Connect with us

Politika

KREĆU PRVE UPLATE: Hoće li bh. političari pustiti niz vodu milijardu evra?

Nakon vijesti da bi Srbija do kraja iduće sedmice trebalo da dobije prve uplate sredstava Evropske unije (EU) u okviru pretfinansiranja iz Plana rasta za zapadni Balkan, BiH je ostala jedina država u regionu koja još nije usvojila tu reformsku agendu.

Na taj način, nadležni u BiH nadalje su doveli u pitanje dobijanje više od milijardu evra sredstava iz tog programa, a koje bi trebalo da iskoriste za infrastrukturne, energetske i digitalizacijske projekte, poput izgradnje tunela Prenj, dijelova auto-puta na koridoru 5c, revitalizacije nekoliko hidroelektrana, interkonekcije s Hrvatskom.

Neusvojena reformska agenda u BiH, rezultat je, bez ikakve dileme, ogromne političke krize na nivou BiH, a svaka naredna blokada još više će udaljiti BiH od EU i razvojnih planova.

Tome u prilog govori činjenica da je iz Evropske komisije nedavno ponovo upozoreno da, ako BiH uskoro ne pošalje svoj plan i on ne bude odobren od strane Evropske komisije, postoji realna šansa da se sredstva iz tranše namijenjene za BiH preraspodijele ostalim državama iz regiona.

Međutim, kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, iako je BiH propustila brojne rokove i oglušila se na apele EU, čini se da Brisel i dalje ne odustaje od toga da je uključi u program.

Tada smo naveli da je EU spremna čak i da suspenduje neke od planiranih projekata koji bi trebalo da se provode u Republici Srpskoj, te da smatraju da je moguće da se do juna dogovore reforme i riješi trenutna krizna situacija.

U to vjeruje i Ranko Markuš, doktor ekonomskih nauka.

“Još nije kasno za usvajanje mjera iz Plana rasta, ali je način na koji se sada diskutuje o toj temi pomalo iscrpljujući. Konstantno se otvaraju stare teme koje su već ranije dogovorene”, ističe Markuš.

Suština je, dodaje on za “Nezavisne novine”, da se Plan rasta dogovori što je prije moguće i da ide na Savjet ministara BiH na usvajanje.

“Ono što mislim da je pozitivno vezano za Plan rasta jeste da je BiH pokazala kapacitet da ipak može da dogovori 99 odsto stvari. Zaista, stvari koje su nedogovorene su sitnice u ukupnom zbiru stvari koje su dogovorene”, poručio je Markuš.

Na tragu njegovog mišljenja, možemo podsjetiti da smo nedavno napisali da je tokom posjete Gerta Jana Kopmana, direktora za proširenje i istočno susjedstvo u Evropskoj komisiji, rečeno da je koalicija na državnom nivou postigla dogovor o konačnom tekstu reformi, a da je EU očekivala da će taj tekst biti usvojen na sjednici Savjeta ministara BiH, kako bi bio spreman za samit koji je trebalo da bude održan u Skoplju 17. i 18. marta.

Međutim, samit je u međuvremenu otkazan zbog tragedije u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji, a ubrzo je konstatovano da je i dogovor o Planu rasta propao, za šta je HDZ BiH optužio SDA da je u kantonima u FBiH, gdje imaju vlast, uložio veto.

Onda su, naravno, stigle i optužbe stranaka “trojke” da je HDZ sve namjerno blokirao, a usput je došlo praktično i do raspada saradnje između SNSD-a i “trojke”.

Situaciju je dodatno zakomplikovala i presuda Miloradu Dodiku, kao i usvojeni zakoni u parlamentu Srpske.

Ako se samo gledaju ovi politički odnosi, malo je onih koji će reći da je trenutno moguć dogovor SNSD – HDZ – “trojka”, pa dio njih priželjkuje ulazak opozicije iz Srpske u vlast umjesto SNSD-a.

Komentarišući navedeno, Draško Aćimović, ekonomista i bivši diplomata, poručuje da BiH na ovaj način ne može napredovati na evropskom putu i da se više ne mogu zatvarati oči pred problemima.

