Nakon jeseni pune ekstrema – od rekordno toplog početka novembra do istorijskih kiša na jugu zemlje – mnogi se s nestrpljenjem pitaju šta nas čeka u narednim mjesecima.

Prema najnovijoj sezonskoj prognozi koju je analizirao poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula, a objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) te zemlje, pred nama je još jedna zima sa temperaturama iznad prosjeka. Ipak, ni to ne znači da će hladnoća u potpunosti izostati.

Zima toplija od prosjeka, ali uz povremene minuse
Dugoročni prognostički modeli za klimatološku zimu, koja obuhvata period od 1. decembra do kraja februara, prilično su složni: postoji umjerena do velika vjerovatnoća da će srednja sezonska temperatura vazduha biti viša od višegodišnjeg prosjeka (1991–2020). Pozitivno odstupanje očekuje se u sva tri zimska mjeseca.

Iako prognoza najavljuje blažu zimu, DHMZ naglašava da to ne isključuje povremene prodore hladnog vazduha. „Velika je vjerovatnoća da će temperatura povremeno biti niža od uobičajene, moguće i znatno (ali vjerovatno kratkotrajno), posebno u unutrašnjosti“, navodi DHMZ. Dakle, razdoblja s minusima su izgledna, ali mala je vjerovatnoća za dugotrajnu i ekstremnu hladnoću. Decembar bi trebalo da počne s temperaturama oko ili malo iznad prosjeka, nakon čega se očekuje hladniji period.

A šta je sa snijegom i kišom?
Pitanje koje mnoge zanima jeste – hoće li biti snijega? Dugoročne prognoze ne mogu dati precizan odgovor o vrsti padavina. Ono što je poznato jeste da će oborine tokom zime biti oko prosjeka, što znači da nas očekuje smjena sušnih perioda i onih s obilnijom kišom ili snijegom.

„U sezonskoj prognozi ne može se prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Za takvu informaciju treba pratiti dnevne prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave“, pojašnjavaju iz DHMZ-a.

Snijega će sigurno biti, barem u planinskim krajevima. Ljubitelji snježnih radosti mogu se samo nadati da zima neće biti toliko blaga da je vrhunac snježnog pokrivača već prošao prije njenog službenog početka. Decembar bi, prema projekcijama, mogao donijeti više kiše od prosjeka, naročito na Jadranu i okolnim područjima.

Jesen puna kontrasta kao uvod u zimu
Da bismo bolje razumjeli zimsku prognozu, korisno je osvrnuti se na jesen koja je iza nas. Nakon izuzetno toplog oktobra, novembar je donio smjenu toplijih i hladnijih perioda, pa su se temperature približile prosjeku. Međutim, količina padavina bila je vrlo neujednačena. Dok su Lika i sjeverni Jadran bilježili manjak oborina, jug zemlje bio je potopljen.

U Dubrovniku je zabilježen istorijski meteorološki događaj: od 16. do 27. novembra trajao je neprekinuti niz kišnih dana, što se nije dogodilo od početka mjerenja 1961. godine. Samo u novembru palo je 190 litara kiše po kvadratnom metru – 35% više od prosjeka. S druge strane, Osijek je imao jednu od najsušnijih jeseni u posljednjih šest godina.

Godina 2025. među najtoplijima u istoriji mjerenja
Godina 2025. nastavlja globalni trend zagrijavanja. Srednja temperatura vazduha u prvih 11 mjeseci bila je u većini Hrvatske za oko 1 °C viša od prosjeka.

Preliminarni podaci svrstavaju ovu godinu među najtoplije ikada zabilježene: u Splitu je toplija bila samo prošla godina, u Osijeku, Gospiću i na Zavižanu treća najtoplija, u Dubrovniku i Rijeci četvrta, a u Zagrebu peta otkad postoje mjerenja.

Pred nama je vjerovatno još jedna blaga, ali promjenljiva zima. Sunčani i suvi periodi neće izostati, ali biće i hladnih naleta praćenih kišom i snijegom, prenosi 24sata.hr.

Član Predsjedništva SDS, Aleksandra Pandurević, osvrnula se na rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Srpske.

– Tamo gdje prestaje logika, tamo počinje pobjeda. Karan je na smanjenoj izlaznosti na pojedinim mjestima u Zvorniku dobio više glasova nego Dodik na izborima 2022. godine – istakla je Pandurević, prenosi Srpskainfo.

Dodala je da bi na pojedinim mjestima u Zvorniku čak i braća Andersen mogli da zavide Karanu.

– Radi o tome da su na tim mjestima višestruko naduvani rezultati gdje Karan ima preko 90 odsto glasova – istakla je Pandurević.

Na 29 mjesta u Zvorniku zabiljezena je rekordna izlaznost, iako u tim mjestima, kako je navela, niko ne živi.

U Doboju je slična situacija, tvrdi ona.

– Na pojedinim biračkim mjestima izlazili su i pokojnici. Tu je izlaznost preko 90 odsto – istakla je Pandurevićeva.

Isti princip krađe, kako je navela, primjećen je u Laktašima i Bratuncu.

– Zahvaljujem se svima koji su izašli na izbore, isto kao i onima koji su podržali moju kandidaturu – izjavio Branko Blanuša, kandidat SDS za predsjednika Republike Srpske.

– Nije još završeno brojanje. Postojao je izborni inženjering i manipulacije, kao što je navela koleginica Pandurević. Insistiraćemo do kraja da se utvrdi činjenično stanje – poručio je Blanuša.

Aleksandra Pandurević poručila je da očekuje da se predsjednik CIK BiH Jovan Kalaba izuzme iz procesa odlučivanja o regularnosti izbora, piše Srpskainfo.

– Postoji li veći primjer sukoba interesa od toga da je Kalabina supruga bila angažovana kao savjetnik u MUP kad je Siniša Karan bio ministar – istakla je Pandurević.

Blanuša je poručio da ne razmišlja o kandidaturi za novog predsjednika SDS.

– Nemam takve ambicije – poručio je Blanuša.

Srpskainfo

Univerzitetsko-klinički centar Tuzla u okviru svojih kapaciteta nema PET/CT uređaj koji se smatra zlatnim dijagnostičim aparatom kod malignih bolesti. U aprilu je nakon više od dvije godine kupljen jedan Linearni akcelerator za zračenje onkoloških pacijenata. I dok nekada vodećoj zdravstvenoj ustanovi u BiH nedostaju osnovni aparati za liječenje onkoloških pacijenata vlast Tuzlanskog kantona i Federacije BiH okupila se u živiničkim Malinama kako bi otvorili privatnu kliniku kontroverznog hrvatskog biznismena Ivana Rajkovića.

Otvaranju privatne klinike prisustvovao je ministar zdravstva FBiH Nediljko Rimac (HDZ), premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić (SDA), potpredsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona Boris Krešić (DF) i gradonačelnik Živinica Began Muhić (SDA).

Premijer Halilagić je kazao da je Tuzlanski kanton „najmnogoljudniji u FBiH i da kao takav od danas zasluženo ima PET/CT za svoje građane, kao i ukupno tri linearna akceleratora“.

Međutim, odgovor na pitanje kada će UKC Tuzla dobiti PET/CT nismo dobili.

Odgovorila nam je ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona Dušanka Bećirović koja je za CAPITAL kazala da je “PET/CT za UKC Tuzla predviđen za iduću godinu da se kupi“ i da se „trenutno priprema prostor.“

Ministar zdravstva FBiH Nedeljko Rimac je novootvorenu bolnicu nazvao strateški značajnom za smanjenje listi čekanja i osiguranja bržem pristupu životno važnim meicinskim uslugama.

Ali, ni on nije želio kazati zašto ti uređaji nisu decenijama nabavljani u javnu ustanovu.

Međutim, vratimo se na početak procesa kada je ova investicija krenula u realizaciju.

U prvoj polovini februara investitor Isak Đug obratio se Vladi Tuzlanskog kantona za izdavanje vodne saglasnosti za objekat čija je namjena radiološko-onkološka klinika. U drugoj polovini istog mjeseca staje jedini Linearni akcelerator, aparat za zračenje onkoloških pacijenata u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla.

Kupovina novog uređaja trajala je nešto više od dvije godine.

Razlog su neuspjeli tenderi za koje je Tužilaštvo Tuzlanskog kantona utvrdilo da su namještani kompaniji Inel-med iz Mostara čiji je vlasnik Marko Tadić. Optužnica je podignuta protiv tadašnjeg direktora Denijala Tulumovića (državni zastupnik u PS BiH iz SDA) i direktora za sestrinstvo Šefika Husića. Prije samog potvrđivanja predmet je preuzeo Posebni odjel federalnog tužilaštva POSKOK. Kako su potvrdili prije nekoliko dana za portal Interwiev.ba ovoga puta osumnjičeno je pet osoba. Po završetku istrage, javnost će obavijestiti o rezultatima.

Za to vrijeme u živiničkim Malinama gradila se privatna klinika koja će pružati usluge koje Univerzitetsko-klinički centar Tuzla nije u mogućnosti zbog nedostatka opreme.

U junu ove godine u Skupštini Tuzlanskog kantona podnesena je inicijativa za kupovinu PET/CT aparata u UKC Tuzla.

Prema riječima Rijada Kurtalića iz Zavoda zdravstvenog osiguranja TK, prošle godine oko 350 osiguranika je ostvarilo pravo na ovu dijagnostičku proceduru, za što je Zavod izdvojio oko 700.000 KM. I u 2025. godini ova usluga ostaje na listi deficitarnih.

Umjesto u Kliničkom centru građani Tuzlanskog kantona i okoline PET/CT i druge onkološke pretrage mogli bi dobiti u klinici čiji investitor je hrvatski Ivan Rajković, bar bi se tako dalo naslutiti i iz izjave premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića.

Ko je Ivan Rajković?

Međutim, šta je sporno u toj priči?

Ivan Rajković jedan je od najpoznatijih i najkontroverznijih biznismena Hrvatske. Njegova grupacija Medikol registrovana je u Zagrebu, u okviru svoje grupacije pruža radiološke usluge, a samo za PET/CT od HZZO je od 2012. do 2023. godine prihodovao 87 miliona evra.

Medikol je 2012. godine bio i predmet interesa hrvatske SOA jer kompaniji GE Healthcare iz Mađarske nije platio medicinske aparate i opremu koje je uzeo na petogodišnji leasing.

Rajković je prema pisanju Večernjeg lista od te kompanije dobio “kredit“ za sve projekte u Hrvatskoj, temeljem 10-godišnjih ugovora s HZZO-om koji su težili ukupno 22 miliona evra. Dugovao je Rajković i u Hrvatskoj za iznajmljivanje prostora KBC „Sestre milosrdnice“, a prema pisanju medija činio je malverzacije i sa cijenama PET/CT pretraga. Važi za jednog od bliskih ljudi tamošnjem HDZ-u još iz vremena Ive Sanadera kada je i dobio prvi ugovor sa HZZO-om.

Na meti inspektora Rajković je bio i zbog nelegalne gradnje na obali Čiova. Državni inspektorat je 2023. godine donio odluku o rušenju ilegalnog objekta. U istom periodu je bio pred bankrotom pa je završio u predstečajnoj nagodbi, a sve zbog dugova državi i dobavljačima.

Trenutno se pred Općinskim sudom u Splitu protiv ovog biznismena vodi krivični postupak za zločin protiv okoliša.

Tokom cijelog vremena poslovanja Medikola koje obiluje raznim aferama, dugovanjima, bankrotima, spornim ugovorima saradnja sa HZZO nije bila upitna, a trenutno u Zagrebu gradi najveću onkološku bolnicu u regiji čija je vrijednost 106 miliona evra.

U međuvremenu Ivan Rajković je sa saradnicima otvorio kliniku i u Tuzlanskom kantonu. Tamo gdje još uvijek nije utvrđen broj umrlih onkoloških pacijenata od 2023. do početka 2025. godine zbog nedostatka onkoloških aparata u UKC Tuzla.

Predstavnike vlasti ne zanima ko otvara kliniku

Sve predstavnike vlasti koji su danas prisustvovali otvorenju ove klinike pitali smo znaju li ko je investitor iz Hrvatske. Odgovor nismo dobili, čini se da ih nije ni zanimalo.

Zavod zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona počeo je juče, a nastaviće i u narednih nekoliko mjeseci da raspisuje tendere za pružanje deficitarnih zdravstvenih usluga na koje se mogu prijavljivati privatne klinike.

Direktor Denis Husić nam je kazao da saradnje sa privatnim klinikama ostvaruju putem Zakona o javnim nabavkama BiH, tako da se Medikol Salinea nesmetano može prijaviti na programe zdravstvene zaštite za područje TK.

Među današnjim gošćama organizatora bila je i Dina Mulagić predsjednica novoformiranog Udruženja oboljelih od karcinoma Ruka podrške iz Živinica. Kako je kazala za CAPITAL, nakon poziva iz komšijske klinike odazvala im se i na jednom od sastanaka dogovorila nezvaničnu saradnju.

Tokom posjete onkološko-radiološkoj klinici upoznali su je sa uređajima koje imaju poput PET/CT aparata, Linearnog akceleratora i MRI uređaja.

„Krenuli su u akciju od zavoda do zavoda da prave pregovore jer poznato je da naši pacijenti idu u Sarajevo zbog PET/CT snimanja,“ kazala je Mulagić za CAPITAL.

U Univerzitetsko-klinički centar Tuzla prema izjavi premijera Irfana Halilagića uloženo je tokom posljednjih godina oko 50 miliona KM, ali decenijska zapuštenost, kašnjenja u nabavci savremene opreme, politička vladavina, sporenja, raj su za hrvatske biznismene od Mostara do Zagreba.