Connect with us

Politika

KREDITNA OMČA OKO VRATA! Vlast sakrila istinu, za samo pet mjeseci zadužili nas za 2,7 MILIJARDI KM!

SNSD vlast u Republici Srpskoj (RS) najavljivala je da će entitet do kraja godine zadužiti za nove dvije milijarde KM, ali nije spominjala i druge kredite koje će vraćati građani. Kompletan javni sektor je na nogama.

Osim Vlade RS, zadužuju se i javna preduzeća, zdravstvene ustanove, fondovi, gradovi… Od 1. januara do 1. juna ove godine ukupna kreditna cifra dostigla 2.724.293.661 KM.

Čim novac „legne“ na račune, raspoređuje se za servisiranje dugova nastalih dugogodišnjom pljačkom, a ostatak se, posredstvom podobnih firmi, izvlači na privatne kontove.

VLADA RS

Ministrica finansija RS Zora Vidović ushićeno, kroz saopštenja, govori o zaduženjima i predstavlja ih kao ogroman uspjeh. Njoj se redovno pridružuje i premijer Savo Minić, inače kum presuđenog bivšeg predsjednika RS i lider SNSD-a Milorada Dodika.

Dok su uz osmijeh sabirali osnovice i kamate koje neće vraćati iz vlastitih džepova, početkom februara rekli su građanima da će se kod srpske banke „Alta banke“ zadužiti 22 miliona evra (42.900.000 KM). Novac je uzet kako bi završilo na računima „Drvo–Exporta“ iz Teslića biznismena Srđana Klječanina Rufija. Njemu je prethodno, protivustavno, prodato 56.000 kvadratnih metara zemljišta na Jahorini.

Negdje oko 20. februara izvršna vlast zadužila se prodajom trezorskih zapisa za 75.049.661 KM. Bilo je to 15 miliona KM više nego što je planirala. Mjesec je bio pun kreditnih šokova. Vidovićeva je poručila da se na Londonskoj berzi Vlada zadužila 500 miliona evra (975.000.000 KM).

Minić se s proljeća hvalio kvalitetom života, pominjao ovaj kredit, ali i zaboravio da napomene da je posljednjeg dana aprila zajedno sa ministrima odlučio da se vrati po još 250 miliona evra (487.500.000 KM).

Počeo je maj i Banjalučka berza je procvjetala pa se Vlada zadužila za još 30 miliona KM, odnosno 10 miliona KM više od plana. Negdje 11. dana opet se javila i ministrica Vidović – „za unapređenje poljoprivrede u RS“ obezbijeđeno je 30.700.000 evra (59.865.000 KM) iz kredita Svjetske banke. Nakon što je potpisala ugovor o aranžmanu sa SNSD ministrom finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđanom Amidžićem, poručila je da je poljoprivreda strateška grana privrede i da je bilo važno obezbijediti povoljan kredit kako bi „dostigli konkurentnost i približili se nivou EU“.

Nije prošlo mnogo, 26. maja, kroz emisiju obveznica, Vlada RS na Banjalučkoj berzi zadužila se još 58.429.000 KM, posljednji put 1. juna – 30.900.000 KM, što je za 11 miliona više od plana.

ELEKTROENERGETSKI SEKTOR

Iako je prošle godine podigla nevjerovatnih 200 miliona KM kredita, „Elektroprivreda RS“, kojom upravlja SNSD-ov Luka Petrović, polovinom februara odlučila je da se kod „ASA banke“ zaduži pet miliona KM. Petnaestak dana kasnije uprava je odlučila da podigne 50 miliona KM kredita, za šta će platiti 20 miliona KM za kamate i troškove obrade.

Novac je bio namijenjen plaćanju obaveza koje Rudnik i Termoelektrana „Ugljevik“ ima prema slovenačkom „Elektrogospodarstvu“.

U međuvremenu javila se i „Elektrokrajina“. Krajem marta uprava je najavila zaduženje od 38 miliona evra (74.100.000 KM) kod Evropske banke za obnovu i razvoj. Razlog – refinansiranje postojećih kredita i sanacija distributivne mreže.

