Connect with us

Društvo

KOLIKO NAS JE ZAPRAVO OSTALO? U BiH posljednji popis 2013. godine, IMA LI NAZNAKA ZA NOVI?

O novom popisu stanovništva u BiH, nakon posljednjeg koji je obavljen 2013. godine, danas se gotovo i ne priča, iako zbog toga što ne znamo koliko nas je ispaštaju mnogi sektori, uključujući i privredu.

Demografi to pojašnjavaju riječima: “Ako, recimo, strana kompanija želi da uloži u neku opštinu u BiH, o tome će i te kako detaljno razmisliti jer ne zna koliko u toj lokalnoj zajednici ima radno sposobnog stanovništva, a o ostalim parametrima da i ne govorimo”.

Način na koji se ovoj temi pristupa u BiH može se opisati u samo jednoj rečenici: popis stanovništva u BiH trebalo je sprovesti još 2011. godine, ali je izostao dogovor i to je urađeno tek 2013, a na rezultate se, kao da nas ima na milijarde, čekalo gotovo tri godine i Agencija za statistiku BiH objavila ih je u junu 2016. godine.

Iz ove agencije kažu da, u skladu sa Zakonom o statistici BiH, koordinišu planiranje, vođenje i objavu rezultata popisa stanovništva kada državni organi ocijene da je to potrebno. Ova koordinacija, ističu, podrazumijeva poštovanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, uključujući anekse 7 i 10 tog sporazuma.

“Na temelju zaključka 25. sjednice Vijeća ministara BiH Agencija je formirala radnu grupu koja je izradila Prijedlog zakona o popisu stanovništva. Međutim, finalizacija prijedloga trenutno nije moguća jer još nisu definirani ključni elementi poput budžeta i datuma početka popisa”, kaže za “Nezavisne novine” Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku BiH.

Prema njenim riječima, praksa pokazuje da se zakon o popisu stanovništva donosi tek nakon što su sve ključne aktivnosti detaljno isplanirane i potvrđene. To, dodaje Aganovićeva, uključuje definisanje datuma početka popisa, popisnih pitanja, finansijskog okvira, kartografije te metodoloških i organizacijskih dokumenata. Ona dodaje da probni popis, koji prethodi glavnom popisu, ima važnu ulogu u testiranju predloženih rješenja.

“Tek nakon utvrđivanja i provjere svih ovih elemenata zakon se može usvojiti, kako ne bi bilo potrebe za naknadnim izmjenama koje bi zahtijevale i promjenu zakona”, navodi Aganovićeva.

Ovo je, podsjeća, bio slučaj i sa prethodnim popisom u BiH.

“S obzirom na navedene okolnosti jasno je da je provođenje popisa stanovništva u 2025. godini, nažalost, nerealno jer je riječ o najsloženijem statističkom istraživanju. Organizacijski, metodološki, financijski i kadrovski, ovaj proces zahtijeva višegodišnje pripreme, što se neminovno odražava i na ostale redovne aktivnosti statističkih institucija u BiH. Metodološki pristup podrazumijeva mnoštvo materijala, obrazaca i tehničkih rješenja koja treba da budu testirana i prilagođena specifičnostima svake faze ovog procesa”, ističe Aganovićeva.

Takođe, kako napominje, osim statističkih institucija, za uspjeh popisa potrebno je aktivno učešće i drugih relevantnih državnih i entitetskih tijela.

“Zajednički rad i koordinacija bit će ključni faktori pravovremene i tačne provedbe ovog složenog procesa. Tek kada se utvrde svi ključni elementi BiH će biti spremna za provođenje novog popisa stanovništva”, kaže Aganovićeva za “Nezavisne novine”.

Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović podsjeća da je standard da se popis radi na svakih 10 godina. Ne sjeća se, kaže, kada je posljednji put pročitao da se tema popisa uopšte spominje. Naš sagovornik ujedno ocjenjuje da je popis stanovništva i te kako bitan.

“Mislim da je tačan podatak o tome koliko nas je, zajedno sa podacima o starosnoj i obrazovnoj strukturi, ponajviše potreban privredi ove zemlje jer je to jedan od glavnih pokazatelja u kojem smjeru idemo i kojim potencijalima raspolažemo”, kaže Ferhatbegović za “Nezavisne novine”.

Privreda, dodaje on, ispašta, a posljednji popis je, podsjeća, pokazao zabrinjavajuće trendove u starosnoj strukturi stanovništva, gdje se ispostavilo da je bh. stanovništvo u odnosu na 1991. godinu dosta starije.

“Da smo uradili popis kada je trebalo, on bi pokazao da je naše društvo sve starije i da nas je sve manje, a to bi opet bili značajni pokazatelji koji bi išli u prilog tome da se treba razmisliti u kojim pravcima treba da idu penzioni fondovi, zdravstveni sistem, obrazovni sistem i tako dalje”, naveo je Ferhatbegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ističe da se polazna osnova za svako planiranje mora temeljiti na tačnim podacima, a pri čemu misli i na popis stanovništva.

“Tačna slika strukture stanovništva prema teritorijalnoj rasprostranjenosti, starosnoj strukturi itd, sve su to osnove za buduće aktivnosti. U svakom slučaju, sa stanovišta tačnog stanja, mogućnosti dobrog planiranja, pravljenja strategija, dobro bi bilo da imamo pravu situaciju”, kaže Ćorić za “Nezavisne novine”.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je popis bitan sa sociološkog, antropološkog, političkog, nacionalnog i drugih aspekata.

“Međutim, moramo uzeti u obzir činjenicu da je ovo BiH, koja je jedna od najsloženijih i najspecifičnijih država i po uređenju i po nacionalnoj strukturi i po još mnogo čemu”, naveo je Vasić.

Kako je naglasio, popis ne odgovara ni sadašnjosti ni prošlosti.

“Sadašnjosti ne odgovara jer bi se vidjele katastrofalne demografske karakteristike, pokazalo bi se koliko smo stara zajednica i koliko nas nema. A kada je riječ o prošlosti, pokazalo bi se za ono što slušamo u nekim dijelovima BiH – da to baš i nije istina”, rekao je Vasić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno