Connect with us

Banjaluka

KRESOJEVIĆ “Banjaluka preduzetnički i privredni grad”

Infrastruktura, visokoobrazovana radna snaga, ali i brz rad lokalnih administracija samo su neki od razloga što sve više stranih investitora otvora svoje firme u Republici Srpskoj, a da lokalne zajednice postaju sve interesantnije za ulaganje govori i podatak da je na kraju 2023. godine u Srpskoj djelovalo 2.215 stranih firmi.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), lani je u Srpskoj bilo 257 stranih firmi više nego u 2022. godini, kada ih je bilo 1.958.

Najveći broj stranih firmi, njih 1.363, registrovano je u Banjaluci, 301 u Bijeljini, u Gradišci je lani registrovana 121 ovakva firma, a u Laktašima 120. Među pet lokalnih zajednica sa najviše stranih investicija našlo se i Trebinje, gdje je prošle godine djelovala 81 firma sa stranim vlasništvom. Svoje mjesto na listi pronašli su i Istočno Sarajevo, Prijedor, Zvornik, Doboj i Derventa. Neke od djelatnosti među stranim firmama u Srpskoj su savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, nespecijalizovana trgovina na veliko, računarsko programiranje, kao i proizvodnja električne energije i agencije za reklamu i propagandu.

Prisustvo stranih firmi značajno je za lokalne zajednice, pa i Gradišku, smatra Zoran Adžić, gradonačelnik grada na Savi. Kako ističe, dolazak novih investicija znači i otvaranje novih radnih mjesta, ali i povećavanje standarda zaposlenih. Prema njegovim riječima, niz razloga je zbog kojih strani investitori dolaze u Gradišku, a jedan je i geostrateška pozicija.

“Mi se nalazimo na vratima Republike Srpske, na samoj granici s Evropskom unijom. Usvojili smo niz standarda. Želimo da budemo u funkciji privrednika i građana koji žele da realizuju svoje projekte. U Gradišci u roku od sedam dana dobijete lokacijske uslove, u roku od pet dana građevinsku dozvolu, a u roku od 15 dana upotrebnu dozvolu”, navodi Adžić.

Kako ističe, investitorima je važan i brz rad administracije, a stvoreno je i povjerenje koje je prepoznato među investitorima, koji dolaze iz Italije, Slovenije, kao i Njemačke.

“Želimo da doprinesemo investitoru da što prije realizuje svoj razvojni projekat jer je to naš interes”, kaže Adžić za “Nezavisne novine”, te dodaje da bez infrastrukture nijedna lokalna zajednica ne može biti interesantna, bez obzira na poziciju koju ima. “Bez infrastrukture niste interesantni. Morate stvoriti povoljan ambijent, a da biste sve to uradili, morate imati strategiju razvoja, plan kapitalnih investicija i niz drugih stvari”, zaključuje on.

Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, ističe za “Nezavisne novine” da se trude da omoguće pogodnosti za strane investitore. “Svakodnevno sarađujemo sa domaćim investitorima, a kad god se pojavi strani investitor, svi smo tu na usluzi jednako i nema selektivnog pristupa, nego je potpuno sve otvoreno”, kaže on i dodaje da je pozicija Istočnog Sarajeva posebna prednost za njih. Prema njegovim riječima, ova lokalna zajednica je zapravo strateški centar Srpske.

“Geografski se nalazi blizu aerodroma, blizu Sarajeva kao administrativnog centra, blizu uključenja na auto-put 5c. Imamo kvalifikovanu radnu snagu, imamo kvalitetnu visokoobrazovanu radnu snagu, a sve su to razlozi koji vode stranog investitora prilikom odluke da posluje na našem području”, objašnjava Ćosić.

Među značajnim ulaganjima u posljednjem periodu izdvajaju se investicije u kapacitete na okolnim planinama, a među najznačajnijim investitorima se ističe Srbija, kao i zemlje Evropske unije.

Bojan Kresojević, gradski menadžer u Gradskoj upravi Banjaluka, istakao je za “Nezavisne novine” da je Banjaluka preduzetnički i privredni grad. “Otvoreni smo kao grad za sve djelatnosti i generalno za privredni ambijent, što ima međusobno isprepletene relacije, a svi oni pozitivno utiču na otvaranje bilo koje poslovne djelatnosti. Mi kao grad Banjaluka sprovodimo stimulativne mjere za razvoj privrede. Rezultati koji su na tom planu postignuti idu u prilog tome da je Banjaluka najotvoreniji grad, kako za domaće, tako i za strane investitore”, naveo je Kresojević, dodajući da je tokom 2023. godine Banjaluka prvi put imala više od hiljadu novih registrovanih preduzetnika.
Nezavisne

Banjaluka

BANJALUČKI DAJAK! Tradicija koja ne tone

Ručna izrada čamaca iziskuje mnogo vremena i posla na godišnjem nivou u zavisnosti od potražnje možemo napraviti jedan ili nijedan, ali ljubav prema Vrbasu nas održava da se još time bavimo.

Rekao je ovo za “Glas Srpske” Andrej Zamolo, koji zajedno sa bratom Dariom čuva od zaborava jedan od osnovnih simbola Banjaluke, dajak čamac.

Uz oca su još kao djeca naučili ovaj zanat, a nakon njegove smrti 2006. godine nastavili su time da se bave samostalno te je većina dajak čamaca koji se danas voze Vrbasom djelo braće Zamolo.

Prvo se, kako je pojasnio, izrađuju prednji i zadnji dio čamca, špic i krma, zatim se pristupa sastavljanju, a potom se vrši impregnacija, zaštita, lakiranje i na kraju dobijemo finalni proizvod.

– Trup čamca se pravi od jelove daske koju je lako pronaći na ovim prostorima. Ona nije baš postojana u vodi, ali je lagana, jer kada bi čamac napravili od nekog težeg drveta on bi bio pretežak za vožnju. Međutim, kada se zaštiti i pravilno održava, čamac može trajati i preko 30 godina – naveo je Zamolo.

Prema njegovim riječima, špic se izrađuje od tvrđeg drveta poput hrastovine, jer trpi razne udare i drži konstrukciju dobro sastavljenom.

– Trup čamca se sastoji još od tri takozvana metalna rebra, koja dodatno učvršćuju konstrukciju. Potrebno je oko dvije sedmice laganijeg rada da se sve kompletira – kazao je on i dodao da voli i uživa u tome što radi.

Kako je istakao, čamac je namijenjen prvenstveno za vožnju po Vrbasu, stoga ga najčešće kupuju Banjalučani, ali potražnja nije prevelika.

– Osnovali smo “Dajak klub” 2010. godine i on okuplja sve ljubitelje dajak čamca. Iz godine u godinu sve je više zaljubljenika u ovu našu vještinu i tradiciju, stoga smatram da neće izumrijeti. Ne bi ni trebalo, jer je dajak čamac specifičan i nigdje u svijetu se ne vozi na ovaj način kao u Banjaluci – poručio je Zamolo.

Vozi se, kako je pojasnio, na način da se čamac gura uzvodno “motkom” dužine četiri metra, savladavajući brze struje i brzake kakve Vrbas ima.

– Glavni cilj dajakaša je da savladaju uzvodne brzake, što nigdje nećete vidjeti u svijetu. Nešto slično rade u Kembridžu sa takozvanim “punting boat”, ali kod njih je mirna voda. Međutim, kada je brza voda vrlo je bitna hidrodinamika čamca – rekao je Zamolo.

Kroz godine iskustva, dodaje, zaključio je da je idealna dužina čamca oko sedam i po metara, dubine do 30 cm i širine oko 77 cm, dok njegova težina iznosi otprilike oko 100 kilograma.

– Nadam se da će moj sin, koji ima deset godina, nastaviti sa ovom vještinom. Već se vrti oko mene dok radim i voli to, kao i moja kćerka, jer su se rodili u takvom okruženju. Pojaviće se, vjerujem, i neko izvan porodice ko će se zainteresovati za izradu dajaka – istakao je Zamolo.

Kada je u pitanju početak dajakaške sezone u Banjaluci, Zamolo je rekao da je u zavisnosti od vremenskih uslova to obično sredinom juna, jer da bi se vozio čamac potrebno je da nivo Vrbasa bude u minimumu.

Promocija

Veliki broj građana, ljubitelja Vrbasa i Banjaluke okupio se nedavno na Trgu Krajine gdje su posmatrali izradu tradicionalnog dajak čamca, u organizaciji “Dajak kluba” Banjaluka. Zamolo je istakao da je ovo druga godina zaredom da organizuju ovakav događaj te da su na ovaj način približili sugrađanima našu bogatu kulturnu baštinu.

– Mnogo ljudi je stajalo i posmatralo od početka do kraja sklapanje čamca. Mislim da im je bilo zanimljivo, jer smo praktično ni od čega sastavili trup dajaka za nekoliko sati – rekao je Andrej Zamolo.

Dodao je da su 2018. godine imali priliku da u Italiji na trgu sastave čamac za tri dana i potom ga provozaju u rijeci Adiđe što su građani ove zemlje dočekali sa velikim oduševljenjem.
Glas

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC POZVALA RUKOVODSTVO SKUPŠTINE! “Banjaluka mora dobiti budžet”

-Pozivam skupštinsko rukovodstvo da hitno sazove vanrednu sjednicu i da još ove sedmice raspravljamo o Prijedlogu budžeta i usvojimo ga!

Poručila je ovo gradski menadžer Mirna Savić-Banjac koja je podsjetila i na činjenicu da osam mjeseci nije održana redovna sjednica Skupštine Grada.

-Građani Banje Luke su dovoljno kažnjeni u prošlom sazivu od strane SNSD-a i njihovih koalicionih partnera. Prisjetimo se da 8 mjeseci nije bilo redovne sjednice, a nažalost, slična praksa se nastavlja. Pronalaze sve moguće načine da odugovlače, a Banja Luka je pola godine bez Budžeta. Sve procedure su završene. Oglašavaju se samo u medijima da će da usvajaju budžet, međutim, do 16.00 časova još uvijek nismo dobili poziv ni za sjednicu – kazala je ona.

Pozvala je još jednom skupštinsko rukovodstvo da radi svoj posao.

-Zahtijevamo od SNSD-a i predsjednika Skupštine Grada, kao i skupštinskog rukovodstvo da se uozbilje i da hitno rade ono za šta su plaćeni. Sazovite sjednicu, Banja Luka i njeni građani zaslužuju budžet – poručila je Savić-Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUČKI VODOVOD “U toku rekonstrukcija izvorišta Banjica”

Iz preduzeća „Vodovod“ saopštili su da je u toku rekonstrukcija izvorišta Banjica, što će doprinijeti kvalitetnijem vodosnabdijevanju potrošača sa ovog izvorišta.

-Izvorište Banjica, srce sistema velikog preko 100 kilometara, od izgradnje ne radi dobro jer nije izvedeno po projektu. Sam vodozahvat nije postavljen na pravo mjesto, što je vodozahvatnu cijev često ostavljalo na suvom. Pumpe nisu bile odgovarajuće snage ni kapaciteta, a nikada nije napravljen ni poseban vod za napajanje električnom energijom, zbog čega često sistem ili njegovi dijelovi ostaju bez struje. Svaki zastoj u isporuci vode neminovno dovodi do kvarova na cijevima i ventilima, što produžava period normalizacije vodosnabdijevanja – naveli su iz ovog preduzeća.

Zbog svega toga, kako su istakli – pristupilo se rekonstrukciji izvorišta Banjica.

Nastavi čitati

Aktuelno