Kim Džu Ae, kćerka sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, koja se smatra njegovom potencijalnom nasljednicom, doputovala je zajedno sa ocem u Peking na vojnu paradu, što je njen prvi put u inostranstvo.

Najčuvanija djevojčica na svijetu privukla je dosta pažnje javnosti, naročito zbog spekulacija da je baš ona Kimova naslednica.

Džu Ae je viđena odmah iza svog oca Kim Džong Una dok su silazili iz oklopnog voza kojim su putovali preko noći od Pjongjanga do Pekinga.

Stručnjak za Sjevernu Koreju u američkom Stimson centru, Majkl Maden, smatra da je ona favorit za sljedećeg vrhovnog vođu Sjeverne Koreje.

”Ona stiče praktično iskustvo u protokolu koje bi trebalo da joj dobro posluži kao sljedećem lideru Sjeverne Koreje ili ključnom dijelu elite. Ovo je prvi put da je pratila Kim Džong Una van Sjeverne Koreje, što je iskustvo koje ni njen otac ni moćna tetka nikada nisu imali. Time stiče dragocjeno iskustvo u pozdravljanju i interakciji sa stranim rukovodstvom i drugim elitama”, rekao je on.

Sjeverna Koreja nije nikada otkrila ništa o djeci Kim Džong Una sve dok Džu Ae prvi put nije prikazana svijetu kako prati svog oca na lansiranju masivne interkontinentalne balističke rakete 2022. godine.

Ko je Kim Džu Ae

Godinama se vjeruje da je Kim Džu Ae drugo od troje djece Kim Džong Una i njegove supruge Ri Sol Džu.

Kim Džu Ae je jedino Kimovo dijete čije je postojanje potvrdilo rukovodstvo zemlje, a nijedno drugo dijete nije viđeno u javnosti.

Vijest o njenom postojanju prvi put se pojavila preko neočekivanog izvora: košarkaša Denisa Rodmana, koji je 2013. godine otkrio listu “Gardijan” da je “vidio Kimovu bebu Džu Ae”, tokom putovanja u Sjevernu Koreju.

Malo se znalo o njoj sve do novembra 2022. godine, kada se pojavila zajedno sa svojim ocem na lansiranju interkontinentalne balističke rakete (ICBM).

Do februara sljedeće godine, prisustvovala je banketima za visoke zvaničnike.

Južnokorejska nacionalna obavještajna služba (NIS) je tada objavila nepoznate informacije o Kimovoj kćerki.

Obavještajci iz Seula navode da Džu Ae uživa u jahanju, skijanju i plivanju i da se školovala kod kuće u glavnom gradu Pjongjangu. Pretpostavili su da je tada imala oko 10 godina, to znači da sada ima oko 13.

Do januara 2024. godine, NIS je došao do drugog zaključka: da je devojčica „najvjerovatniji“ nasljednik Kim Džong Una.

Od tada se pojavljivala pored svog oca u brojnim prilikama.

Stojeći pored njega na lansiranjima interkontinentalnih balističkih raketa i vojnim paradama, zauzimala je centralno mjesto i primala vojne pozdrave od viših vojnih komandanata.

Ali sada je prvi put viđena van Sjeverne Koreje, a putovanje će vjerovatno dodatno podstaći spekulacije da bi mogla da naslijedi svog oca.

Porodica Kim, koja vlada Sjevernom Korejom od 1948. godine, govori građanima da potiču iz svijete krvne loze, što znači da samo oni mogu voditi zemlju.

Međutim, postoje spekulacije da je Kim u ovom trenutku predstavio svoju kćerku kako bi pokušao da prevaziđe predrasude u duboko patrijarhalnoj državi, koju nikada nije vodila žena, piše BBC.

Ruski predsjednik Vladimir Putin održaće zvanični sastanak sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom u Pekingu, javljaju ruski državni mediji.

Mjesto za bilateralni sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una je pripremljeno – javila je novinska agencija TASS.

Njih dvojica će se sastati u državnoj rezidenciji Đaojutaj u zapadnom Pekingu, gdje Putin boravi tokom svoje posjete Kini. Zastave Rusije i Sjeverne Koreje su istaknute u rezidenciji, navodi agencija.

Kremlj je ranije saopštio da se mogućnost sastanka Putina i Kima razrađuje, ali nije bilo informacija da je on konačno dogovoren.

Putin i Kim Džong Un borave u Pekingu na poziv kineskog predsjednika Si Đinpinga kako bi učestvovali u proslavi 80. godišnjice pobjede Kine u Drugom svjetskom ratu. Jutros su zajedno prisustvovali vojnoj paradi i prijemu.

Posljednji put Putin se sastao sa Kim Džong Unom u junu 2024. godine u Pjongjangu.

Prije toga, u septembru 2023. godine, Kim je posjetio Rusiju – lideri su razgovarali na kosmodromu Vostočni u Amurskoj oblasti.

Kim Džong Un je prije toga posjetio Rusku Federaciju u aprilu 2019. godine, gdje su se on i Putin sastali u Vladivostoku.

Na vojnoj paradi u Pekingu, povodom obilježavanja 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, Kina je javnosti prikazala novo oružje – “robote-vukove”, četvoronožne borbene mašine koje predstavljaju evoluciju ranijih “robot-pasa”.

Njihova pojava izazvala je veliku pažnju kako u vojno-tehničkim, tako i u političkim krugovima širom svijeta.

Šta su “roboti-vukovi”
Ovi roboti teški oko 70 kilograma opremljeni su kamerama za precizno izviđanje i gađanje, a mogu da nose i naoružanje poput automatskih pušaka QBZ-191. Njihova uloga nije ograničena samo na izviđanje – mogu služiti i za transport municije, medicinskih paketa, pa čak i izvođenje ciljanih udara.

Za razliku od ranijih “robot-pasa“, nove jedinice se kreću u koordinisanim formacijama – poput pravog čopora – što im je i donijelo naziv “roboti-vukovi“. Prema kineskim medijima, to je dio “strateške transformacije“ u načinu vođenja savremenih ratova.

Tehničke sposobnosti
Mobilnost: kreću se brzinom pješadinca, penju se stepenicama, prelaze prepreke i prate vojnike u pokretu.

Senzori: posjeduju kamere visoke rezolucije, a prema izvještajima, testiraju se i termalne kamere i uređaji za noćni vid.

Autonomija: osnovno upravljanje je daljinsko, ali roboti imaju i polu-autonomne funkcije poput održavanja formacije ili samostalnog izbjegavanja prepreka.

Integracija: djeluju u kombinaciji sa dronovima FPV tipa, što omogućava istovremeno izviđanje iz vazduha i sa zemlje.

Očekuje se da će u narednim fazama razvoja dobiti jače baterije i bolju energetsku autonomiju, kako bi mogli djelovati satima u kontinuitetu bez dopunjavanja.

Psihološki i taktički efekat
Kineski vojni analitičar Fu Qianshao smatra da roboti-vukovi mogu imati čak i veći psihološki efekat od dronova:

“Čak i ako vojnici uspiju da unište nekoliko jedinica, ostatak čopora će nastaviti da se kreće i napada, što stvara snažan pritisak i osjećaj nemoći kod protivnika.“

U praksi, ovo znači da bi čitave linije fronta mogle jednog dana izgledati potpuno drugačije – umjesto vojnika, protivničkim položajima bi prilazile metalne, gotovo bešumne mašine.

Geopolitički značaj
Kina ovim projektom pokazuje da želi da uhvati korak, pa čak i pretekne rivale poput SAD i Rusije u oblasti robotike i vještačke inteligencije na bojnom polju.

SAD već testiraju četvoronožne robote kompanije Boston Dynamics, koji se koriste za izviđanje i transport, ali još nisu javno prikazani u napadnim misijama.

Rusija eksperimentiše s dronovima i zemaljskim robotima, ali bez značajnijih operativnih uspjeha.

Kina sada ide korak dalje, prikazujući ne samo tehničku sposobnost, već i spremnost da uključi robote u kombinovane operacije sa ljudskim jedinicama.

Etika i budućnost ratovanja

Pitanje koje ostaje otvoreno jeste: da li mašine treba da odlučuju o životu i smrti?

Iako se zasad roboti-vukovi kontrolišu od strane vojnika, razvoj autonomnih funkcija otvara dilemu da li će u budućnosti odluke o otvaranju vatre donositi algoritmi. To bi značilo prelazak granice koju mnogi vojni i pravni eksperti smatraju etički neprihvatljivom.

Istovremeno, vojna industrija naglašava i moguće civilne primjene – spasilačke misije u ruševinama, dostavu medicinske pomoći u opasnim zonama, ili gašenje požara.

Kineski “roboti-vukovi“ simbolizuju novu fazu ratovanja, gdje se linija između čovjeka i mašine sve više briše. Dok jedni u njima vide povećanu efikasnost i smanjenje ljudskih žrtava, drugi upozoravaju da ulazimo u eru u kojoj će se o ratu i miru odlučivati na nivou algoritama i čeličnih čopora.

Kako se čini, budući frontovi možda neće biti ispunjeni vojnicima, već čelikom, senzorima i tihom preciznošću.