Connect with us

Politika

ROK ISTIČE: Hoće li biti potpisan ugovor s američkim investitorom

Vlada Federacije BiH i kompanija “AAFS Infrastructure & Energy” ovih dana bi, a prema ranije usvojenom Zakonu o gasvodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska trebalo da potpišu ugovor o tom projektu, međutim, pitanje je šta će od svega toga na kraju biti i da li će realizacija tog projekta uopšte i početi.

Naime, u samom zakonu, kompanija AAFS definisana je kao investitor projekta i predviđeno je da 30 dana od dana stupanja na snagu tog zakona bude potpisan ugovor u kojem će biti detalji za realizaciju tog projekta.

Ističe rok za potpisivanje ugovora
Navodno, taj rok ističe 9. juna, ali ako je suditi po pojedinim izjavama i stavovima zvaničnika u Federaciji BiH, sve je još neizvjesno.

Ratifikacija sporazuma novo otvoreno pitanje
Osim toga, Bosna i Hercegovina još nije ratifikovala sporazum između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, koji su početkom maja potpisali Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske.

Kao sa ugovorom, veliko je pitanje šta će biti i sa samim sporazumom, jer pojedini zvaničnici u Federaciji BiH već pozivaju da se on ne ratifikuje.

“Pozivam koalicione partnere, kao i opoziciju sa SDA i DF-om na čelu, da ne ratifikujemo međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji sa Hrvatskom, kao niti da Federacija BiH ne potpisuje sporazum s američkim investitorom dok ne dobijemo jasnu sliku plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlaštenja te viđenja pitanja i zakona o državnoj imovini”, rekla je nedavno Sabina Čudić, predsjednik Naše stranke i poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Državna imovina ponovo u centru spora
Podsjećanja radi, projekat izgradnje gasovoda Južna interkonekcija, od određenih krugova u Federaciji BiH odmah u startu je problematizovan, i to zbog neriješenog pitanja “državne imovine”.

U početku bošnjačkim zvaničnicima ta “državna imovina” nije predstavljala problem, ali situacija se počela mijenjati onog trenutka kada se u Bosni i Hercegovini počelo govoriti o budućnosti OHR-a i insistiranju američke administracije da, suprotno stavovima EU, za novog visokog predstavnika bude imenovan Italijan Antonio Zanardi Landi. Kasnije izjave iz Ambasade SAD da će preispitati svoje prisustvo u BiH podstakle su one koji su uvijek bili protiv tog projekta da javno kažu šta misle.

Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da su u svim dosadašnjim aktivnostima vrlo direktno, jasno i čvrsto insistirali na preciznim koracima i principima.

“Ono što je možda najvažnije reći jeste da određeni sporazumi, uključujući i one vezane za projekat Južne interkonekcije, kada i ako dođe do njihovog potpisivanja, će se desiti tek onda kada budu ispoštovani prethodni koraci koji nisu nikakvo uslovljavanje ili prijetnja, nego isključivo dogovoreni zajednički koraci na zaštiti interesa naše države, ali i zajedničkih interesa BiH i ključnih međunarodnih partnera”, rekao je Magazinović, a saopšteno je iz Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu.

Problem se pojavio odmah na početku
Inače, odmah nakon što su u Parlamentu FBiH, u oba doma, usvojene izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, pojavio se problem i odmah su pojedinci rekli da će teško biti realizovati taj projekat, jer nije riješeno pitanje “državne imovine”.

Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u BiH još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da gasovod kroz oko 30 odsto trase prolazi takvom imovinom, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.

Gasovod spaja BiH i Hrvatsku
Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja. Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada – Šuice – Kupresa – Bugojna – Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.

Related Topics:

Politika

„ČIME SE HVALITE?!“ Građani ogorčeni usklađivanjem penzija: Cijene skočile 30 odsto, a nama dali mrvice!

Isplata avgustovskih penzija uvećanih za 3,55 odsto pokrenula je lavinu oprečnih reakcija i žestoku raspravu na društvenim mrežama širom Republike Srpske. Dok jedni pozdravljaju svaku dodatnu marku u kućnom budžetu, drugi poručuju da je usklađivanje beznačajno u poređenju sa svakodnevnim poskupljenjima.

Brojke i zvanični podaci Fonda PIO

Iz Fonda PIO saopšteno je da je isplatom obuhvaćeno ukupno 296.633 penzionera, za šta je u neto iznosu izdvojeno 185,42 miliona KM. Iz Vlade RS podsjećaju da su primanja najstarijih ove godine ukupno porasla za 10 odsto, uz prethodno isplaćenu jednokratnu pomoć.

  • Prosječna penzija: 724,58 KM (rast za oko 26 KM)

  • Najniža penzija (do 15 godina staža): 361,00 KM (rast za oko 12 KM)

  • Najniža penzija (40+ godina staža): 723,70 KM

  • Prosječna penzija za puni staž (40 godina): 1.094,43 KM

  • Najviša penzija: 3.910,15 KM (rast za oko 134 KM)

Gnjev nezadovoljnih: „Za ovo se ne može kupiti ni konopac“

Povećanje od dvadesetak maraka u prosjeku izazvalo je oštre kritike građana koji ističu da su troškovi života otišli u nebo, optužujući vlast za predizborni populizam.

  • “Povećavate penziju 20 KM, a sebi plate po 1.000 KM. Šta možemo kupiti za to? Ni konopac da se objesimo!”

  • “Držimo se prosjeka: jedni jedu meso, drugi kupus, a u prosjeku svi jedemo sarmu.”

  • “Čime se hvalite?! Mozak nam ispraste od marta za tih jadnih 3,55%. Ovo je sramota i poniženje.”

  • “Cijene svega su otišle za 30% u odnosu na prošlu godinu. Ovo nije povećanje, nego milostinja pred izbore.”

Nastavi čitati

Politika

PARLAMENT BiH ZATVARA VRATA DO IZBORA: Poslanici i delegati više se neće sastajati?

Aktuelni saziv Parlamentarne skupštine BiH praktično je ušao u završnicu mandata. Sjednice domova trenutno nisu zakazane, a zbog izborne kampanje malo je vjerovatno da će biti novih zasjedanja prije 4. oktobra, osim u slučaju hitnih pitanja.

Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prema svemu sudeći, neće održavati redovne sjednice do opštih izbora 4. oktobra.

Na zvaničnoj stranici Parlamentarne skupštine BiH trenutno nema zakazanih sjednica domova.

Posljednja zasjedanja održana su tokom jula, nakon čega su poslanici i delegati tokom avgusta bili na godišnjem odmoru. U međuvremenu je počela i zvanična izborna kampanja, koja traje do 3. oktobra ujutro.

Prema informacijama izvora bliskog Parlamentarnoj skupštini BiH, malo je vjerovatno da će se aktuelni saziv ponovo sastajati tokom kampanje, a moguće je da neće biti sjednica ni do konstituisanja novog saziva.

Moguća sjednica zbog Južne interkonekcije

Ipak, mogućnost vanrednog zasjedanja nije potpuno isključena.

Kao jedan od potencijalnih razloga pominje se materijal u vezi sa ratifikacijom sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o gasovodu Južna interkonekcija, koji bi eventualno mogao biti dostavljen Parlamentarnoj skupštini početkom oktobra.

Međutim, ostaje pitanje da li bi zbog tog pitanja bilo dovoljno političke volje da se sazovu sjednice oba doma.

Dodatni problem predstavlja činjenica da Vlada Federacije BiH još nije spremna da potpiše ugovor sa američkom kompanijom AAFS, a kao jedno od otvorenih pitanja navodi se status državne imovine.

Zbog toga je i realizacija ovog projekta i dalje opterećena političkim i pravnim pitanjima.

Kada počinje rad novog saziva?

Građani će o novom sastavu Predstavničkog doma glasati 4. oktobra. CIK BiH je zvanično raspisao Opšte izbore za taj datum, a među organima za koje se neposredno glasa nalazi se i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Nakon glasanja slijedi proces brojanja, objedinjavanja i potvrđivanja izbornih rezultata, a tek potom dodjela mandata novoizabranim poslanicima.

Zbog toga bi prva sjednica novog Predstavničkog doma mogla biti održana krajem oktobra ili početkom novembra, mada će konkretan termin zavisiti od dinamike potvrđivanja rezultata i konstituisanja vlasti.

Iskustvo iz prethodnog izbornog ciklusa pokazuje koliko taj proces može potrajati. Nakon izbora 2022. godine, konstitutivna sjednica Predstavničkog doma održana je 1. decembra, dok je Dom naroda konstituisan tek u februaru naredne godine.

Dom naroda čeka entitetske parlamente

Posebno složen proces očekuje Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Za razliku od Predstavničkog doma, delegati Doma naroda ne biraju se neposredno na opštim izborima. Njih biraju entitetski parlamenti.

To znači da nakon izbora prvo moraju biti konstituisane Narodna skupština Republike Srpske i druga nadležna tijela u Federaciji BiH, nakon čega slijedi izbor delegata za državni Dom naroda.

Zbog toga se konstituisanje Doma naroda po pravilu odvija kasnije nego kada je riječ o Predstavničkom domu.

Za sada je, međutim, jasno da Parlamentarna skupština BiH nema zakazanu nijednu sjednicu svojih domova, dok je politička scena već u potpunosti u izbornoj kampanji.

Ukoliko ne bude potrebe za hitnim odlučivanjem, aktuelni poslanici i delegati mogli bi tako praktično završiti svoj rad bez novog redovnog zasjedanja – a naredni put u klupama bi se našli tek kao dio novog saziva, nakon oktobarskih izbora.

Nastavi čitati

Politika

KONAKOVIĆEVA OPASNA IGRA! Izdao nalog za protjerivanje dvoje diplomata Srbije!

Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, naveo je da su dvije osobe iz Ambasade Srbije u BiH protjerane iz BiH.

“Danas sam donio odluku o proglašenju nepoželjnim vojnog atašea u Ambasadi Srbije Milana Dulanovića i savjetnika predstavnika BIA-e Darka Maksimovića u Ambasadi Srbije. Imaju rok od 48 sati da napuste BiH”, rekao je Konaković.

Konaković je, podsjetimo, juče najavio povlačenje gotovo cjelokupnog osoblja Ambasade BiH u Beogradu i svođenje odnosa sa Srbijom na najmanju moguću mjeru.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno