućnost djece, naša vlast sve daje za ostanak na funkcijama – zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno