Connect with us

Banjaluka

KRESOJEVIĆ “Banjaluka preduzetnički i privredni grad”

Infrastruktura, visokoobrazovana radna snaga, ali i brz rad lokalnih administracija samo su neki od razloga što sve više stranih investitora otvora svoje firme u Republici Srpskoj, a da lokalne zajednice postaju sve interesantnije za ulaganje govori i podatak da je na kraju 2023. godine u Srpskoj djelovalo 2.215 stranih firmi.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), lani je u Srpskoj bilo 257 stranih firmi više nego u 2022. godini, kada ih je bilo 1.958.

Najveći broj stranih firmi, njih 1.363, registrovano je u Banjaluci, 301 u Bijeljini, u Gradišci je lani registrovana 121 ovakva firma, a u Laktašima 120. Među pet lokalnih zajednica sa najviše stranih investicija našlo se i Trebinje, gdje je prošle godine djelovala 81 firma sa stranim vlasništvom. Svoje mjesto na listi pronašli su i Istočno Sarajevo, Prijedor, Zvornik, Doboj i Derventa. Neke od djelatnosti među stranim firmama u Srpskoj su savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, nespecijalizovana trgovina na veliko, računarsko programiranje, kao i proizvodnja električne energije i agencije za reklamu i propagandu.

Prisustvo stranih firmi značajno je za lokalne zajednice, pa i Gradišku, smatra Zoran Adžić, gradonačelnik grada na Savi. Kako ističe, dolazak novih investicija znači i otvaranje novih radnih mjesta, ali i povećavanje standarda zaposlenih. Prema njegovim riječima, niz razloga je zbog kojih strani investitori dolaze u Gradišku, a jedan je i geostrateška pozicija.

“Mi se nalazimo na vratima Republike Srpske, na samoj granici s Evropskom unijom. Usvojili smo niz standarda. Želimo da budemo u funkciji privrednika i građana koji žele da realizuju svoje projekte. U Gradišci u roku od sedam dana dobijete lokacijske uslove, u roku od pet dana građevinsku dozvolu, a u roku od 15 dana upotrebnu dozvolu”, navodi Adžić.

Kako ističe, investitorima je važan i brz rad administracije, a stvoreno je i povjerenje koje je prepoznato među investitorima, koji dolaze iz Italije, Slovenije, kao i Njemačke.

“Želimo da doprinesemo investitoru da što prije realizuje svoj razvojni projekat jer je to naš interes”, kaže Adžić za “Nezavisne novine”, te dodaje da bez infrastrukture nijedna lokalna zajednica ne može biti interesantna, bez obzira na poziciju koju ima. “Bez infrastrukture niste interesantni. Morate stvoriti povoljan ambijent, a da biste sve to uradili, morate imati strategiju razvoja, plan kapitalnih investicija i niz drugih stvari”, zaključuje on.

Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, ističe za “Nezavisne novine” da se trude da omoguće pogodnosti za strane investitore. “Svakodnevno sarađujemo sa domaćim investitorima, a kad god se pojavi strani investitor, svi smo tu na usluzi jednako i nema selektivnog pristupa, nego je potpuno sve otvoreno”, kaže on i dodaje da je pozicija Istočnog Sarajeva posebna prednost za njih. Prema njegovim riječima, ova lokalna zajednica je zapravo strateški centar Srpske.

“Geografski se nalazi blizu aerodroma, blizu Sarajeva kao administrativnog centra, blizu uključenja na auto-put 5c. Imamo kvalifikovanu radnu snagu, imamo kvalitetnu visokoobrazovanu radnu snagu, a sve su to razlozi koji vode stranog investitora prilikom odluke da posluje na našem području”, objašnjava Ćosić.

Među značajnim ulaganjima u posljednjem periodu izdvajaju se investicije u kapacitete na okolnim planinama, a među najznačajnijim investitorima se ističe Srbija, kao i zemlje Evropske unije.

Bojan Kresojević, gradski menadžer u Gradskoj upravi Banjaluka, istakao je za “Nezavisne novine” da je Banjaluka preduzetnički i privredni grad. “Otvoreni smo kao grad za sve djelatnosti i generalno za privredni ambijent, što ima međusobno isprepletene relacije, a svi oni pozitivno utiču na otvaranje bilo koje poslovne djelatnosti. Mi kao grad Banjaluka sprovodimo stimulativne mjere za razvoj privrede. Rezultati koji su na tom planu postignuti idu u prilog tome da je Banjaluka najotvoreniji grad, kako za domaće, tako i za strane investitore”, naveo je Kresojević, dodajući da je tokom 2023. godine Banjaluka prvi put imala više od hiljadu novih registrovanih preduzetnika.
Nezavisne

Related Topics:

Banjaluka

BANJALUČANI ODALI POČAST U KAMPUSU: 16 bijelih ruža za žrtve pada nadstrešnice

Sa šesnaest stolica, šesnaest bijelih ruža i šesnaest minuta tišine, Banjalučani okupljeni u kampusu odali su počast žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu.

Prije tišine koja je uslijedila u 11.52, trenutku kada se 1. novembra prošle godine desila tragedija u Novom Sadu, prisutnima su se obratili studenti.

