Banjaluka
KRESOJEVIĆ “Banjaluka preduzetnički i privredni grad”
Infrastruktura, visokoobrazovana radna snaga, ali i brz rad lokalnih administracija samo su neki od razloga što sve više stranih investitora otvora svoje firme u Republici Srpskoj, a da lokalne zajednice postaju sve interesantnije za ulaganje govori i podatak da je na kraju 2023. godine u Srpskoj djelovalo 2.215 stranih firmi.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), lani je u Srpskoj bilo 257 stranih firmi više nego u 2022. godini, kada ih je bilo 1.958.
Najveći broj stranih firmi, njih 1.363, registrovano je u Banjaluci, 301 u Bijeljini, u Gradišci je lani registrovana 121 ovakva firma, a u Laktašima 120. Među pet lokalnih zajednica sa najviše stranih investicija našlo se i Trebinje, gdje je prošle godine djelovala 81 firma sa stranim vlasništvom. Svoje mjesto na listi pronašli su i Istočno Sarajevo, Prijedor, Zvornik, Doboj i Derventa. Neke od djelatnosti među stranim firmama u Srpskoj su savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, nespecijalizovana trgovina na veliko, računarsko programiranje, kao i proizvodnja električne energije i agencije za reklamu i propagandu.
Prisustvo stranih firmi značajno je za lokalne zajednice, pa i Gradišku, smatra Zoran Adžić, gradonačelnik grada na Savi. Kako ističe, dolazak novih investicija znači i otvaranje novih radnih mjesta, ali i povećavanje standarda zaposlenih. Prema njegovim riječima, niz razloga je zbog kojih strani investitori dolaze u Gradišku, a jedan je i geostrateška pozicija.
“Mi se nalazimo na vratima Republike Srpske, na samoj granici s Evropskom unijom. Usvojili smo niz standarda. Želimo da budemo u funkciji privrednika i građana koji žele da realizuju svoje projekte. U Gradišci u roku od sedam dana dobijete lokacijske uslove, u roku od pet dana građevinsku dozvolu, a u roku od 15 dana upotrebnu dozvolu”, navodi Adžić.
Kako ističe, investitorima je važan i brz rad administracije, a stvoreno je i povjerenje koje je prepoznato među investitorima, koji dolaze iz Italije, Slovenije, kao i Njemačke.
“Želimo da doprinesemo investitoru da što prije realizuje svoj razvojni projekat jer je to naš interes”, kaže Adžić za “Nezavisne novine”, te dodaje da bez infrastrukture nijedna lokalna zajednica ne može biti interesantna, bez obzira na poziciju koju ima. “Bez infrastrukture niste interesantni. Morate stvoriti povoljan ambijent, a da biste sve to uradili, morate imati strategiju razvoja, plan kapitalnih investicija i niz drugih stvari”, zaključuje on.
Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, ističe za “Nezavisne novine” da se trude da omoguće pogodnosti za strane investitore. “Svakodnevno sarađujemo sa domaćim investitorima, a kad god se pojavi strani investitor, svi smo tu na usluzi jednako i nema selektivnog pristupa, nego je potpuno sve otvoreno”, kaže on i dodaje da je pozicija Istočnog Sarajeva posebna prednost za njih. Prema njegovim riječima, ova lokalna zajednica je zapravo strateški centar Srpske.
“Geografski se nalazi blizu aerodroma, blizu Sarajeva kao administrativnog centra, blizu uključenja na auto-put 5c. Imamo kvalifikovanu radnu snagu, imamo kvalitetnu visokoobrazovanu radnu snagu, a sve su to razlozi koji vode stranog investitora prilikom odluke da posluje na našem području”, objašnjava Ćosić.
Među značajnim ulaganjima u posljednjem periodu izdvajaju se investicije u kapacitete na okolnim planinama, a među najznačajnijim investitorima se ističe Srbija, kao i zemlje Evropske unije.
Bojan Kresojević, gradski menadžer u Gradskoj upravi Banjaluka, istakao je za “Nezavisne novine” da je Banjaluka preduzetnički i privredni grad. “Otvoreni smo kao grad za sve djelatnosti i generalno za privredni ambijent, što ima međusobno isprepletene relacije, a svi oni pozitivno utiču na otvaranje bilo koje poslovne djelatnosti. Mi kao grad Banjaluka sprovodimo stimulativne mjere za razvoj privrede. Rezultati koji su na tom planu postignuti idu u prilog tome da je Banjaluka najotvoreniji grad, kako za domaće, tako i za strane investitore”, naveo je Kresojević, dodajući da je tokom 2023. godine Banjaluka prvi put imala više od hiljadu novih registrovanih preduzetnika.
Nezavisne
Banjaluka
STANIVUKOVIĆ “Borci su bili i ostaju jedan od NAJVAŽNIJIH PRIORITETA Grada Banjaluka”
Pitanje boračke populacije za nas je i ostaje jedan od najvažnijih prioriteta, izjavio je danas gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nakon sastanka sa Radanom Ostojićem, predsjednikom Boračke organizacije Republike Srpske, i njegovim saradnicima.
Tokom sastanka razgovarano je o realizaciji novčane podrške u iznosu od 20.000 KM, koja će biti uplaćena fondaciji “Pomoć”. Ovaj iznos namijenjen je borcima za podršku u sudskim procesima, troškovima liječenja, kao i za nesmetan rad Boračke organizacije.
Bilo je riječi i o formiranju organizacionog odbora za otkrivanje Centralnog spomen-obilježja, čiju izgradnju narod Republike Srpske čeka više od 30 godina.
„Ostajemo posvećeni tome da svaki borac bude uvažen, zaštićen i podržan, onako kako to zaslužuje. Naš dug prema njima nije i nikada neće biti zaboravljen“, poručio je Stanivuković.
Banjaluka
VEDRANA PROLE: “Odluka Ustavnog suda RS teret je za male preduzetnike – nećemo odustati od borbe”
Savjetnica za pravne poslove Grada Banjaluka, Vedrana Prole, poručila je da je Ustavni sud Republike Srpske odbio inicijativu Grada za ocjenu ustavnosti Zakona o porezu na dohodak, kao i njegovih izmjena i dopuna, što će – kako ističe – nastaviti da stvara negativne posljedice po male preduzetnike.
Kako je naglasila, gradski predstavnici su više puta ukazivali na to da su sporne odredbe kojima se propisuju uslovi za sticanje statusa malog preduzetnika, kao i limit godišnjeg poreza – neustavne.
– Mi smo ranije ukazivali da su odredbe kojima se propisuju uslovi za status malog preduzetnika i limit na godišnji porez neustavne, kao i odredbe kojima se uređuju samostalna zanimanja. Ipak, Ustavni sud je smatrao da se radi o pitanju celishodnosti, a ne o zakonitosti, te da to nije u njihovoj nadležnosti. Za nas je takav stav neprihvatljiv i nećemo odustati od ove borbe – istakla je Prole.
Podsjetila je i da Grad Banjaluka mjesecima upozorava da je povećanje poreza sa 600 KM na 1.200 KM ekonomski pogubno za male preduzetnike.
– Pokušali smo na sve načine da stimulišemo one koji žele da pokrenu sopstveni posao, kroz niz rekordnih subvencija koje smo obezbijedili kao gradska administracija. Ali kada imate ovako visoke namete, a tek počinjete da stajete na noge, gotovo je nemoguće ostvariti planove, čak i uz podršku. U prilog tome govori i podatak da je od početka godine odjavljeno čak 835 preduzetničkih radnji, što predstavlja ozbiljan udar na privredu cijele Republike Srpske – naglasila je Prole.
Istakla je i da gradska administracija neće odustati od borbe za male preduzetnike.
– To smo više puta i dokazali. Nastavljamo da se borimo za sve koji žele da rade, stvaraju i razvijaju svoj posao – poručila je Prole.
Banjaluka
U Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
Utakmicom između U 16 selekcija Republike Srpske i Rusije u banjalučkoj dvorani “Borik” počeo je “Turnira prijateljstva U16”. Slavila je selekcija “zbornaje” sa 95:67. Održana je i svečana ceremonija otvaranja turnira.
Raspored utakmica: srijeda Banjaluka: Rusija (U16) – Srbija (U15) (17 časova), Republika Srpska (U16) – Srbija (U16), četvrtak Laktaši: Republika Srpska (U16) – Srbija (U15) (12.30), Srbija (U16) – Rusija (U16) 14.30.
Ulaz na sve mečeve je besplatan.
-
Svijet1 dan agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet24 sata agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka1 dan agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka1 dan agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti1 dan agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet1 dan agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Region2 dana agoNakon skandiranja u Sarajevu, Vučić poručio: “NE DA MI NE SMETA, VEĆ MI I IMPONUJE!”
-
Svijet10 sati agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
