Connect with us

Banjaluka

KRESOJEVIĆ “Banjaluka preduzetnički i privredni grad”

Infrastruktura, visokoobrazovana radna snaga, ali i brz rad lokalnih administracija samo su neki od razloga što sve više stranih investitora otvora svoje firme u Republici Srpskoj, a da lokalne zajednice postaju sve interesantnije za ulaganje govori i podatak da je na kraju 2023. godine u Srpskoj djelovalo 2.215 stranih firmi.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), lani je u Srpskoj bilo 257 stranih firmi više nego u 2022. godini, kada ih je bilo 1.958.

Najveći broj stranih firmi, njih 1.363, registrovano je u Banjaluci, 301 u Bijeljini, u Gradišci je lani registrovana 121 ovakva firma, a u Laktašima 120. Među pet lokalnih zajednica sa najviše stranih investicija našlo se i Trebinje, gdje je prošle godine djelovala 81 firma sa stranim vlasništvom. Svoje mjesto na listi pronašli su i Istočno Sarajevo, Prijedor, Zvornik, Doboj i Derventa. Neke od djelatnosti među stranim firmama u Srpskoj su savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, nespecijalizovana trgovina na veliko, računarsko programiranje, kao i proizvodnja električne energije i agencije za reklamu i propagandu.

Prisustvo stranih firmi značajno je za lokalne zajednice, pa i Gradišku, smatra Zoran Adžić, gradonačelnik grada na Savi. Kako ističe, dolazak novih investicija znači i otvaranje novih radnih mjesta, ali i povećavanje standarda zaposlenih. Prema njegovim riječima, niz razloga je zbog kojih strani investitori dolaze u Gradišku, a jedan je i geostrateška pozicija.

“Mi se nalazimo na vratima Republike Srpske, na samoj granici s Evropskom unijom. Usvojili smo niz standarda. Želimo da budemo u funkciji privrednika i građana koji žele da realizuju svoje projekte. U Gradišci u roku od sedam dana dobijete lokacijske uslove, u roku od pet dana građevinsku dozvolu, a u roku od 15 dana upotrebnu dozvolu”, navodi Adžić.

Kako ističe, investitorima je važan i brz rad administracije, a stvoreno je i povjerenje koje je prepoznato među investitorima, koji dolaze iz Italije, Slovenije, kao i Njemačke.

“Želimo da doprinesemo investitoru da što prije realizuje svoj razvojni projekat jer je to naš interes”, kaže Adžić za “Nezavisne novine”, te dodaje da bez infrastrukture nijedna lokalna zajednica ne može biti interesantna, bez obzira na poziciju koju ima. “Bez infrastrukture niste interesantni. Morate stvoriti povoljan ambijent, a da biste sve to uradili, morate imati strategiju razvoja, plan kapitalnih investicija i niz drugih stvari”, zaključuje on.

Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, ističe za “Nezavisne novine” da se trude da omoguće pogodnosti za strane investitore. “Svakodnevno sarađujemo sa domaćim investitorima, a kad god se pojavi strani investitor, svi smo tu na usluzi jednako i nema selektivnog pristupa, nego je potpuno sve otvoreno”, kaže on i dodaje da je pozicija Istočnog Sarajeva posebna prednost za njih. Prema njegovim riječima, ova lokalna zajednica je zapravo strateški centar Srpske.

“Geografski se nalazi blizu aerodroma, blizu Sarajeva kao administrativnog centra, blizu uključenja na auto-put 5c. Imamo kvalifikovanu radnu snagu, imamo kvalitetnu visokoobrazovanu radnu snagu, a sve su to razlozi koji vode stranog investitora prilikom odluke da posluje na našem području”, objašnjava Ćosić.

Među značajnim ulaganjima u posljednjem periodu izdvajaju se investicije u kapacitete na okolnim planinama, a među najznačajnijim investitorima se ističe Srbija, kao i zemlje Evropske unije.

