Vlada Federacije BiH pripremila je dokumentaciju za osnivanje predstavništva kompanije “BH gas” u Mostaru i izmjenu Statuta na način da se u “BH gasu” osigura bolja zastupljenost konstitutivnih naroda, međutim, još ništa od ovoga nije usvojeno.

“Takvi zaključci su spremni, i javno su se pojavili, ali još nisu usvojeni, mada su svi ministri upoznati sa njima. Hoće li biti usvojeni i kada, još se ne zna. To bi odgovaralo HDZ-u, ali većina Vlade nije za to”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Vladi FBiH.

Inače, kada je riječ o projektu “Južna interkonekcija”, odnosno gradnji gasovoda iz Hrvatske prema BiH koji bi išao pravcem Zagvozd – Posušje – Novi Travnik, sa odvajanjem za Mostar, već godinama u Federaciji BiH nije moguće postići dogovor o tome. Suština je u tome da HDZ insistira na tome da oni, odnosno Hrvati, upravljaju tim projektom, dok s druge strane Bošnjaci traže da to radi kompanija “BH gas” i niko drugi, isto kao i predstavnici međunarodne zajednice, prije svih Amerika, koja je već javno kritikovala HDZ u vezi sa ovim pitanjem.

Kakva je trenutno situacija sa ovim projektom, možda najbolje govori činjenica da se trenutno u dva različita doma u Parlamentu FBiH, odnosno Predstavničkom i Domu naroda, nalaze dva potpuno različita zakona o “Južnoj interkonekciji”. Jedan je u Predstavnički dom Parlamenta FBiH uputila SDA i njime je predviđeno da projekat gradi “BH gas”, a drugi je u Dom naroda Parlamenta FBiH uputio HDZ i u njemu se navodi da bi nosilac investicije projekta bilo novo preduzeće čiji bi osnivač bila Federacija BiH. Osim toga, zakon koji je ranije uputila Vlada FBiH je povučen iz procedure. Iako je Vlada FBiH obećala da će u martu uputiti novi zakon o “Južnoj interkonekciji”, to se još nije desilo.

“Razumijem prijedlog da se pravi terenski ured ‘BH gasa’ u Mostaru kao vid kompromisa prema HDZ-u, ali nema smisla praviti novo preduzeće. Glupost je čak i iz pozicije sa koje to traži HDZ da se konstitutivnost naroda uvodi u preduzeće koje se bavi energetikom”, rekao je za “Nezavisne” Admir Čavalić, poslanik SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, dodajući da je teško procjenjivati kada bi moglo doći do usvajanja nekog rješenja, ali da treba požuriti jer prijeti opasnost da Federacija BiH izgubi novac koji joj je osiguran za taj projekat.

Kada je riječ o “Južnoj interkonekciji”, taj gasovod, vrijedan oko 100 miliona evra, dug je 180 kilometara, s tim da je njegova dužina u BiH oko 160 kilometara. Ovaj novac za “Južnu interkonekciju” obezbijedila je EU, koja je spremna da taj projekat podrži djelimično i grantom, ali s obzirom na to da sve dugo traje, iz EU su došli signali da bi sav novac za to mogao biti upitan.

Osim “Južne interkonekcije”, problem u Bosni i Hercegovini je i “Istočna interkonekcija”, odnosno gasovod koji bi iz Srbije u Republiku Srpsku ušao u Bijeljini. Još ranije Savjet ministara BiH donio je odluku da se vode pregovori radi zaključivanja sporazuma između BiH i Srbije na novoj “Istočnoj interkonekciji”, kao i između BiH i Hrvatske na “Južnoj interkonekciji”, međutim, sve je zaustavljeno.

O ovim sporazumima na kraju bi trebalo da odlučuje Predsjedništvo BiH, gdje su Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH, već rekli da to neće podržati i to sve dok se ne donese zakon o gasu na nivou Bosne i Hercegovine. Preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, Bećirović i Komšić taj zakon su uputili u proceduru, ali sve je stalo na tome i gotovo je sigurno da takvo zakonsko rješenje neće dobiti podršku Republike Srpske, a što su u nekoliko navrata istakli zvaničnici Republike Srpske.