“Sav bol koji je uslijedio nakon 1. novembra, vapaji za istinom i pravdom sve bi bilo uzaludno da nije bilo najvećeg studentskog pokreta u novijoj istoriji. S ovog mjesta mi smo im pružali podršku. U ovoj aleji naučili smo da podignemo glas”, poručili su studenti.

Oni su pročitali imena svih žrtava pada nadstrešnice.

Organizatori su ranije naveli da je ovaj skup miran i solidaran komemorativni skup.

“Solidarnost, empatija i poštovanje su vrijednosti kojima se vodimo”, napisali su studenti.

Dostojanstveno i u duhu zajedništva
Ovo okupljanje najavljeno je ranije na Instagram stranici “bl.studentizastudente”.

“Drage kolege, profesori i sugrađani, pozivamo vas da 1. novembra odamo počast žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu, dostojanstveno i u duhu zajedništva. Ujedno ćemo se podsjetiti i obilježiti skoro godinu dana studentske borbe u Srbiji za pravednije društvo i bolju budućnost”, naveli su studenti ranije.

Oni su na takođe napisali “1 godina, 16 žrtava, 0 odgovornih”.

“Svim srcem za Novi Sad. Mi smo tu uz vas! Korupcija ubija, Banjaluka pamti”, napisali su oni.

Mirni i solidarni skupovi
Podsjećamo, u kampusu banjalučkog Univerziteta studenti i građani su se i tokom prošle i ove godine u više navrata okupljali kako bi u miru i tišini odali počast za žrtve pada nadstrešnice u Novom Sadu, ali i dali podršku studentima u Srbiji.

Inače, studenti koji su bili organizatori okupljanja istakli su da su to mirni i solidarni skupovi.

“Mislimo dakle (po)stojimo
Brojni mladi ljudi su tada bili u kampusu s parolama.

“Jablanica – Novi Sad Ista borba drugi grad”, “U toj zemlji ima polja i ruža, al’ sloboda samo toj se zemlji ruga”, “Tišina se daleko čuje” samo su neke od parola koje su se mogle tada vidjeti.

“Odgovornost!!! Studenti uz studente”, “Studenti za studente, đaci za đake”, “Mislimo dakle (po)stojimo”, parole su studenata i građana.

“Izađi na ulicu bolan”, “Mislim. Dakle (po)stojim!”, “Podrška kolegama”, “Na ulicama Beograda i Novog Sada ima i djece ovog grada”, “Sačuvajmo obrazovanje”, samo su neke od poruka sa transparenata.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ: Srbija mora izaći jača i složnija iz novosadske tragedije

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oglasio se povodom godišnjice novosadske tragedije, poručivši da Srbija danas tuguje, ali i da iz ove nezapamćene tuge mora izaći složnija i snažnija.

„Srbija je prije tačno godinu dana zanijemila od tuge. NENADOKNADIVI ljudski životi u čiji pomen danas palimo svijeće obavezuju nas na vječno sjećanje i poštovanje“, naveo je Stanivuković.

Dodao je da svaka sredina u kojoj živi srpski narod danas tuguje „smjerno i pokorno“.

„Srbija iz novosadske tragedije nakon godinu dana mora izaći složnija, jača, dostojanstvena u svome bolu. Porodicama nastradalih izražavam iskreno saučešće, a Srbiji, našoj matici, želim dostojanstvo i mir u ovoj nezabilježenoj tuzi koja nas je zadesila“, poručio je gradonačelnik Banjaluke.

Nastavi čitati

Banjaluka

Produžen rok za podnošenje zahtjeva za novčanu pomoć porodiljama u Banjaluci: SADA VAŽI GODINU DANA OD ROĐENJA DJETETA

Ova izmjenu je uvedena kako bi se olakšalo ostvarivanje prava porodiljama

U Pravilniku o dodjeli novčane pomoći prilikom rođenja djeteta izvršena je izmjena, kojom se rok za podnošenje zahtjeva i potrebne dokumentacije produžava sa šest mjeseci na jednu godinu od dana rođenja djeteta.

Kako je istakla ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara gradska administracija je ovu izmjenu uvela kako bi se olakšalo ostvarivanje prava porodiljama, koje iz različitih razloga nisu u mogućnosti da u kraćem roku prikupe potrebnu dokumentaciju.

-Ujedno, dužim rokom izbjeći ćemo dosadašnje brojne situacije u kojima su majke naknadno upućivale molbe za produženje roka za predaju zahtjeva – navela je Basara i dodala da je novi rok sada kao i u Javnom fondu za dječiju zaštitu kod ostvarivanja pronatalitetnih naknada.

Ovom prilikom ukazala je na veliki značaj za porodice i ove mjere podrške, koju je uvela aktuelna gradska administracija, jer kako je kazala – porodica je uvijek u fokusu, a djeca najveće bogatstvo koje imamo.

-Brojnim mjerama koje smo uveli za naše porodice, Grad Banjaluka pokazuje da su nam porodica i djeca u centru pažnje. Nastojimo da putem mjera i brojnih olakšica svakodnevni život porodica učinimo lakšim i da doprinesemo boljim uslovima za odrastanje naših najmlađih – zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno