Connect with us

Banjaluka

KRIZA U DOMU ZDRAVLJA! Todorović: “Napuštaju nas ljekari”

Dom zdravlja Banjaluka suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljekara, medicinskih sestara i tehničara, posebno u porodičnoj medicini i hitnoj službi.

Na raspisane konkurse prijavljuje se vrlo mali broj kandidata, a često nijedan, što dodatno ugrožava dostupnost zdravstvene zaštite, povećava opterećenje preostalog osoblja i produžava vrijeme čekanja pacijenata na pregled, kazala je u intervjuu za “Nezavisne novine” Nevena Todorović, direktorica ove zdravstvene ustanove.

NN: Koji su glavni razlozi nedostatka ljekara i medicinskog osoblja, generalno, u Republici Srpskoj, kakva je situacija što se tiče Doma zdravlja Banjaluka?

TODOROVIĆ: Već duže vrijeme suočavamo se sa nedostatkom doktora, medicinskih sestara i tehničara, posebno u Službi porodične medicine i Službi hitne medicinske pomoći. Ovaj problem prisutan je u cijeloj Republici Srpskoj, a jedan od razloga je kontinuirani odlazak doktora u penziju te odlazak kadra u druge ustanove, privatni sektor ili u inostranstvo.

Pored nedostatka ljekara, primjetan je i manjak medicinskih tehničara, jer sve manje njih pokazuje interes da volontira nakon završetka srednje škole. Najčešće se upisuju na fakultet ili se odlučuju za poslove koji nisu vezani za medicinu.

Razlozi smanjenog interesa doktora za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su višestruki. Rad je izuzetno zahtjevan, težak i naporan te se svakodnevno obavlja pod velikim opterećenjem. U oblasti porodične medicine često nemamo dovoljno kolega koji žele da rade ili specijalizuju ovu granu. Posao je težak i administrativno opterećen, zbog čega doktori imaju sve manje vremena za pacijente, dok se sve više bave administrativnim poslovima, radeći iznad standarda i normativa.

Naša ustanova obezbjeđuje dostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu kroz razgranatu mrežu od 33 ambulante raspoređene na širokom području grada i prigradskih i seoskih naselja, što dodatno otežava i usložnjava organizaciju rada u uslovima nedovoljnog broja kadra ili njihovog kratkotrajnog ili dugotrajnog odsustva s posla.

Od 2021. godine u više navrata menadžment naše ustanove je upozoravao na činjenicu da će u narednih nekoliko godina veliki broj specijalista porodične medicine napustiti našu ustanovu zbog ispunjavanja uslova za odlazak u starosnu penziju. Takođe, doktori sporadično napuštaju Dom zdravlja zbog odlaska u druge zdravstvene ustanove ili institucije te inostranstvo, očekujući bolje uslove rada.

Posebno zabrinjava podatak da će od ukupno 18 doktora koji odlaze u penziju iz svih službi ustanove, za sada samo jedna koleginica iskoristiti zakonsku mogućnost i nastaviti s radom do 68. godine.

Tri doktora, koja nemaju navršenih 65 godina života i za koje nismo očekivali da će otići, već su podnijela zahtjev za penziju.

Od januara 2026. godine, sporazumni prekid ugovora zbog odlaska u druge ustanove podnijelo je pet doktora, dok jedan doktor ne želi produženje ugovora. U Službi porodične medicine deset doktora se nalazi na dugotrajnom bolovanju. Na specijalizaciji iz porodične i urgentne medicine je 16 doktora. Po osnovu različitih odsustava u tekućoj godini u procesu rada nedostaje 49 doktora, a uspjeli smo zaposliti samo sedam novih doktora.

NN: Zašto trenutni broj doktora nije dovoljan za potrebe svih građana?

TODOROVIĆ: Imamo odliv našeg kadra, jedan broj doktora ide u penziju.

Rad sa pacijentima postao je izuzetno kompleksan i zahtjevan, kako zbog većeg broja oboljelih od akutnih, ali i hroničnih nezaraznih bolesti tako i zbog brojnih administrativnih poslova. Dok su stariji i iskusniji doktori godinama razvijali vještine i pronalazili načine da kroz unaprijeđenu komunikaciju balansiraju između zdravstvenih potreba i administracije, mlade kolege se suočavaju s ozbiljnim izazovom. Oni često ne mogu adekvatno iznijeti nametnuti obim posla i obaveza koji ih dočeka na samom početku karijere, jer oni moraju biti fokusirani na edukaciju i stručno usavršavanje u pružanju zdravstvenih usluga.

Česte izmjene i dopune pravilnika, uz stalno usložnjavanje birokratije, doveli su do toga da čak i najiskusniji doktori u primarnoj zdravstvenoj zaštiti teško rješavaju svakodnevne probleme bez dodatnih konsultacija. Za mlade doktore na početku kliničke prakse, ova administrativna barijera je nepotreban teret koji ih ometa u osnovnom radu, učenju dijagnostike i pružanju adekvatne njege pacijentima.

Porodična medicina danas podrazumijeva ogroman broj administrativnih obaveza, što direktno smanjuje vrijeme koje doktor može posvetiti pacijentu. Porast broja pacijenata, naročito onih sa komorbiditetima, uz uvođenje novih tehnologija i savremenih metoda dijagnostike i liječenja, dodatno usložnjava rad doktora. Poseban izazov predstavlja otežano kretanje pacijenata kroz nivoe zdravstvene zaštite, od primarnog do sekundarnog i tercijarnog, kao i neadekvatna integracija brojnih privatnih zdravstvenih ustanova u javni sektor. Rezultat toga je hronična preopterećenost postojećih timova, čime se narušava efikasnost cijelog zdravstvenog sistema.

NN: Da li se na konkurse prijavljuje dovoljno kandidata?

TODOROVIĆ: Nažalost, u posljednjem periodu primjetno je da se na raspisane javne konkurse za prijem doktora medicine prijavljuje veoma mali broj kandidata, a često se dešava da se na konkurse ne prijavi nijedan doktor. Ovaj trend jasno ukazuje na nedostatak interesovanja mladih doktora za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sve češće se u doktorskim krugovima razmjenjuju mišljenja da se primarna zdravstvena zaštita i porodična medicina nalaze na niskom nivou profesionalne ljestvice, što smanjuje interes i motivaciju za zaposlenje u domovima zdravlja.

Razlozi za to su zahtjevan i odgovoran posao, velika administrativna opterećenost, ali i činjenica da su specijalizacije u bolničkom sektoru često finansijski i profesionalno privlačnije.

NN: S obzirom na odlazak medicinskog osoblja, kako to utiče na kvalitet zdravstvene zaštite pacijenata?

TODOROVIĆ: Direktno utiče na organizaciju rada i kvalitet zdravstvene zaštite. Manji broj doktora znači veće opterećenje za postojeće timove, veći broj pacijenata po doktoru i manje vremena za svakog pacijenta. Obim posla je povećan, a kod kolega se javlja hronični umor i nezadovoljstvo poslom.

To može dovesti do dužeg čekanja na pregled, povećanog pritiska na zdravstvene radnike i smanjenja mogućnosti da se pacijentima posveti dovoljno vremena za preventivne aktivnosti i detaljniju dijagnostiku.

Vremena za pacijente je sve manje, a zdravstveni radnici su preopterećeni i premoreni. Mnogi moraju preuzimati obaveze čak za tri tima, dok pacijenti i dalje dolaze i čekaju na pregled. Takva situacija stvara nezadovoljstvo među zaposlenima, što direktno utiče na kvalitet pruženih usluga, povećava mogućnost grešaka i produžava vrijeme čekanja pacijenata na određene zdravstvene usluge.

NN: Odlazak ljekara s ogromnim iskustvom u penziju dodatno utiče na zdravstveni sistem.

TODOROVIĆ: To je dodatni izazov, jer se radi o kadru sa dugogodišnjim iskustvom i razvijenim komunikacijskim vještinama u radu sa pacijentima.

Iako je zakonski omogućeno da doktori nakon navršenih 65 godina života nastave raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, mali broj njih se odlučuje na to. Razlog je prije svega dugogodišnje profesionalno opterećenje i zahtjevan obim posla, zbog čega su mnogi doktori nakon decenija rada iscrpljeni i ne žele nastaviti rad u ovakvim uslovima.

Nedostatak zdravstvenih radnika dovodi do povećanog broja pacijenata po timu porodične medicine, što neminovno produžava vrijeme čekanja na pregled. U odsustvu doktora dolazi do velikih gužvi u ambulantama, naročito u većim naseljima gdje doktori često, pored svog tima, zbrinjavaju i pacijente kolega koji odsustvuju ili onih koji su otišli na zamjene u prigradske i seoske ambulante. Ovakva situacija posebno pogađa stanovništvo prigradskih i ruralnih područja, gdje su građani najčešće upućeni isključivo na usluge Doma zdravlja.

NN: Kakve posljedice možemo očekivati ako se problem kadrova ne riješi?

TODOROVIĆ: Može doći do ozbiljnog narušavanja dostupnosti primarne zdravstvene zaštite. Liste čekanja na preglede biće duže, a pacijenti će usluge tražiti na višim nivoima zdravstvene zaštite ili u privatnim zdravstvenim ustanovama, što će dovesti do dodatnog finansijskog opterećenja građana.

Snažna primarna zdravstvena zaštita predstavlja temelj svakog zdravstvenog sistema, jer se prema međunarodnim iskustvima između 40 i 60 odsto zdravstvenih problema građana rješava upravo na tom nivou. Zbog toga je neophodno strateško planiranje školovanja, zapošljavanja i zadržavanja zdravstvenog kadra kako bi se obezbijedila dugoročna stabilnost sistema.

 

Related Topics:

Banjaluka

BANJALUČKA RIVA VEČERAS OTVARA VRATA: Koncert Indire Levak i Nede Ukraden

Banjaluka večeras dobija novo uređeno mjesto za šetnju, rekreaciju, susrete i uživanje uz rijeku Vrbas.

Naime, nova dionica šetališta, koja se proteže od Gradskog do Venecija mosta, biće svečano otvorena večeras, u petak, 25. septembra, od 19 časova, uz bogat muzički i zabavni program.

Program otvaranja počinje na obali Vrbasa, ispod Gradskog pozorišta “Jazavac”, gdje će prisutne zabavljati di-džej , a nakon toga planirano je otvaranje Banjalučke rive, te zajednička šetnja sve do Pravnog fakulteta, odnosno do novog amfiteatra.

Duž ove dionice biće organizovan brojni sadržaji za najmlađe sugrađane, dok će centralni program biti upriličen kod novog amfiteatra.

Upravo u okviru centralnog programa nastupiće Indira Levak, nekadašnji vokal grupe “Kolonija”, a potom i jedna od najpoznatijih regionalnih muzičkih zvijezda Neda Ukraden.

Uređenjem ove dionice Banjaluka dobija novi prostor za boravak na otvorenom, koji povezuje šetnju, rekreaciju, odmor i druženje uz Vrbas.

Duž šetališta uređeni su prostori za predah i boravak, a posebna pažnja posvećena je stvaranju prijatnog ambijenta za sve generacije.

Banjalučka riva će zasigurno postati novo mjesto okupljanja naših sugrađana, ali i nova tačka na mapi Banjaluke koju će sa zadovoljstvom posjećivati i brojni turisti našeg grada.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA NAGRADILA 300 NAJBOLJIH BRUCOŠA: Grad izdvojio oko 60.000 KM za podršku mladima

Grad Banjaluka nastoji da kroz sistemske mjere podrži sve kategorije stanovništva, poručio je on.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uručio je danas rješenja o novčanoj podršci brucošima, koji su ostvarili najbolje rezultate na prijemnim ispitima na fakultetima Univerziteta u Banjaluci.

Za ovu mjeru podrške, koja je ove godine prvi put uvedena, Grad je izdvojio oko 60.000 KM, a podršku je dobilo oko 300 najbolje rangiranih studenata na fakultetima Univerziteta u Banjaluci.

Gradonačelnik je poručio da Grad Banjaluka nastoji da kroz sistemske mjere podrži sve kategorije stanovništva, a posebno djecu i mlade.

-Sve naše mjere su sistemske, pa tako i ova podrška za srećan početak jednog novog poglavlja u životu naših mladih. Ovo je mali vid nagrade i pažnje za njihov trud i rezultat koji su ostvarili. Od danas imaju godinu dana da naprave nove uspjehe i da od naredne godine konkurišu i za gradske stipendije po tri kriterijuma – rekao je gradonačelnik.

Naglasio je da su povećani iznosi stipendija za učenike i studente, te da je Grad u prethodnom periodu uveo i druge mjere podrške djeci, mladima i porodicama.

-Povećali smo stipendije, danas smo podržali brucoše, nedavno smo podržali i naše prvačiće, povećali smo subvencije za troškove boravka djece u privatnim vrtićima i nastavljamo da uvodimo mjere koje su usmjerene na porodicu i mlade. Svima želim mnogo uspjeha. Banjaluka je porodica i Banjaluka pruža više – poručio je gradonačelnik.

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac istakla je da današnja podrška predstavlja još jednu potvrdu opredjeljenja Grada da ulaže u znanje i mlade ljude.

-Još jednom smo pokazali da su sve naše mjere usmjerene prema porodici i prema svim kategorijama našeg društva, tamo gdje oni zaista osjećaju podršku. Ova današnja podjela nije samo novčana podrška koja će našim studentima sigurno pomoći, već i snažna poruka koju Banjaluka šalje – da cijenimo znanje, trud i uspjeh i da sve ono što je pozitivno i dobro uvijek treba nagraditi – rekla je Savić – Banjac.

Ona je podsjetila da je jedna od prvih mjera aktuelne gradske administracije bila obezbjeđivanje besplatnih udžbenika za osnovce.

-Svi oni koji rade za dobrobit našeg grada imaju apsolutnu podršku Grada. Već naredne sedmice imaćemo i podjelu besplatnih plavaca za mlade bračne parove – navela je ona.

Među studentima koji su danas dobili podršku bila je i Dunja Prodanović, prvorangirani student na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, smjer Dizajn enterijera.

Istakla da joj ova vrsta podrške mnogo znači, jer predstavlja priznanje za trud i rad uložen tokom priprema za upis na fakultet.

-Nakon toliko truda i rada na pripremi za upis na fakultet, mnogo nam znači što nas je na ovaj način neko prepoznao kao mladu nadu ovog grada. Zaista nam znači ova podrška i hvala Gradu – kazala je Prodanović.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA MIRIŠE NA JESEN! Više od 30 izlagača, bogat program i radionice za najmlađe do 27. septembra!

Peti po redu Jesenji festival cvijeća, plodova i meda otvoren je danas u Parku „Mladen Stojanović“, gdje će više od 30 izlagača do 27. septembra imati priliku da predstavi i ponudi svoje proizvode.

Projekt menadžer Grada Milada Šukalo istakla je da ova manifestacija iz godine u godinu okuplja sve veći broj proizvođača, ali i posjetilaca.

-Ponosni smo što petu godinu zaredom organizujemo Jesenji sajam cvijeća, plodova i meda i što više od 30 izlagača ima priliku da u našem gradu predstavi svoje proizvode. Na ovaj način želimo da podržimo naše male proizvođače, ali i da našim sugrađanima omogućimo da na jednom mjestu, na jednostavan način, dođu do kvalitetnih domaćih proizvoda za sebe i svoje porodice – poručila je Šukalo.

Ona je podsjetila da je ova manifestacija nastala na inicijativu samih poljoprivrednih proizvođača, koji su prepoznali potrebu da dobiju prostor na kojem će moći da predstave svoj rad i proizvode.

-Ideja je potekla od naših poljoprivrednih proizvođača, koji su ukazali na to da im je potrebna prilika da predstave ono što proizvode. Gradonačelnik je prepoznao tu inicijativu i prihvatio je, a danas, nakon pet godina, imamo manifestaciju koja je postala prepoznatljiva u našem gradu – kazala je ona.

Kako je dodala, ove godine otvorena je mogućnost da se Festivalu pridruže i proizvođači iz okolnih gradova, što je dodatna prilika za razmjenu iskustava i predstavljanje raznovrsne ponude domaćih proizvoda.

Poseban dio Jesenjeg festivala namijenjen je najmlađima, koji će imati priliku da učestvuju u edukativnim radionicama organizovanim u saradnji sa Udruženjem građana „Sabranje“.

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara kazala je da su danas na Festivalu bili prisutni i mališani iz privatnih vrtića „Zvjezdica“, „Sveta Ana“ i „Mašta“ i učenici osnovnih škola „Aleksa Šantić“ i „Georgi Stojkov Rakovski“.

-Važno je da od malih nogu učimo djecu šta je to jesen, koje plodove donosi. Većina izlagača će imati i predavanja i radionice kako bi dan bio potpun. Do nedjelje je dosta prostora i za druge predškolske ustanove, ali i roditelje sa djecom da dođu i posjete ovu jesenju bajku u Parku – poručila je Basara, ističući da je Grad opredijeljen da usmjeri najmađe ka zdravom životu, kao što je to bila i namjera inicijative za uvođenje zdravih užina u škole.

Jedan od izlagača, Biljana Pašagić iz Verića, koja se bavi pčelarstvom – kazala je da ovaj sajam za njih znači mnogo, jer mogu da predstave i prodaju svoje proizvode poput meda, propolisa i sl.

-Hvala Gradu što nas je podržao na ovaj način, svih pet godina smo na ovom događaju i zadovoljni smo – kazala je ona.

Posjetioci će tako do 27. septembra u Parku „Mladen Stojanović“ moći da pronađu različite proizvode domaćih proizvođača, cvijeće, voće, povrće, med i druge proizvode sa lokalnih gazdinstava.

Sugrađani i svi posjetioci su pozvani da posjete Jesenji festival, da podrže domaće proizvođače, pogledaju njihovu ponudu, ali i da budu dio raznovrsnog programa i edukativnih radionica koje su pripremljene za najmlađe.

Jesenji festival cvijeća, plodova i meda dio je septembarskih dešavanja u Parku „Mladen Stojanović“, kroz koja Grad Banja Luka nastoji da ponudi sadržaje za sve generacije, ali i dodatno promoviše domaće proizvođače i lokalnu ponudu.

Nastavi čitati

Aktuelno