“Problem je da je sistem koji je trenutno na snazi nefunkcionalan. Da bi BiH krenula dalje, da bi se pridružila regionu, pod hitno treba napraviti jednu međunarodnu konferenciju na kojoj bi učestvovali svi i iz FBiH i Republike Srpske, i vlast i opozicija, uz pomoć naravno međunarodne zajednice. I da se napravi jedna funkcionalna država. Sve ostalo je u potpunosti nekonstruktivno. Mi sada možemo analizirati ovo, možemo nalaziti neke razloge, ali vidimo da je duboka kriza, koja traje godinama, eskalirala”, kaže Aćimović.

Uvjeren je da bi međunarodna konferencija riješila mnogo stvari u BiH.

“I kada se tražilo da se ispuni 14 prioriteta, iz Republike Srpske je bilo predloženo da se to usvoji sve u cjelini, ali nije naišlo ni na kakav odjek unutar drugih političkih faktora u BiH. To je bio put i velika šansa da se BiH transformiše i ujedno bi automatski već bila daleko na svom evropskom putu. Mislim da je ovo posljednji momenat kada treba da uradimo nešto na taj način”, kazao je Aćimović za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, iz Evropske komisije je poručeno da će države regije, uključujući BiH, morati implementirati sve reformske mjere Plana rasta do 2027. godine.

Related Topics:

Politika

TURNEJA CIK-a: Četiri tima u devet država ide da edukuje birače

Centralna izborna komisija BiH (CIK) usvojila je Odluku o realizaciji edukacije i informisanja birača izvan Bosne i Hercegovine, po kojoj će u narednih mjesec dana članovi CIK-a obilaziti svijet i edukovati birače.

Edukacija će se vršiti od 7. juna do 8. jula, a Odluka podrazumijeva da tu edukaciju sprovode četiri tima.

Prvi tim, na čijem čelu je Vlado Rogić, član CIK-a, sprovest će edukaciju birača u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, dok će drugi tim, na čijem čelu je Ahmet Šantić, takođe član CIK-a, “obići” birače u Velikoj Britaniji.

Treći tim, kojim će rukovoditi Sead Arnautović, vršit će edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok će na čelu četvrtog tima ponovo biti Rogić, koji će sprovesti edukaciju birača u Sloveniji i Hrvatskoj.

Ovu odluku nisu podržali svi članovi CIK-a. Protiv je bila Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, koja je rekla da članovi CIK-a znaju razloge zbog kojih neće glasati, ali ih nije saopštila javno.

“Ako je ovo Odluka o realizaciji edukacije i informiranja birača izvan BiH, a u fokusu su nam države sa značajnim brojem državljana, odnosno izbjeglica i osoba koje privremeno borave izvan BiH, smatram da je u najmanje jednom članu trebala biti obuhvaćena i planirana online edukacija po državama”, rekla je Hadžiabdić.

Ovaj njezin zahtjev na kraju je i prihvaćen, a Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da se “za sve ostale države u koje se ne ide organizuju online prezentacije i da se naprave timovi koji će održati te edukacije”.

Na predloženu Odluku primjedbu je imao i Arnautović, tražeći da se timu kojim rukovodi doda i grad Freilasing pokraj Salzburga, jer je, kako je rekao, “jutros stigao zahtjev za to”.

Nastavi čitati

Politika

GLAS SRPSKE U BRISELU: Kresojević poručio – O Republici Srpskoj moramo govoriti sami, a ne da drugi govore umjesto nas

Poslanik PDP/PSS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da se glas Republike Srpske mora čuti u evropskim institucijama, ističući da politika izolacije nikada nije donosila rezultate.

Kresojević je naveo da je zajedno sa predsjednikom PDP-a Draškom Stanivukovićem bio dio delegacije PDP/PSS koja je boravila u Briselu, gdje su održani sastanci sa predstavnicima Evropskog parlamenta i Evropske narodne partije.

– Umjesto da dozvolimo da drugi pričaju o nama, mi pričamo priču o Republici Srpskoj. Važno je da se u Evropskom parlamentu čuje naš stav o značaju očuvanja dejtonske pozicije Republike Srpske kao preduslova za ekonomski i svaki drugi napredak – poručio je Kresojević.

On je istakao da politika zatvaranja i izolacije ne može donijeti korist Republici Srpskoj, te da je neophodno graditi mostove saradnje i razgovarati sa svim relevantnim međunarodnim partnerima.

– Poziciju Republike Srpske možemo i moramo jačati kroz dijalog, argumente i prisustvo tamo gdje se donose važne odluke. Samo tako možemo zaštititi naše interese i predstaviti istinu o Republici Srpskoj – rekao je Kresojević.

Delegacija PDP/PSS tokom posjete Briselu održala je više sastanaka sa evropskim zvaničnicima, s ciljem predstavljanja stavova Republike Srpske i unapređenja međunarodne saradnje.

Nastavi čitati

Politika

USPJEŠNA “INVESTICIJA”? Dodikov glavni lobista ušao u sukob sa Trampom

​Bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država Majkl Flin bio je za predsjednika SNSD-a Milorada Dodika uspješna investicija, jer je angažovanjem njega kao lobiste uspio doći do vrha administracije predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Ipak, Flin se odjednom našao na meti Trampovih najradikalnijih pristalica, a upravo veze s Dodikom i činjenica da je Flin dobio novac od strane vlade postale su fokus ovih napada.

​Iza svega stoji Flinova odluka da podrži nekoliko kandidata koji su ulazili u izborne trke protiv Trampovih pristalica, što je u grupi oko američkog predsjednika, odnosno MAGA-i, metaforički rečeno smrtni grijeh.

​Kako je prije nekoliko sedmica objavio Vašington Reporter, Flin je tokom godine podržao nekoliko kandidata za Predstavnički dom i Senat koji su izlazili na izbore protiv osoba koje je Tramp ranije podržao.

​Tako je u trci za mjesto senatora iz Južne Karoline Flin podržao Marka Linča, dok je Tramp stao iza dugogodišnjeg senatora Lindzija Grejema.

​Ovo je posebno zasmetalo Trampu zbog toga što je Grejem jedan od njegovih najvećih pristalica u Senatu, a američki predsjednik mu je za predstojeću kampanju čak i “posudio” jednog od arhitekata svoje kampanje Krisa LaSivitu, koji je sada u Grejemovom timu kao viši savjetnik.

​Flin je, takođe, podržao kandidata za državnog sekretara savezne države Arkanzas Brajana Norisa, dok je Tramp pružio javnu podršku Kimu Hameru, koji je na kraju i odnio pobjedu. Flin je podržao i druge kandidate na unutarstranačkim izborima u Republikanskoj stranci koji idu protiv Trampovih ličnih favorita, a to su primijetili u Bijeloj kući, zbog čega je i krenuo napad radikalnog krila MAGA pokreta.

​U tom napadu izdvojeno je da Flin dobija 100.000 dolara mjesečno od Vlade Republike Srpske, ali je to predstavljeno kao direktna saradnja između Flina i Dodika, koji je čak i u ovim krugovima jasno etiketiran kao glavni čovjek ruskog predsjednika Vladimira Putina.

​Šta stoji iza odluke Flina da podrži kandidate koji idu u bitku protiv Trampovih pristalica nije potpuno jasno, ali je rezultat jasan. Od Dodikove investicije koja je, prema svim parametrima, pomogla da se bivši predsjednik RS-a ukloni s liste sankcionisanih osoba, Flin je sada postao teret koji je u efektivnom ratu s MAGA-om.

​Posebno je značajno primijetiti da su upravo veze s Dodikom, a neposredno i s ruskim rukovodstvom, izabrane kao glavna kritika protiv Flina, što će u Vašingtonu imati negativne posljedice i za Dodika.

​Najveće i najradikalnije pristalice Trampove politike, okupljeni u grupu MAGA, najviše od svega ne praštaju bilo kakvo odstupanje od puta koji je mapirao američki predsjednik, do toga koje kandidate treba podržati na izborima.

​Flinova odluka da u nekoliko trka podrži protivnike Trampovih pristalica efektivno znači da je izgubio uticaj u Bijeloj kući, a upravo taj uticaj je bio presudan da Dodik od čovjeka s američke crne liste postane čest gost u Vašingtonu.

​Naravno, Dodiku se investicija isplatila zbog uklanjanja s liste sankcionisanih osoba, ali bi se sada mogao naći u problemu jer Tramp i njegovi radikali iz MAGA-e ove Flinove poteze sigurno neće zaboraviti.

Nastavi čitati

Aktuelno