Ni Petrović se nije smirio. Polovinom maja ERS je zadužio za novih 4.500.000 KM, a desetak dana kasnije i za još 5.500.000 KM. Ukupna dugovanja matičnog i zavisnih preduzeća iz sistema Elektroprivrede veća su od milijardu i 300 miliona KM.

ZDRAVSTVENI SEKTOR

Vlada RS garancije dijeli šakom i kapom. Prošlog mjeseca Bolnica Gradiška javila se sa idejom da podigne kredit od četiri miliona KM, a prijedorska bolnica “Dr Mladen Stojanović” – 3.300.000 KM. Bolnica “Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar” iz Trebinja planira zaduženje od 3.400.000 KM.

U priču o zaduženju upustio se i Univerzitetski klinički centar RS, kojim nakon Vlade Đajića upravlja SNSD-ov Nikola Šobot. Kaže da im je potrebno 45 miliona KM za servisiranje ranijih zaduženja, plaćanje obaveza prema Fondu zdravstvenog osiguranja RS, kao i za kapitalna ulaganja.

Istovremeno, data je saglasnost za kreditno zaduženje FZO RS od čak 155 miliona maraka. Dakako, Vlada garantuje za sve.

OC JAHORINA

Rupi bez dna poznatijoj kao Olimpijski centar „Jahorina“, kojim gospodari počasni bjeloruski konzul, dijete planine s diplomatskim statusom Nedeljko Elek, bila je zanimljiva Banjalučka berza. Početkom aprila preduzeće je zaduženo za novih 27.800.000 KM.

„Plan je da se 18 miliona maraka nakon emisije vrati IRB-u po osnovu datih pozajmica, a da se sa 7,33 miliona maraka refinansira dug po osnovu druge emisije obveznica koje je takođe kupovala ova banka i sve to ponovo uz garanciju Vlade RS. Kupac nije poznat, ali ne bi bilo iznenađenje da se kao investitor pojavi upravo IRB koji je nekoliko puta uzimao obveznice svojih dužnika i tako im refinansirao obaveze“, pojasnio je Capital.

AUTOPUTEVI RS

U fotelju direktora „Autoputeva RS“, nakon brutalne smjene, sjeo je i ućutao bivši premijer Radovan Višković. Radiće što mu se kaže, pojasnio mu je odmah na početku ministar saobraćaja i veza RS Zoran Stevanović. Kada je razumio lekciju, tada je Vlada odlučila garantovati za kreditno zaduženje preduzeća u iznosu od 299.000.000 evra (583.050.000 KM). Najavljena je izgradnja dvije dionice autoputa.

U Službenom glasniku RS piše:

„… Za finansiranje projektovanja i izgradnje dionice autoputa Brčko – Bijeljina dužine 17 kilometara diže se kredit od 119.000.000 evra od čega iznos od 71.400.000 evra kod Export-Import Bank of China (CEXIM), kao agenta i agenta osiguranja, a 47.600.000 evra China Construction Bank Corporation Bejing Branch (CCB).“

GRAD TESLIĆ

Isti Višković tokom mandata je ponavljao da su „prijatelji RS“ savjetovali da bi se trebalo što više zaduživati. To zna i ministrica Vidović pa je Ministarstvo finansija RS bilo saglasno kada je Skupština grada Teslića usvojila kreditno zaduženje od četiri miliona KM za infrastrukturne projekte.

Za rekonstrukciju gradskog stadiona “Proleter” planirano je 1.900.000 KM, za drugu fazu gradnje Vatrogasnog doma 800.000 KM, za lokalnu putnu infrastrukturu 600.000 KM, za vodovod u Vlajićima 450.000 KM, kao i 250.000 KM za sufinansiranje izgradnje vrtića “Palčić”.

Bliske im firme neka se pripreme.

(Zurnal.info)

Related Topics:

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno