Krajem aprila u Dubrovniku bi trebalo da bude potpisan međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija, međutim kao problem pojavljuje se pitanje “državne imovine” koje, kako stvari sada stoje, prijeti da, u najboljem slučaju, uspori ovu investiciju.

Zakon o državnoj imovini i prepreke

Ovaj projekat nemoguće je realizovati uz Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je još 2005. godine nametnuo OHR, i prema nezvaničnim informacijama u BiH, danima unazad o ovom pitanju se razgovara u okviru zemalja Kvinte (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija). To ne treba da čudi s obzirom na to da je Vlada FBiH predložila izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska na način da će taj projekat realizovati američka kompanija “AAFS Infrastructure and Energy”.

Ipak, da bi počeli bilo kakvi radovi na tom i sličnim projektima, treba riješiti pitanje “državne imovine”, što domaći političari zbog potpuno različitih stavova nisu uradili u proteklih više od 20 godina.

Stavovi Sarajevskih i entitetskih vlasti

Već sada se spekuliše da stranke sa sjedištem u Sarajevu neće pristati na “parcijalno” rješavanje ovog pitanja, već će insistirati da se to riješi na nivou BiH, odnosno da Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o “državnoj imovini”. S druge strane, za Republiku Srpsku, a više puta su to istakli, to je neprihvatljivo.

Bošnjački zvaničnici tvrde da “državna imovina” po Ustavu i odlukama Ustavnog suda BiH pripada BiH, dok u Republici Srpskoj naglašavaju da po tom istom Ustavu BiH, Bosna i Hercegovina nema imovinu i ona pripada u potpunosti entitetima.

Pravna analiza i mogućnosti rješenja

“Ustavni sud BiH nije prejudicirao konačno rješenje, već je u odlukama proširivao zabranu i utvrdio da Parlamentarna skupština BiH treba usvojiti zakon kojim će se urediti ovo pitanje. Između ostalog, zakonom se treba urediti raspodjela državne imovine, formirati njen registar i osnovati agencija koja će upravljati državnom imovinom. Dalje, državi treba ona imovina koja je potrebna za njeno funkcionisanje plus opšta i javna dobra koja su res extra commercio, a ostala imovina treba se staviti u funkciju privrednog i ekonomskog razvoja i razvoja lokalnih zajednica”, rekao je pravni stručnjak Damir Sakić, dodajući da je najbolje da se OHR nikada nije ni miješao u ovo pitanje.

On kaže da ga ne bi iznenadilo da Kvinta, s obzirom na to da postoji veliki interes za realizaciju projekata energetske i saobraćajne infrastrukture, pristupi rješavanju ovog pitanja i nametne nešto s čim će svi biti “pomalo nezadovoljni”.

“To pomalo nezadovoljni može biti rješenje u kojem niti jedan nivo vlasti neće biti isključivi titular prava vlasništva nad državnom imovinom, te da će ista biti raspodijeljena na teritorijalno-funkcionalnom principu, uz davanje državi potrebne imovine za njeno funkcionisanje”, rekao je za “Nezavisne” Sakić.

Stavovi političkih lidera

Što se tiče projekta Južna interkonekcija, Dragan Čović, lider HDZ-a, kaže da ne zna šta su predstavnici Kvinte uradili, ali da je komunicirao sa predstavnicima američke administracije u BiH te da se nada da će oni izaći “sa konkretnim saopštenjem.”

“Slušao sam osvrt kolega iz SDA i SDP-a na tu temu i mislim da imamo usklađene stavove po puno pitanja. Treba zaštiti interes BiH, a to još treba omogućiti i svim drugim nivoima vlasti, u skladu sa Ustavom. Odluka o državnoj imovini, kakva je sad, evidentno je prepreka investicijama širom BiH. Treba pronaći adekvatno rješenje po ovom pitanju, jer mnoge investicije čekaju”, rekao je Čović.

Podsjećanja radi, SDA i SDP isti dan su izašli sa skoro identičnim saopštenjem u kojem kažu da se pitanje “državne imovine” treba rješavati kroz zakon koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH i to na način da ta imovina pripada BiH. Kao prelazno rješenje, iz SDA su predložili da se na nivou BiH formira komisija koja bi vršila pojedinačna izuzeća od privremene zabrane raspolaganja “državnom imovinom”, dok je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao da “fleksibilna tumačenja za nas nisu prihvatljiva”.

“Ovo što su SDP i SDA rekli samo je jedan dokaz kako se oni ujedine kad treba da učine neku smicalicu Republici Srpskoj i oni su tu uvijek zajedno. Vjerovatno su čuli da se nešto kreće oko toga. Propao je pokušaj Šmita (Kristijan Šmit) da to riješi, i moram reći da su tajno formirane neke komisije, koje su kreirale rješenja”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

On je rekao da su ta rješenja podrazumijevala da igrališta i parkovi pripadnu lokalnim zajednicama, a Republika Srpska ne bi imala nikakve imovine. Naveo je da je trebalo da objekti škola koje su napravljene prije sukoba 1991. godine pripadnu BiH, a da Republika Srpska plaća zakupninu.

Dodik je rekao i da termin “državna imovina” ne postoji, te da sva javna dobra pripadaju Republici Srpskoj i da će tako i ostati, te da nema namjeru da popušta ili daje.

“Republika Srpska, dok je ove ekipe, neće ni sjedati za sto gdje se o tome priča. Republika Srpska može da pogleda te neke funkcionalne priče i nemamo ništa protiv da ako neke institucije kupe imovinu u Republici srpskoj da ta imovina se knjiži na te institucije”, rekao je Dodik.