Stečajni sudija Okružnog privrednog suda u Banjaluci Vibor Vučić naložio je stečajnom upravniku „Banke Srpske“ Goranu Radivojcu da vrati nepunih 135.000 maraka po osnovu naknade koju je sebi isplatio preko dozvoljenog limita, otkriva portal CAPITAL.

Dalje isplate su mu obustavljene, a rješenjem iz decembra sud ga obavezuje da vrati i sve naknade koje su isplaćene od 30. juna prošle godine do momenta donošenja rješenja.

Radivojac se na ovu odluku žalio Višem privrednom sudu kojom traži da se rješenje ukine, smatrajući da je nezakonito i maliciozno, optužujući Vučića da vrši pritisak na njega.

Sudija Vučić u svojoj odluci navodi da je Radivojac od juna 2019. godine do istog mjeseca 2025. godine za svoj rad dobio 203.040 KM u neto iznosu, odnosno 337.429 KM u bruto iznosu.

Pojašnjava da je Pravilnikom o naknadama i nagradama za rad stečajnog upravnika i članova Odbora povjerilaca on mogao da dobije maksimalno 202.500 KM u bruto iznosu, zbog čega traži da se razlika vrati na račun stečajnog dužnika, odnosno Banke Srpske.

„Stečajnom upravniku su isplaćeni mjesečni iznosi nagrade koji zbirno prelaze propisani najviši iznos, te mu ne bi trebala pripadati mjesečna nagrada u daljem toku stečajnog postupka. Budući da je nagrada stečajnog upravnika trošak stečajnog postupka, svaki iznos isplaćen preko zakonskog limita smatra se neosnovanim bogaćenjem na štetu povjerilaca“, navodi se u rješenju suda.

Sa druge strane, Radivojac u žalbi pobija rješenje suda ističući da je ono protivustavno i nezakonito, jer se temelji na retroaktivnoj primjeni Pravilnika iz 2018. godine, što je Ustavom RS izričito zabranjeno za podzakonske akte.

On navodi da se ovaj stečaj, kao lex specialis, vodi prema Zakonu o bankama, te da su mu naknade određene ranijim sudskim rješenjima o sistematizaciji koja su upoređivala plate sa bankarskim sektorom.

Radivojac: Sudija svjesno manipuliše pravilnikom
Ističe da je postupao savjesno i da su sve isplate vršene na osnovu pravosnažnih rješenja prethodnog sudije, koji je odredio da upravnik treba imati platu u visini plate sudije.

„Postupajući sudija svjesno manipuliše pravilnikom kako bi prinudio stečajnog upravnika da podnese ostavku“, tvrdi Radivojac.

Podsjećamo, Radivojac je od juna 2019. godine stečajni upravnik Banke Srpske. Na toj poziciji je zamijenio Mirjanu Golić koja je razriješena na lični zahtjev.

Banka Srpske je otišla je u stečaj 2017. godine nakon čega je veliki dio depozita i potraživanja ostao nenaplaćen.

Ukupna priznata potraživanja banke iznosila su oko 170,7 miliona KM, pri čemu su javna preduzeća i institucije iz Republike Srpske potraživala oko 127,7 miliona KM.
Capital

Poslanik PDP-a u NSRS i član Pokreta Sigurna Srpska, Bojan Kresojević, oštro je reagovao na drastično povećanje participacije za bolničko liječenje, ističući da je riječ o neozbiljnoj, neopravdanoj i do sada nezabilježenoj odluci u zdravstvenom sistemu Republike Srpske.

Od 1. januara participacija za bolničko liječenje u bolnicama povećana je sa 9 na 25 KM, dok je na Univerzitetskom kliničkom centru cijena bolničkog dana porasla sa 11 na čak 30 KM, što predstavlja povećanje od 173 odsto.

„Kako je moguće bolesnom čovjeku povećati cijenu liječenja za više od 100 odsto u jednom danu, a kamoli za 173 odsto? Ovakva odluka je neprihvatljiva i pokazuje potpuni izostanak empatije prema pacijentima“, poručio je Kresojević.

On je naglasio da je zbog ovakvih poteza vlasti zdravlje postalo luksuz, a ne osnovno pravo građana.

Posebno je upozorio na, kako je naveo, bahato i neprofesionalno ponašanje političkih struktura koje upravljaju zdravstvom, ističući da pojedine bolnice po novim cijenama obračunavaju i bolničke dane iz prethodne godine, što je direktno suprotno zakonu.

Kresojević je najavio da će zatražiti preispitivanje cjenovnika koji je donio Fond zdravstvenog osiguranja, te da će insistirati da se o ovom pitanju izjasni i Odbor za zdravstvo, rad i socijalnu politiku Narodne skupštine Republike Srpske.

„Participacija se mora smanjiti. Zdravstveni sistem postoji da liječi pacijente – ne smijemo dozvoliti da pacijenti liječe finansije zdravstvenog sistema“, zaključio je Kresojević.

Uprava za indirektno oporezivanje našla se na meti kritika zbog navodnog pogodovanja prilikom dodjele radnih mjesta. Radi o četiri radna mjesta koja su nakon nedavno održanog konkursa dobili pripadnici SNSD-a i HDZ-a. Predrag Jelača u Upravi za indirektno oporezivanje na raznim pozicijama radi punih 26 godina. Nakon raspisivanja konkursa za četiri mjesta pomoćnika direktora, odlučuje da se prijavi za jednu od pozicija.
“Ispunjavao sam uslove i prijavio sam se kao službenik preko Agencije za državnu službu. Ispunjavao sam uslove i bio sam među 40 kandidata. Pozvan sam na pismeni ispit koji je održan u Sarajevu 22.12.2025. godine. Bio sam među osam kanidata koji su položili pismeni ispit”, kaže Jelača.

Nakon pismenog, kandidati koji su ispunili sve uslove, uključujući i Jelaču, pozvani su na usmeni dio konkursa. U ukupnom zbiru najbolje ocjenjeni kanidati bili su oni za koje su mediji već ranije objavili da će dobiti poslove pomoćnika direktora.

“Dva su pripaladala Republici Srpskoj, a dva su pripala Federaciji BiH, s tim da je izvjesno da će oba mjesta iz Federacije pripasti HDZ-u, Sektor za poreze će biti Vinko Skoko, a Sektor za provođenje propisa Ilija Anić. Republici Srpskoj je pripao Sektor za carine, na čijem čelu će se najvjerovatnije naći Boris Spasojević, tako ispada po listi. Pomoćnik direktora za informacione tehnologije će biti Milorad Đurđević. Ispada da su mediji tačno prognozirali i dali informaciju ko će dobiti posao prije nego što je konkurs završen”, objašanjava Jelača.

O navodima da je konkurs za četiri radna mjesta namješten za stranački podobne ljude pitali smo i UIO, ali do zaključenja ovog priloga odgovor nismo dobili.

BN