Bojan Kresojević, gradski menadžer u Gradskoj upravi Banjaluka, istakao je za “Nezavisne novine” da je Banjaluka preduzetnički i privredni grad. “Otvoreni smo kao grad za sve djelatnosti i generalno za privredni ambijent, što ima međusobno isprepletene relacije, a svi oni pozitivno utiču na otvaranje bilo koje poslovne djelatnosti. Mi kao grad Banjaluka sprovodimo stimulativne mjere za razvoj privrede. Rezultati koji su na tom planu postignuti idu u prilog tome da je Banjaluka najotvoreniji grad, kako za domaće, tako i za strane investitore”, naveo je Kresojević, dodajući da je tokom 2023. godine Banjaluka prvi put imala više od hiljadu novih registrovanih preduzetnika.
Nezavisne

Related Topics:

Banjaluka

REKORDNA GODINA! Aerodrom Banjaluka imao više od 443.000 putnika, čekaju se nove rute

Direktor Aerodroma Banjaluka Valentina Kecman izjavila je da je izvjesno da će ova godina biti završena sa rekordnim brojem putnika i da će biti nadmašena 2023. godina kada ih je registrovano 460.000.

“Sa 24. novembrom već imamo 443.441 putnika i jasno je da će ova godina biti rekordna od vremena kada su ‘Rajaner’ i ‘Vizer’ počeli da saobraćaju sa banjalučkog aerodroma. Prošlu godinu smo završili sa 391.000 putnika i taj broj smo prešli već početkom oktobra ove godine”, naglasila je Kecmanova, za Srnu.

Ona je navela da trenutno saobraća jedna linija za Beograd sa “Er Srbijom”, šest linija sa “Rajanerom”, odnosno šesta linija za Brisel saobraća samo ljeti, a ostalih pet linija cijele godine.

“Kada je riječ o ‘Vizeru’, saobraćaju dvije linije, za Bazel i Dortmund i tokom ljetnog perioda bilo je drastično povećanje broja putnika na tim linijama”, rekla je Kecmanova.

Ona je naglasila da postoji smanjenje kod “Rajanera” tokom zimskog perioda, ali je bilo drastičnog povećanja tokom ljeta u odnosu na prethodnu godinu što i jeste pokazatelj da je bilo mnogo više putnika jer je kapacitet bio veći na svim letovima.

Kecmanova je navela da tokom ovog ljeta nije bilo novih linija, ali da se tokom zimskog perioda pregovara o novim ljetnim linijama iduće godine i krajem januara bi trebalo da bude više informacija o tome.

“Želimo nove linije i nije uvijek do nas. Avio-kompanije na osnovu svoje procjene rizika na tim linijama, odosno kakva će biti popunjenost putnika na letovima odlučuju da li žele da je uvedu”, rekla je Kecmanova.

Kako je istakla, ne zavisi sve samo od volje avio-kompanija već i od visine taksa i svega onoga što plaćaju na destinacijama.

“Kada su u Beču uveli veće takse ‘Vizer’ je povukao bazu, ‘Rajaner’ smanjio kapacitete što se odrazilo i na nas. Ono što je bilo planirano za zimsku sezonu drastično je smanjeno zbog taksa u Njemačkoj i Austriji jer su kompanije procijenile da im te linije neće biti toliko isplative pa su kapaciteti smanjeni”, rekla je Kecmanova.

Ona je navela da se između 15. decembra i 15. januara očekuje intenzivan period kada će sve linije da se udvostruče ili utrostruče.

Kecmanova je dodala da je na aerodromu riješen i sistem parkinga na koji su se putnici često žalili.

“Za razliku od manuelne naplate koja je bila prethodnih godina, putnici sada imaju mogućnost da plate putem parkomata, na naplatnoj kućici, te preko aplikacije na svom mobilnom telefonu”, pojasnila je ona.

Kecmanova je naglasila da su cijene parkinga ove godine drastično smanjene i da su najniže u odnosu na sve aerodrome u regionu – umjesto daosadašljih pet KM po satu sada putnici plaćaju tri KM, umjesto 15 KM koliko su plaćali za prvi dan i 10 KM za svaki naredni dan to sada iznosi pet KM i za prvi i za svaki naredni dan.

“Drastično smo smanjili ove cijene kako bi to bilo pristupačnije putnicima i omogućili im da svoje vozilo ostave ovdje na nekoliko dana, da niko ne mora da ih dovozi i odvozi sa aerodroma. Gužve su smanjene jer sistem prepoznaje tablicu i nema više potrebe da se skeniraju kju-ar kodovi ili bilo šta drugo što je pravilo zastoj”, rekla je Kecmanova.

Kecmanova je podsjetila i da je Aerodrom Banjaluka već imao ulaganja u ovoj godini, a riječ je o preuzimanju kontradiverzione kontrole.

“Morali smo da obučimo i zaposlimo nove ljude i već šest mjeseci uspješno radimo posao koji je do sada bio u nadležnosti Granične policije BiH”, rekla je Kecmanova, Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Banjaluka

Stanivuković ponovo zove odbornike: “GRAĐANI SU UMORNI OD PRAZNIH OBEĆANJA!”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uputio je novi poziv rukovodstvu Skupštine grada i svim odbornicima da se odazovu sastanku zakazanom za ponedjeljak, 1. decembra, u 11 časova u Gradskoj upravi, s ciljem, kako je naveo, uspostavljanja punog funkcionisanja gradskih institucija.

Stanivuković je istakao da je u prethodnim mjesecima više puta pokušavao okupiti predstavnike svih političkih subjekata kako bi se osigurao rad Skupštine, ali da do toga nije došlo zbog izostanka volje da se zakaže redovna sjednica.

“Uvjeren sam da se svaki izazov može riješiti isključivo razgovorom. Na neke sastanke su došli, na neke nisu, ali ishod je ostao isti, redovna sjednica nije zakazana i rad Skupštine stoji”, poručio je Stanivuković.

Osvrnuo se i na nedavne poruke iz SNSD-a o spremnosti za saradnju.

“Pozdravljam svaku najavu saradnje, ali građani su odavno umorni od praznih obećanja koja ne prate konkretni koraci. Zato upućujem novi, jasan i otvoren poziv svim političkim subjektima da u ponedjeljak dođu na sastanak. Moramo obezbijediti da institucije našeg grada rade u punom kapacitetu”, istakao je Stanivuković.

Kako je naglasio, građani Banjaluke očekuju da njihovi predstavnici preuzmu odgovornost i omoguće normalno funkcionisanje gradske administracije.

Nastavi čitati

Banjaluka

TALAS DOBROTE U BANJALUCI! Donacije stižu u javnu kuhinju jedna za drugom

U trenutku kada su korisnici javne kuhinje uputili simbolično pismo Djedu Mrazu, nisu ni slutili da će se njihove skromne želje tako brzo početi ostvarivati.

Međutim, talas solidarnosti koji je uslijedio potvrdio je da zajednica i te kako zna prepoznati trenutak kada je pomoć najpotrebnija.

Kako su poručili iz “Mozaika prijateljstva”, posebno ih raduje što su ih se sugrađani sjetili upravo u ovom periodu godine i počeli da se odazivaju humanitarnim akcijama.

Možda vas zanima:

Pismo Djedu Mrazu iz Banjaluke koje će promijeniti praznike za 350 mališana

“Javna kuhinja u našem gradu proteklih dana primila je nekoliko vrijednih donacija, potvrđujući još jednom koliko zajednica može biti snažna kada se ujedini oko humanih ciljeva”, rekli su oni.

Prva donacija stigla je zahvaljujući pozorišnoj predstavi “Ne igraj na Engleze”, koju su glumci izveli pred prepunom salom.

Sav prihod od ulaznica, ukupno 415 KM, uručen je javnoj kuhinji. Taj iznos biće iskorišten za kupovinu najneophodnijih prehrambenih namirnica, što će, kako navode, znatno doprinijeti svakodnevnom radu kuhinje.

Značajnu podršku pružili su i dugogodišnji prijatelji javne kuhinje – kladionica iz Banjaluke.

Oni su donirali 500 KM, a sredstva će biti utrošena na pripremu novogodišnjih paketića i kupovinu igračaka za mališane.

Iz kuhinje poručuju da će ovakvi gestovi mnogim mališanima uljepšati predstojeće praznike.

Treća donacija stigla je u vidu smrznutog pomfrita, čime je direktno podržana priprema svakodnevnih obroka.

Sve ove donacije, poručuju iz “Mozaika prijateljstva”, još jednom pokazuju koliko su humanost i zajedništvo važni, posebno u zimskom i prazničnom periodu.

“Javna kuhinja zahvalna je svim donatorima i pozivamo građane i kompanije da nastave pružati podršku u skladu sa svojim mogućnostima”, rekao je Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno