Connect with us

Društvo

KOLIKO NAS JE ZAPRAVO OSTALO? U BiH posljednji popis 2013. godine, IMA LI NAZNAKA ZA NOVI?

O novom popisu stanovništva u BiH, nakon posljednjeg koji je obavljen 2013. godine, danas se gotovo i ne priča, iako zbog toga što ne znamo koliko nas je ispaštaju mnogi sektori, uključujući i privredu.

Demografi to pojašnjavaju riječima: “Ako, recimo, strana kompanija želi da uloži u neku opštinu u BiH, o tome će i te kako detaljno razmisliti jer ne zna koliko u toj lokalnoj zajednici ima radno sposobnog stanovništva, a o ostalim parametrima da i ne govorimo”.

Način na koji se ovoj temi pristupa u BiH može se opisati u samo jednoj rečenici: popis stanovništva u BiH trebalo je sprovesti još 2011. godine, ali je izostao dogovor i to je urađeno tek 2013, a na rezultate se, kao da nas ima na milijarde, čekalo gotovo tri godine i Agencija za statistiku BiH objavila ih je u junu 2016. godine.

Iz ove agencije kažu da, u skladu sa Zakonom o statistici BiH, koordinišu planiranje, vođenje i objavu rezultata popisa stanovništva kada državni organi ocijene da je to potrebno. Ova koordinacija, ističu, podrazumijeva poštovanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, uključujući anekse 7 i 10 tog sporazuma.

“Na temelju zaključka 25. sjednice Vijeća ministara BiH Agencija je formirala radnu grupu koja je izradila Prijedlog zakona o popisu stanovništva. Međutim, finalizacija prijedloga trenutno nije moguća jer još nisu definirani ključni elementi poput budžeta i datuma početka popisa”, kaže za “Nezavisne novine” Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku BiH.

Prema njenim riječima, praksa pokazuje da se zakon o popisu stanovništva donosi tek nakon što su sve ključne aktivnosti detaljno isplanirane i potvrđene. To, dodaje Aganovićeva, uključuje definisanje datuma početka popisa, popisnih pitanja, finansijskog okvira, kartografije te metodoloških i organizacijskih dokumenata. Ona dodaje da probni popis, koji prethodi glavnom popisu, ima važnu ulogu u testiranju predloženih rješenja.

“Tek nakon utvrđivanja i provjere svih ovih elemenata zakon se može usvojiti, kako ne bi bilo potrebe za naknadnim izmjenama koje bi zahtijevale i promjenu zakona”, navodi Aganovićeva.

Ovo je, podsjeća, bio slučaj i sa prethodnim popisom u BiH.

“S obzirom na navedene okolnosti jasno je da je provođenje popisa stanovništva u 2025. godini, nažalost, nerealno jer je riječ o najsloženijem statističkom istraživanju. Organizacijski, metodološki, financijski i kadrovski, ovaj proces zahtijeva višegodišnje pripreme, što se neminovno odražava i na ostale redovne aktivnosti statističkih institucija u BiH. Metodološki pristup podrazumijeva mnoštvo materijala, obrazaca i tehničkih rješenja koja treba da budu testirana i prilagođena specifičnostima svake faze ovog procesa”, ističe Aganovićeva.

Takođe, kako napominje, osim statističkih institucija, za uspjeh popisa potrebno je aktivno učešće i drugih relevantnih državnih i entitetskih tijela.

“Zajednički rad i koordinacija bit će ključni faktori pravovremene i tačne provedbe ovog složenog procesa. Tek kada se utvrde svi ključni elementi BiH će biti spremna za provođenje novog popisa stanovništva”, kaže Aganovićeva za “Nezavisne novine”.

Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović podsjeća da je standard da se popis radi na svakih 10 godina. Ne sjeća se, kaže, kada je posljednji put pročitao da se tema popisa uopšte spominje. Naš sagovornik ujedno ocjenjuje da je popis stanovništva i te kako bitan.

“Mislim da je tačan podatak o tome koliko nas je, zajedno sa podacima o starosnoj i obrazovnoj strukturi, ponajviše potreban privredi ove zemlje jer je to jedan od glavnih pokazatelja u kojem smjeru idemo i kojim potencijalima raspolažemo”, kaže Ferhatbegović za “Nezavisne novine”.

Privreda, dodaje on, ispašta, a posljednji popis je, podsjeća, pokazao zabrinjavajuće trendove u starosnoj strukturi stanovništva, gdje se ispostavilo da je bh. stanovništvo u odnosu na 1991. godinu dosta starije.

“Da smo uradili popis kada je trebalo, on bi pokazao da je naše društvo sve starije i da nas je sve manje, a to bi opet bili značajni pokazatelji koji bi išli u prilog tome da se treba razmisliti u kojim pravcima treba da idu penzioni fondovi, zdravstveni sistem, obrazovni sistem i tako dalje”, naveo je Ferhatbegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ističe da se polazna osnova za svako planiranje mora temeljiti na tačnim podacima, a pri čemu misli i na popis stanovništva.

“Tačna slika strukture stanovništva prema teritorijalnoj rasprostranjenosti, starosnoj strukturi itd, sve su to osnove za buduće aktivnosti. U svakom slučaju, sa stanovišta tačnog stanja, mogućnosti dobrog planiranja, pravljenja strategija, dobro bi bilo da imamo pravu situaciju”, kaže Ćorić za “Nezavisne novine”.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je popis bitan sa sociološkog, antropološkog, političkog, nacionalnog i drugih aspekata.

“Međutim, moramo uzeti u obzir činjenicu da je ovo BiH, koja je jedna od najsloženijih i najspecifičnijih država i po uređenju i po nacionalnoj strukturi i po još mnogo čemu”, naveo je Vasić.

Kako je naglasio, popis ne odgovara ni sadašnjosti ni prošlosti.

“Sadašnjosti ne odgovara jer bi se vidjele katastrofalne demografske karakteristike, pokazalo bi se koliko smo stara zajednica i koliko nas nema. A kada je riječ o prošlosti, pokazalo bi se za ono što slušamo u nekim dijelovima BiH – da to baš i nije istina”, rekao je Vasić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Društvo

CRNI SCENARIO ZA SRPSKU: Struja bi mogla poskupjeti do 30 odsto, inflacija raste, a plata već sada ne pokriva ni 60% potrošačke korpe

Novi rast inflacije u Evropi dolazi u nezgodnom trenutku za Republiku Srpsku. Industrijska proizvodnja već je u padu, izvoz stagnira, uvoz raste, a problemi u energetskom sektoru otvaraju pitanje novih troškova za privredu i građane.

Inflacija u evrozoni u septembru je ubrzala na 3,8 odsto, nakon 3,2 odsto u avgustu i 2,2 odsto godinu ranije. Najveći skok zabilježen je kod energenata, čije su cijene bile 18,8 odsto više nego u septembru prošle godine.

Za privredu Republike Srpske to nije dobra vijest.

Domaće kompanije već rade u uslovima slabije proizvodnje i sve težeg plasmana robe na inostrana tržišta. Istovremeno, zavisnost od uvoza znači da se svaki novi rast cijena energenata i sirovina može brzo preliti na troškove poslovanja.

Industrijska proizvodnja pala 11,1 odsto

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je industrijska proizvodnja u avgustu bila 11,1 odsto manja nego u istom mjesecu prošle godine.

Za prvih osam mjeseci ove godine proizvodnja je smanjena 7,2 odsto, dok je u odnosu na jul, prema desezoniranim podacima, zabilježen pad od 9,2 odsto.

To znači da problem nije samo u jednom slabijem mjesecu.

Industrija već duže vrijeme ima problema sa održavanjem proizvodnje, a dodatni rast troškova energije mogao bi dodatno pritisnuti kompanije koje se već bore sa visokim cijenama sirovina, rada i transporta.

Poseban problem predstavljaju izvoznici. Njima je sve teže da povećane troškove prebace na kupce, jer se na evropskom tržištu takmiče sa kompanijama koje posluju u znatno većim ekonomijama.

Izvoz stagnira, a uvoz sve više raste

Slika nije bolja ni kada se pogledaju podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Republika Srpska je od januara do avgusta izvezla robu vrijednu oko 3,47 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza dostigla približno 5,32 milijarde KM.

Izvoz je u odnosu na isti period prošle godine smanjen 0,4 odsto, dok je uvoz povećan čak 7,8 odsto.

Tako je za osam mjeseci napravljen spoljnotrgovinski deficit od oko 1,85 milijardi KM.

Izvozom je pokriveno 65,2 odsto uvoza.

Ako energenti i sirovine nastave da poskupljuju, domaće firme moraće izdvajati još više novca za robu iz inostranstva. Istovremeno, slabiji izvoz znači manje prihoda koji se vraćaju u domaću ekonomiju.

Struja bi mogla postati novi problem

Posebnu pažnju privlači stanje u elektroenergetskom sektoru.

Problemi u RiTE „Ugljevik“, nedostatak uglja i nepovoljna hidrološka situacija povećavaju pritisak na „Elektroprivredu Republike Srpske“.

Ukoliko domaća proizvodnja ne bude dovoljna, dio potrebne električne energije moraće se nabavljati na tržištu. A cijena takve energije može biti višestruko veća od cijene po kojoj se električna energija prodaje domaćinstvima.

Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da do marta neće biti povećanja cijene električne energije za domaćinstva, dok će privredi cijena biti povećana.

To znači da bi se prvi udar mogao osjetiti upravo u proizvodnim kompanijama.

Veći računi za struju, zajedno sa skupljim gorivom i transportom, neminovno povećavaju troškove proizvodnje. Dio firmi to može pokušati nadoknaditi višim cijenama, dok bi druge mogle smanjivati proizvodnju.

Koliko će građani platiti novi talas poskupljenja?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u istom mjesecu dostigla je 2.936 KM.

Drugim riječima, jedna prosječna plata pokrivala je tek 57,7 odsto vrijednosti potrošačke korpe.

Samo za hranu bilo je potrebno oko 1.354 KM.

Zato novi rast cijena energenata za građane ne znači samo skuplje gorivo ili eventualno skuplju struju. Viši troškovi proizvodnje i transporta gotovo uvijek se prije ili kasnije pojave i na rafama prodavnica.

Mlinarević: Energenti imaju snažan uticaj na inflaciju

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorava da bi dalji rast cijena energenata mogao imati snažan uticaj na ukupnu inflaciju.

Prema njegovoj ocjeni, mnogo toga zavisi od toga koliko će trajati geopolitički sukobi i poremećaji u snabdijevanju, ali i koliko brzo će se skuplje gorivo prenijeti na proizvodnju i transport.

Kao moguće mjere za ublažavanje udara naveo je smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrolu trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole.

Centralna banka BiH takođe je upozorila na inflatorne rizike i procijenila da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. godine mogla dostići 4,1 odsto.

Evropska inflacija prijeti da se produži i u 2027.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja procjena Evropske centralne banke da bi inflacija mogla ostati povišena i tokom prvih mjeseci naredne godine.

Više cijene energenata već su jedan od glavnih pokretača rasta cijena u evrozoni, a njihov uticaj može se postepeno proširiti na hranu, transport i druge proizvode i usluge.

Za Republiku Srpsku je problem što se evropski inflatorni pritisak poklapa sa domaćim slabostima.

Industrija pada, izvoz stagnira, uvoz raste, a energetskom sektoru nedostaju stabilna proizvodnja i dovoljne količine uglja i vode.

Ako se tome dodaju skuplja električna energija za privredu i veći troškovi finansiranja, domaće kompanije ulaze u period u kojem će biti sve teže održati proizvodnju i konkurentnost.

A građanima ostaje manje prostora u kućnom budžetu.

Jer kada poskupi energija, rijetko ostane samo na računu za struju ili gorivo – ceh se na kraju pojavi gotovo svuda.

Nastavi čitati

Društvo

PRVO OLUJNI JUGO I 28 STEPENI, PA HLADAN TUŠ! Od četvrtka sve se mijenja!

Velika promjena vremena očekuje nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa, u četvrtak će temperatura naglo pasti.

– Lokalno duž rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla. Tokom dana biće sunčano i još toplije uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjeveroistočni. Na zapadu i u planinama će poslijepodne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak – dodaju oni.

Prema njihovoj prognozi, minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan.

– Maksimalna temperatura vazduha biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni – kažu oni.

Srijeda, 21. oktobar

U srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.

– Na jugu i zapadu će padati kiša, ponegdje i obilnija, a poslijepodne će slabe kiše biti i u ostalim područjima. Duvaće umjeren do jak, na zapadu i olujni južni vjetar. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, na jugu i zapadu do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 18 na jugu i zapadu do 28 na sjeveroistoku, a u višim predjelima od 13 stepeni – navode oni.

Četvrtak, 22. oktobar

U četvrtak će biti oblačno i svježije sa kišom.

– Minimalna temperatura vazduha biče od sedam do 15 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni – stoji u prognozi.

Petak, 23. oktobar

U noći i ujutro očekuje se oblačnije vrijeme sa kišom na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz postepeno razvedravanje.

– Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode u svim predjelima. Minimalna temperatura vazduha od jedan stepen u višim predjelima na zapadu do devet, na sjeveroistoku, na jugu do 14. Maksimalna temperatura vazduha biće od 12 do 17, na jugu do 21, a u višim predjelima od osam stepeni – ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 26 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i još toplije, uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, u višim predjelima i hladno, a lokalno duž rijeka i po kotlinama uz moguću prolaznu maglu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren promjenljiv vjetar ili sjeveroistočni. Na zapadu i na planinama će poslije podne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak.

Nastavi čitati

Aktuelno