Connect with us

Politika

ROK ISTIČE: Hoće li biti potpisan ugovor s američkim investitorom

Vlada Federacije BiH i kompanija “AAFS Infrastructure & Energy” ovih dana bi, a prema ranije usvojenom Zakonu o gasvodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska trebalo da potpišu ugovor o tom projektu, međutim, pitanje je šta će od svega toga na kraju biti i da li će realizacija tog projekta uopšte i početi.

Naime, u samom zakonu, kompanija AAFS definisana je kao investitor projekta i predviđeno je da 30 dana od dana stupanja na snagu tog zakona bude potpisan ugovor u kojem će biti detalji za realizaciju tog projekta.

Ističe rok za potpisivanje ugovora
Navodno, taj rok ističe 9. juna, ali ako je suditi po pojedinim izjavama i stavovima zvaničnika u Federaciji BiH, sve je još neizvjesno.

Ratifikacija sporazuma novo otvoreno pitanje
Osim toga, Bosna i Hercegovina još nije ratifikovala sporazum između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, koji su početkom maja potpisali Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske.

Kao sa ugovorom, veliko je pitanje šta će biti i sa samim sporazumom, jer pojedini zvaničnici u Federaciji BiH već pozivaju da se on ne ratifikuje.

“Pozivam koalicione partnere, kao i opoziciju sa SDA i DF-om na čelu, da ne ratifikujemo međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji sa Hrvatskom, kao niti da Federacija BiH ne potpisuje sporazum s američkim investitorom dok ne dobijemo jasnu sliku plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlaštenja te viđenja pitanja i zakona o državnoj imovini”, rekla je nedavno Sabina Čudić, predsjednik Naše stranke i poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Državna imovina ponovo u centru spora
Podsjećanja radi, projekat izgradnje gasovoda Južna interkonekcija, od određenih krugova u Federaciji BiH odmah u startu je problematizovan, i to zbog neriješenog pitanja “državne imovine”.

U početku bošnjačkim zvaničnicima ta “državna imovina” nije predstavljala problem, ali situacija se počela mijenjati onog trenutka kada se u Bosni i Hercegovini počelo govoriti o budućnosti OHR-a i insistiranju američke administracije da, suprotno stavovima EU, za novog visokog predstavnika bude imenovan Italijan Antonio Zanardi Landi. Kasnije izjave iz Ambasade SAD da će preispitati svoje prisustvo u BiH podstakle su one koji su uvijek bili protiv tog projekta da javno kažu šta misle.

Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da su u svim dosadašnjim aktivnostima vrlo direktno, jasno i čvrsto insistirali na preciznim koracima i principima.

“Ono što je možda najvažnije reći jeste da određeni sporazumi, uključujući i one vezane za projekat Južne interkonekcije, kada i ako dođe do njihovog potpisivanja, će se desiti tek onda kada budu ispoštovani prethodni koraci koji nisu nikakvo uslovljavanje ili prijetnja, nego isključivo dogovoreni zajednički koraci na zaštiti interesa naše države, ali i zajedničkih interesa BiH i ključnih međunarodnih partnera”, rekao je Magazinović, a saopšteno je iz Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu.

Problem se pojavio odmah na početku
Inače, odmah nakon što su u Parlamentu FBiH, u oba doma, usvojene izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, pojavio se problem i odmah su pojedinci rekli da će teško biti realizovati taj projekat, jer nije riješeno pitanje “državne imovine”.

Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u BiH još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da gasovod kroz oko 30 odsto trase prolazi takvom imovinom, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.

Gasovod spaja BiH i Hrvatsku
Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja. Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada – Šuice – Kupresa – Bugojna – Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.

Related Topics:

Politika

POTPUNI KOLAPS NA PRUGAMA! Željeznicama RS prijeti bezdan od 75 miliona KM, radnici ostaju bez posla

“Željeznice Republike Srpske” u naredne tri godine očekuju gubitak od 75,44 miliona KM, dok istovremeno ostaju bez radnika zbog niskih plata, a nove poslove ugovaraju od mjeseca do mjeseca, bez garancije da će se transporti nastaviti.

Uprava pokušava da nadoknadi gubitak poslova nakon prestanka prevoza za Željezaru Zenica i Koksaru Lukavac, ali novi transporti zasad ne osiguravaju kontinuitet poslovanja.

Željeznice RS ostaju bez radnika zbog niskih plata

Krajem avgusta ŽRS su dobile saglasnost Vlade Republike Srpske za prijem do 30 novih radnika, ali ta kvota još nije popunjena, dok se istovremeno nastavlja smanjenje broja zaposlenih.

Prema riječima Dragana Peulića, predsjednika Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS, broj radnika od početka godine smanjen je za oko 90 do 100, a jedan od razloga za odlazak zaposlenih, osim penzionisanja, jesu i niske plate.

“Ljudi konstantno napuštaju ‘Željeznice Republike Srpske’ zbog malih, odnosno niskih plata. Kada je riječ o prijemu novih radnika, za koje je Vlada dala odobrenje za oko 30 radnika, još nismo dobili precizan odgovor na kojim radnim mjestima su oni potrebni. Postoje sekcije, poput banjalučke, gdje je potreban prijem radnika, ali nam nije rečeno koliko je ljudi potrebno i na konkretno kojim radnim mjestima”, naveo je Peulić.

Prema njegovim riječima, odobren je prijem 30 izvršnih radnika na određeno vrijeme, ali potrebe za radnicima na konkretnim radnim mjestima još nisu precizirane.

Novi transporti ne mogu nadoknaditi izgubljene poslove

Kada je riječ o poslovanju, Peulić je naveo da uprava pokušava da pronađe nove poslove i transporte kako bi nadoknadila gubitke nakon prestanka prevoza za Željezaru Zenica i Koksaru Lukavac.

Uvedeni su novi transporti, među kojima su prevoz žice, mazuta i goriva, a pojedine vrste prevoza bilježe rast. Ipak, to nije dovoljno da se nadoknadi izgubljeni obim posla.

“Bilježi se povećanje pojedinih vrsta prevoza, ali se time ne može u potpunosti nadoknaditi gubitak koji smo imali zbog prestanka prevoza za Željezaru. Taj transport činio je značajan dio ukupnog obima posla”, kazao je Peulić.

Dodao je da je ranije objavljeno da je od početka godine broj radnika smanjen za oko 70, ali da je, prema njegovoj procjeni, taj broj sada porastao na oko 90 do 100.

“Dio ljudi odlazi u penziju, ali ima i onih koji napuštaju preduzeće”, rekao je Peulić.

Poslovi se ugovaraju od mjeseca do mjeseca
Dragan Zelenković, vršilac dužnosti direktora ŽRS, rekao je da je situacija nešto bolja nego u prethodnom periodu, ali da novi poslovi još nemaju kontinuitet.

“Ti poslovi su još ad hok, bez kontinuiteta, ugovaraju se od mjeseca do mjeseca, tako da ne možemo sa sigurnošću planirati obim posla za naredna tri mjeseca”, rekao je Zelenković.

Govoreći o broju zaposlenih, Zelenković je potvrdio da je odobren prijem do 30 radnika, ali da predviđena kvota još nije popunjena.

Dodao je da zaposleni uglavnom odlaze u penziju, što je posljedica nepovoljne starosne strukture, te da u prethodnom periodu nije bilo više od 15 sporazumnih raskida ugovora o radu.

Gubitak ŽRS u tri godine premašuje 75 miliona KM
Prema projekcijama uprave, “Željeznice RS” u periodu od 2026. do 2028. godine očekuju ukupni gubitak od 75,44 miliona KM.

Planom poslovanja predviđeno je da gubitak u 2026. godini iznosi 20,09 miliona KM, dok bi naredne godine on trebalo da poraste na 27,94 miliona KM. Za 2028. godinu planiran je negativan finansijski rezultat od 27,41 milion KM.

Trogodišnji plan poslovanja naći će se među materijalima za sjednicu Skupštine akcionara ŽRS, zakazanu za kraj oktobra u Doboju.

Jedan od značajnijih finansijskih tereta predstavljaju troškovi zaposlenih. Za plate, naknade plata i ostale lične rashode u 2026. godini planirano je oko 52 miliona KM, što čini približno polovinu ukupnih troškova preduzeća.

Značajan izdatak predstavlja i amortizacija, koja prema planu poslovanja učestvuje sa oko 17 odsto u ukupnim rashodima. Za ove troškove u 2026. godini predviđeno je 18 miliona KM.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Politika

VRATITI SLOBODU I DOSTOJANSTVO! Vukomanović “Skupština mora da nadzire vlast, a ne da joj služi!”

Povodom 35 godina Narodne skupštine Republike Srpske, šef Kluba poslanika PDP-a Tanja Vukomanović poručila je da ovaj jubilej obavezuje na poštovanje institucije, ali i na istinu o odnosu vlasti prema njoj.

– Narodna skupština Republike Srpske je kroz istoriju donosila odluke od presudnog značaja za Republiku Srpsku. Njena je obaveza da i danas služi narodu i čuva interese Republike, a ne interese pojedinaca. Institucije se ne čuvaju samo imenom, zgradom i svečanim sjednicama, već vjernošću svrsi zbog koje su nastale – istakla je Vukomanovićeva.

Ona je naglasila da je vlast koja je Skupštinu podredila svojoj volji, a njen autoritet koristila za stranačke interese, zaboravila da joj je povjereno upravljanje, a ne vlasništvo nad Republikom Srpskom.

– Istorija nas uči da se moć pojedinaca završava, ali posljedice slabljenja institucija ostaju generacijama. Zato ovaj jubilej mora biti i obaveza da Narodnoj skupštini Republike Srpske vratimo slobodu da odlučuje, snagu da nadzire vlast i dostojanstvo da govori u ime naroda. U ime Kluba poslanika PDP-a i svoje lično ime čestitam 35 godina Narodne skupštine Republike Srpske – poručila je Vukomanovićeva.

Nastavi čitati

Politika

OBEĆANJE LUDOM RADOVANJE! Partijski paraziti i dalje gutaju milione u JAVNOM SEKTORU!

Višegodišnje najave najviših zvaničnika Republike Srpske o obračunu sa takozvanim „neradnicima“ i stranačkim zapošljavanjem u javnom sektoru i dalje ostaju bez konkretnih rezultata, dok pokazatelji u javnim preduzećima ukazuju na tešku finansijsku situaciju.

Uprkos tome što je još 2022. godine najavljivano uklanjanje lica koja primaju plate, a ne dolaze na posao, do danas je otkaz dobilo tek dvadesetak zaposlenih u javnom sektoru.

Slične najave ponavljale su se i u narednom periodu, uključujući i upozorenja na višemilionske stimulativne otpremnine u „Elektroprivredi Republike Srpske“, nakon kojih je uslijedio nov prijem radnika, kao i na nepravilnosti u preduzećima poput „Šuma Republike Srpske“ i Mješovitog holdinga „ERS“.

Narodni poslanik Tanja Vukomanović ocjenjuje da su višekratna obećanja zvaničnika o sankcionisanju nepravilnosti u javnim preduzećima ostala bez realizacije.

„Svaki put kada se najavi obračun sa neradnicima ili odgovornost za nepravilnosti u javnim preduzećima, na kraju ne bude ništa. Vlast godinama gradi sistem stranačkog zapošljavanja koji služi za očuvanje političkih pozicija, dok javna preduzeća i institucije trpe ogromne gubitke“, navela je Vukomanovićeva.

Prema njenim riječima, stranačka zapošljavanja nastavljena su i uoči posljednjih izbora, čime se nastavlja praksa opterećivanja javnog sektora i preduzeća koja se nalaze u izuzetno teškom finansijskom položaju.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno