Connect with us

Zdravlje

KOVID OSTAVIO POSLJEDICE! Virus iz prvog talasa povećao rizik od SRČANOG UDARA

Ljudi koji su imali teži oblik virusa korona tokom početnog talasa pandemije mogu da se suoče sa dvostruko većim rizikom od srčanog i moždanog udara, pokazalo je novo istraživanje.

Studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu “Biologija arterioskleroze, tromboze i vaskularnog sistema”, a koje je podržao američki Nacionalni institut za zdravlje, otkrila je da bi povećani rizik mogao da traje do tri godine.

Studija je pokazala da oni koji su bili zaraženi virusom korona imaju dvostruko veće šanse da dožive srčani udar ili moždani udar sa smrtnim ishodom nego oni koji nikada nisu bili zaraženi.

Štaviše, za one koji su hospitalizovani zbog virusa, rizik se povećava na četiri puta, prenio je “Ej-Bi-Si njuz”.

Doktor Human Alej, vođa istraživanja, izjavio je da su kardiovaskularne prijetnje koje predstavlja teški oblik kovida 19 uporedive sa onima koje su povezane sa dijabetesom tipa dva.

“Trendovi kardiovaskularnog mortaliteta od 2010. do 2019. godine bili su u stalnom opadanju. Onda je odjednom, između 2020. i 2022. godine, deset godina napretka potpuno izbrisano zbog kovida 19”, rekao je Alej.

Nalazi posebno ukazuju na rizike povezane sa različitim krvnim grupama. Otkriveno je da su osobe sa krvnim grupama A, B i AB podložnije povećanim kardiovaskularnim komplikacijama od kovida 19, dok su oni sa nultom krvnom grupom izloženi manjem riziku.

U istraživanju su korišteni podaci iz britanske Biobanke, koja pretežno uključuje starije i bogatije učesnike, te bijelce, ali slične studije u drugim demografskim kategorijama dale su uporedive rezultate, izjavio je doktor Alej.

On je ukazao na ključnu ulogu vakcinacije.

“Bez obzira na to koju vakcinu ste primili, samo šest mjeseci nakon vakcinacije ili dodatne doze, šansa od srčanog i moždanog udara se smanjila. Ali imunitet vremenom slabi, zbog čega su vam potrebne revakcinacije”, naglasio je Alej.

Zdravlje

ODLIČNE ZA ZDRAVLJE! Kao trešnje utiču na tijelo?

Iako im cijene rastu iz godine u godinu, teško je odoljeti ukusu ovih slatkih delikatesa, koje su bogate hranljivim materijama i zdravstveno korisnim svojstvima.

Trešnje, iako su uglavnom sastavljene od vode – oko 80 odsto – snabdjevaju tijelo vrijednim hranljivim materijama. Porcija od 100 g sadrži, između ostalog, 16 g ugljenih hidrata i 2 g vlakana. Nizak sadržaj masti – 0,2 g i proteina – 1,06 g, čini ih laganim, ali vrijednim dodatkom ishrani.
Ovo voće je odličan izvor vitamina C – 7 mg na 100 g, ključnog za izgradnju imuniteta i zaštitu ćelija od oksidativnog oštećenja. Pored toga, trešnje obezbjeđuju folnu kiselinu, vitamine A, E i K, kao i minerale poput kalcijuma, gvožđa, kalijuma (222 mg) i joda, čiji je sadržaj impresivnih 330 mg u 100 g voća.
Trešnje su bogate polifenolima i antocijaninima, koji imaju antiinflamatorno dejstvo i djeluju protiv oksidativnog stresa. Studije pokazuju da ovo voće može efikasno da smanji oštećenja kože uzrokovana slobodnim radikalima i takođe ublaži upale. Moguće je da mogu da smanje rizik od razvoja bolesti kao što su hipertenzija i dijabetes tipa 2.

Jedna od najvećih prednosti trešanja je njihov sadržaj vlakana, što pozitivno utiče na digestivni sistem. Redovna konzumacija ovih plodova može da poboljša rad crijeva i spriječi zatvor. Obrok bogat vlaknima takođe pomaže u kontroli tjelesne težine i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Podjednako važan sastojak prisutan u trešnjama je jod, esencijalni element za pravilno funkcionisanje štitne žlijezde. Adekvatna količina joda u ishrani doprinosi proizvodnji hormona štitne žlijezde, koji utiču na razvoj i metabolizam tijela. Idealan su dodatak ishrani starijih osoba zato što sadrže kalijum, koji pomaže u regulisanju krvnog pritiska i podržava zdravlje srca. Pored toga, puni su bioaktivnih sastojaka koji mogu da poboljšaju kvalitet sna i smanje rizik od demencije.

Uprkos relativno visokom sadržaju prirodnih šećera (13 g na 100 g), trešnje imaju nizak glikemijski indeks. To znači da dijabetičari mogu da konzumiraju ovo voće, iako u umjerenim količinama, bez rizika od naglih skokova glukoze u krvi, piše Mondo.

Trešnje je najbolje jesti sirove, ubrane direktno sa drveta ili kupljene na lokalnoj pijaci. Mogu da se koriste na mnogo načina u kuhinji. Ovo je voće koje ne samo da oduševljava svojim ukusom, već i pruža tijelu brojne zdravstvene koristi. To je dobar razlog da ih češće jedete tokom ljetnje sezone i uvedete ih u svoju svakodnevnu ishranu.

Nastavi čitati

Zdravlje

OVAJ BOL NIPOŠTO ne smijete ignorisati jer ukazuje na SRČANI UDAR

Brza reakcija i prepoznavanje ranih simptoma srčanog udara mogu bukvalno spasiti život, upozoravaju kardiolozi. Jedan od najvažnijih znakova koje tijelo šalje jeste bol u ruci – najčešće u lijevoj, ali ni bol u desnoj ruci ne treba zanemariti.

Naime, bol koji se javlja u lijevoj ruci jedan je od klasičnih simptoma srčanog udara, jer su nervni putevi srca i ruke međusobno povezani. Međutim, ljekari naglašavaju da kod određenih pacijenata, posebno žena, bol može prenijeti i u desnu ruku, ramena ili čak u leđa. Upravo zbog toga važno je obratiti pažnju i na druge simptome koji mogu ukazivati na srčani udar.

Jedan od rjeđih simptoma koji takođe može ukazivati na problem sa srcem jeste – napad kašlja bez prisustva prehlade ili infekcije.
Stručnjaci upozoravaju da je u takvim situacijama vrijeme presudno. Ako primijetite neki od ovih simptoma kod sebe ili druge osobe, odmah pozovite hitnu pomoć. Ne pokušavajte da „sačekate da prođe“, jer odlaganje može imati kobne posljedice.

Prevencija i redovne kontrole kod ljekara takođe igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca. Zdrav način života, pravilna ishrana, fizička aktivnost i izbjegavanje stresa – najbolji su saveznici u borbi protiv srčanih bolesti, piše Naj žena.

Nastavi čitati

Zdravlje

JELO KOJEM ĆETE SE VRAĆATI! Recept za carsku pitu koja je fantastična za doručak

Sastojci

6 jaja

4 dl kiselog mlijeka
1 čaše (od kiselog mlijeka) oštrog brašna,

1 čaša kukuruznog brašna
2 dl ulja,

1 kesica prašak za pecivo

100 g sira

250 g šunkarice

150 g trapesta

2 crvene paprike

3 kisela krastavčića

susam

Priprema

Šunkaricu i trapist isjeći na kockice, papriku očistiti od sjemenki i petiljki te i nju isjeći na kockice kao i kisele krastavčiće.

U odgovarajućoj posudi sjediniti jaja, ulje kiselo mlijeko, oštro i kukuruzno brašno i prašak za pecivo. Dodati soli po ukusu i dobro izmiješati kako bi se dobila ujednačena smjesa.

U pripremljenu smjesu dodati sir, šunkaricu, trapist, papriku, krastavčiće i polako promiješati varjačom.

Tepsiju nauljiti i posuti brašnom pa sipati u nju pripremljenu smjesu. Odozgo posuti susam. Peći u zagrejanoj rerni na 180 C oko pola sata dok ne porumeni.

Nastavi čitati

Aktuelno