Connect with us

Politika

Kako Južna interkonekcija utiče na odnose SAD I EU?

Južna gasna interkonekcija je projekat o kojem se govori već nekoliko godina, ali tek dolaskom administracije Donalda Trampa, predsjednika Amerike, stvari su se pomjerile s mrtve tačke.

Podsjećanja radi, projekt je prvobitno trebalo da finansira EU, ali je zbog isteka roka za finansiranje energetskih projekata na fosilno gorivo odustala od toga. Kada su bliski Trampovi saradnici odlučili da finansiraju projekt iz vlastitih izvora, Ambasada SAD je izvršila pritisak na hrvatske i bošnjačke aktere i došlo je do usvajanja novog zakona u FBiH, koji je otvorio put za realizaciju.

Fokus EU na obnovljivu energiju
Međutim, ono o čemu smo mi pisali već u februaru je da je EU podsjetila BiH na njene evropske obaveze koje proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Reformske agende i drugih dokumenata, a to je da je fokus EU na obnovljivoj energiji, a da gasni projekti u BiH, ako se sprovode, moraju da budu usklađeni s Trećim energetskim paketom.

Neki mediji u BiH su ovo podsjećanje EU protumačili kao upozorenje, a ide se čak i dotle da se tvrdi da bi Brisel i Vašington mogli ući u sukob zbog projekta čija vrijednost, čak i u najoptimističnijoj varijanti, ne prelazi vrijednost tri ili četiri američka borbena aviona najnovije generacije.

Drama puno manjeg obima nego što se prikazuje
Iza scene u neformalnim razgovorima koje smo proteklih sedmica vodili i s evropskim i s američkim diplomatama može se zaključiti da je drama puno manjeg obima nego što bi se mogao steći utisak u javnosti, ali je tačno da bi EU reagovala ako bi ovaj projekt kršio evropske standarde, koji prije svega predviđaju odvajanje operatera gasovoda od snabdjevača, garanciju pristupa trećoj strani na osnovu istih uslova za sve i prilagođavanje evropskoj Zelenoj agendi, na primjer kroz omogućavanje da gasovod sutra može prenositi i zeleni hidrogen.

Projekt usklađen s EU standardima
Prema informacijama koje imamo, Amerikanci namjeravaju da gasovod bude usklađen sa svim evropskim propisima. Kako nam je objašnjeno, smisao gasovoda dobiće puni značaj tek kada bude uklopljen u širu evropsku mrežu gasovoda, a to se može ostvariti jedino ako je gasovod kompatibilan s evropskim standardima. Eksplicitno nam je rečeno da “Energoinvest” ostaje primarni dobavljač gasa za FBiH i da se tu ništa neće promijeniti.

Problem bi bio i za investitora, odnosno pravnu sigurnost investicije u narednim decenijama, ako bi se otvorio potencijalni pravni spor s EU oko načina korištenja ovog objekta.

Odgovor EU
Iz zvaničnog odgovora Delegacije EU od februara jasno se vidi koje su intencije Brisela kada je u pitanju ovaj projekat. EU želi da što više energije proizvodi kod kuće kako bi bila manje ovisna o globalnim poremećajima, kao što je sada slučaj u vezi s Ormuskim moreuzom. To je osnovni razlog zašto EU ne želi da finansira ili učestvuje u izgradnji američkih gasnih projekata, s obzirom na to da je fokus na prelazak na obnovljive izvore energije.

“Energetska politika EU temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Osim što je važan element procesa pristupanja EU, za Bosnu i Hercegovinu ovo takođe predstavlja značajnu priliku za modernizaciju energetskog sektora, privlačenje investicija i unapređenje dugoročne energetske sigurnosti”, naglasili su oni u odgovoru “Nezavisnim”.

Pojasnili su da postoji još jedan bitan razlog za odustajanje od izgradnje infrastrukture za fosilna goriva.

“Važnost prelaska na čistu energiju ogleda se i u Mehanizmu EU za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM). Kako se CBAM bude postepeno uvodio, proizvodnja s visokim udjelom ugljenika suočiće se s dodatnim troškovima prilikom izvoza u EU. Da bi ekonomija Bosne i Hercegovine ostala konkurentna, zemlja će morati smanjiti emisije i ulagati u čistiju energiju”, pojasnili su nam.

Ako je tačno ono što smo čuli od američkih izvora, problema neće biti jer će gasovod biti dostupan svim zainteresovanim stranama. Za BiH bi problem eventualno mogao jedino nastati ako bi se u potpunosti fokusirala na gas i zanemarila zelene izvore energije, umjesto da gas iz Južne interkonekcije tretira kao prelazno gorivo koje će se koristiti u narednih nekoliko decenija, dok se ne završi puna zelena tranzicija.

Politika

DOK GRAĐANI STEŽU KAIŠ Miniću od 1. avgusta plata raste na čak 9.246 KM!

Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, kao i ministri u Vladi Republike Srpske, od 1. avgusta imaće veće plate, a odluka o utvrđivanju plate objavljena je u Službenom glasniku Republike Srpske.

“Ovom odlukom utvrđuje se bruto plata predsjednika Vlade Republike Srpske i ministara u Vladi Republike Srpske, a sredstva za isplatu bruto plate obezbjeđuje se u budžetu Republike Srpske. Osnovna mjesečna bruto plata predsjednika Vlade Republike Srpske iznosi 9.246,65 KM. Osnovna mjesečna bruto plata potpredsjednika Vlade Republike Srpske iznosi 8.111,84 KM. Osnovna mjesečna bruto plata ministara u Vladi Republike Srpske iznosi 6.977,03 KM”, navodi se u odluci.

Dalje se dodaje: “Osnovna mjesečna bruto plata predsjednika Vlade Republike Srpske, potpredsjednika Vlade Republike Srpske i ministara u Vladi Republike Srpske uvećava se za svaku navršenu godinu staža osiguranja, u to do navršenih 25 godina 0,3 odsto, a nakon navršenih 25 godina, svaka naredna godina 0,5 odsto”.

Povećanje plate dobili i 1. aprila

Vrijedi podsjetiti da su njima plate povećane i od 1. aprila ove godine, i to za pet odsto u bruto iznosu.

Tada je Minićeva bruto plata iznosila 8.806,33 KM što je bilo povećanje od 419 KM, jer je ranije bruto plata premijera Republike Srpske bila 8.387 KM.

Sa druge strane, osnovna mjesečna bruto plata ministara u Vladi Republike Srpske od 1. aprila iznosila je 6.644,79 KM, što je bilo bruto povećane od 317 KM u odnosu na raniji iznos, kada su plate iznosile 6.327,79 KM.

U aktuelnoj Vladi Save Minića, trećoj po redu, potpredsjednici iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda su Alen Šeranić i Anđelka Kuzmić.

I potpredsjednici Vlade dobili su tada povećanje pa im je od 1. aprila mjesečna bruto plata bila 7.725,56 KM, što je za 368 KM više nego što je bio raniji iznos.

Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ TRAŽI UKIDANJE AKCIZA NA GORIVO: Građani više ne mogu izdržati poskupljenja

Novi apel zbog poskupljenja goriva.

Delegat SDS u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković ponovo je aktuelizovao pitanje privremenog ukidanja akciza na gorivo, nakon novog talasa poskupljenja koji direktno pogađa građane i privredu.

Nešković je istakao da svaki novi rast cijena goriva neminovno dovodi i do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, prevoza i svih drugih roba i usluga, dok su plate i penzije ostale daleko ispod rasta troškova života.

– Građani ne smiju biti kolateralna šteta stalnog rasta cijena. Dok se budžeti pune milionima maraka od akciza i PDV-a, građani svakim odlaskom na benzinsku pumpu i u prodavnicu plaćaju sve veću cijenu života. Zato je neophodno privremeno ukinuti akcize na gorivo i tako bar djelimično ublažiti udar na kućne budžete – poručio je Nešković.

On podsjeća da je Srpska demokratska stranka i ranije podržavala ovu mjeru, ali da su je predstavnici SNSD-a uporno odbijali, iako su se u javnosti deklarativno zalagali za zaštitu životnog standarda građana.

– Nudili su nam neke neefikasne mjere. Danas, kada se suočavamo sa novim poskupljenjima, ponovo ćute. Građanima nisu potrebna nova obećanja, već konkretne mjere koje će im odmah olakšati život -naglasio je Nešković.

On je pozvao sve političke predstavnike u Parlamentarnoj skupštini BiH da, bez obzira na stranačke razlike, podrže rješenje koje je isključivo u interesu građana.

– Ovo nije političko, već životno pitanje. Privremeno ukidanje akciza neće riješiti sve probleme, ali će biti konkretna pomoć građanima i privredi u trenutku kada je svaka marka važna – zaključio je Nešković.

Nastavi čitati

Politika

TUŽILAŠTVO OBUSTAVILO ISTRAGU PROTIV NEŠIĆA ZBOG SPORNOG SNIMKA, Transparency najavio disciplinske prijave

Nenad Nešić je u oktobru 2023. godine, dok je obavljao funkciju ministra bezbjednosti BiH, poručio da će njegov rad biti transparentan i da će javnost imati pristup informacijama koje može podijeliti.

Međutim, godinu kasnije Transparency International BiH dobio je snimak s predizbornog skupa u Višegradu na kojem se, kako tvrde, čuje Nešić kako obećava pomoć pri zapošljavanju u policijskim agencijama u zamjenu za podršku na izborima, prenosi Detektor.

“Nije bitno da li je iz SNS-a il DNS-a, pogurat ću”, naveo je Nešić na javnom skupu.

Nakon prijave Transparency Internationala, Opštinska izborna komisija Višegrad zaključila je da je Nešić tim obraćanjem prekršio Izborni zakon BiH, zbog čega je njegova stranka DNS kažnjena novčanom kaznom.

Ipak, dvije godine kasnije Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu odlučilo je da ne provodi istragu, uz obrazloženje da nema dovoljno osnova za sumnju da je počinjeno krivično djelo. Kao razlog su naveli da nije moguće potvrditi identitet osobe na snimku niti mjesto njegovog nastanka.

Pravni stručnjaci i organizacije koje se bave praćenjem izbora upozoravaju da za krivično djelo povrede slobode birača nije potrebno dokazati da je neko zaista promijenio izbor ili glasao za određenu stranku. Dovoljno je, kako navode, da je ponuđena korist ili obećanje s ciljem uticaja na biračko opredjeljenje.

Smatraju da ovakve odluke mogu dodatno ojačati osjećaj nekažnjivosti za izborne nepravilnosti i narušiti povjerenje građana u institucije.

Transparency najavio disciplinske prijave

Edo Kanlić iz Transparency Internationala BiH rekao je da je organizacija uložila pritužbu na odluku o obustavi istrage, ali da je ona odbijena.

“Ono što će Transparency International svakako uraditi jeste pokretanje disciplinske prijave protiv postupajuće tužiteljice i glavne tužiteljice Okružnog javnog tužilaštva zato što vjerujemo da ovo jeste nemar u radu”, rekao je Kanlić.

Dodao je da postoje dokazi o slučaju, ali i da je javni skup na kojem je snimak nastao bio mjesto gdje je snimanje dozvoljeno. Istakao je i da su iz Tužilaštva postojale prijetnje mogućim postupkom protiv osobe koja je napravila snimak.

Prema Krivičnom zakoniku Republike Srpske, zatvorska kazna do tri godine predviđena je i za osobu koja nudi mito ili kupuje glasove, ali i za birača koji traži ili prihvati poklon ili obećanje u zamjenu za izbor.

Advokat Ifet Feraget smatra da je odluka Tužilaštva proizvoljna i da je zakonska odredba o povredi slobode birača jasna.

“Ovdje nije potrebno da onaj na kojeg ste uticali i glasa, niti da uopšte izađe na glasanje jer vi ovdje definitivno vršite uticaj na birače kako da glasaju. I od tog trenutka, po meni, to djelo već postoji, u ovom slučaju govorimo o osnovanoj sumnji”, kazao je Feraget.

Advokat Aleksandar Jokić ocijenio je da ovakve odluke šalju poruku da izborne prevare u BiH često ostaju bez posljedica.

“Akteri koji učestvuju u tome mogu sa velikom dozom sigurnosti da budu uvjereni da neće biti procesuirani”, rekao je Jokić.

Poziv građanima da prijavljuju nepravilnosti

Iz Koalicije “Pod lupom” upozoravaju da izborne nepravilnosti moraju biti pravovremeno i adekvatno sankcionisane.

Portparol Koalicije Hasan Kamenjaković istakao je da mnogi slučajevi kršenja izbornih pravila ne dobijaju odgovarajući epilog.

“Zašto moramo imati procesuiranje u ovakvim slučajevima? Zato što se jednostavno mora poslati poruka političkim subjektima da takvo ponašanje i kršenje zakona neće biti prihvatljivo i da jednostavno u budućnosti sankcijama dobijemo jednu vrstu odvraćajućeg karaktera”, pojasnio je Kamenjaković.

Kanlić je poručio da ovakvi slučajevi doprinose uvjerenju dijela građana da je pravosuđe pod političkim utjecajem, ali je pozvao građane da i dalje prijavljuju izborne nepravilnosti.

“Bez obzira na ovako postupanje pravosudnih institucija, i dalje ohrabrujemo građane da sve izborne nepravilnosti – a očekujemo da će ih biti i u ovom izbornom ciklusu – prijavljuju Transparency Internationalu u BiH putem aplikacije reflektor.ba, što mogu uraditi anonimno. Zatim ćemo mi, što je bio slučaj i sa prijavljivanjem tadašnjeg ministra Nešića, preuzeti pravno postupanje i uraditi sve da se ovakvi vidovi kršenja izbornih pravila sankcionišu”, poručio je Kanlić.

Inače, Tužilaštvo BiH već mjesecima vodi istragu protiv Nešića zbog sumnji da je, dok je bio direktor “Puteva Republike Srpske”, primio više od milion maraka mita.

Nešić je u decembru 2024. godine uhapšen zajedno s još dvije osobe zbog sumnji za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja i primanje mita. Nakon višemjesečnog pritvora pušten je u maju 2025. godine, a Sud BiH je nekoliko mjeseci kasnije prihvatio jemstvo od 1,3 miliona KM i ublažio mjere zabrane. Prije toga podnio je ostavku na mjesto ministra sigurnosti BiH.

Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić ranije je najavio da će završetak istraga u predmetima korupcije, među kojima je i slučaj protiv Nešića, biti jedan od prioriteta rada Tužilaštva u 2026. godini.

Nastavi čitati

Aktuelno