Banjaluka
KRUG NEKADAŠNJE BANJALUČKE “MLJEKARE” biće reciklažno dvorište

Banjaluka ima 2.800 kontejnera, a krug nekadašnje “Mljekare” u Ulici dr Mladena Stojanovića služiće kao reciklažno dvorište, kazali su iz Odjeljenja za komunalne poslove.
Kako kažu, popis kontejnera za 2023. godinu još nije u potpunosti okončan.
“Prema posljednjem zvaničnom popisu iz 2022. godine, na teritoriji grada, uključujući urbani i ruralni dio, Banjaluka ima oko 2.800 kontejnera”, kazali su oni za “Nezavisne novine“.
U prethodnoj godini, kako ističu, grad je nabavio 47 novih kontejnera, a ove godine će biti nastavljena nabavka, sa naglaskom na podzemne i nadzemne kontejnere.
“U prošloj godini postavljeno je 12 nadzemnih kontejnera u ulicama Gorana Radulovića Bimbe, Nikole Pašića, Vase Pelagića, Srpskoj i Kralja Alfonsa XIII, dok su na četiri lokacije ugrađeni podzemni kontejneri, i to kod Sokolskog doma jedan, u Ulici Bore Stankovića dva, Ulici dr Mladena Stojanovića dva i na parkingu parka ‘Mladen Stojanović’ tri kontejnera”, naveli su oni.
U saradnji sa investitorima, koji grade kolektivne stambene objekte, kako dodaju, postavljeno je ukupno osam podzemnih kontejnera, i to u Romanijskoj ulici dva, u Ulici Ranka Šipke jedan, u Ulici Dragana Bubića dva i u Ulici braće Podgornika tri kontejnera.
“Na tri lokacije su postavljeni kontejneri za razdvojeno sakupljanje otpada, što je ujedno i praksa koja će biti nastavljena i u narednom periodu”, kazali su oni.
Dodaju da su se na lokacijama gdje su ugrađeni podzemni kontejneri prestale pojavljivati deponije pored kontejnera.
“U narednom periodu biće nastavljene aktivnosti na ugradnji podzemnih kontejnera, tako da svi novi višeporodični stambeni objekti biće izgrađeni sa podzemnim kontejnerom”, kazali su oni za “Nezavisne novine”.
Studija upravljanja čvrstim otpadom i otpadnim vodama, kako kažu, ulazi u završnu fazu i trebalo bi da bude okončana u maju ove godine.
“Zelena ostrva su postavljena na tri lokacije, i to dva u naselju Sime Šolaje i jedno na parkingu kod dvorane ‘Centar’”, naveli su oni, te dodali da je u toku uređenje površine u krugu “Mljekare” u Ulici dr Mladena Stojanovića, koja će služiti kao reciklažno dvorište, a na zvaničnoj stranici grada će biti objavljeno tačno kad počinje s radom.
“Napravljen je plan odvoza kabastog otpada po mjesnim zajednicama za godinu dana, što bi trebalo da dovede do smanjenja količine otpada odloženog pored kontejnera”, objasnili su oni, te dodali da je grad akcenat stavio na zaštitu životne sredine, kao i na realizaciju aktivnosti koje se tiču smanjenja količine i nepropisnog odlaganja otpada.
Predstavnici nadležnog odjeljenja i ovaj put apeluju na sugrađane da otpad odlažu u kontejnere.
Nadležne gradske službe nedavno su sanirale divlju deponiju na putu za Ljubačevo, a sakupljeno je i odvezeno više od dvije tone različitog otpada.
Banjaluka
BANJALUČKI DAJAK! Tradicija koja ne tone

Ručna izrada čamaca iziskuje mnogo vremena i posla na godišnjem nivou u zavisnosti od potražnje možemo napraviti jedan ili nijedan, ali ljubav prema Vrbasu nas održava da se još time bavimo.
Rekao je ovo za “Glas Srpske” Andrej Zamolo, koji zajedno sa bratom Dariom čuva od zaborava jedan od osnovnih simbola Banjaluke, dajak čamac.
Uz oca su još kao djeca naučili ovaj zanat, a nakon njegove smrti 2006. godine nastavili su time da se bave samostalno te je većina dajak čamaca koji se danas voze Vrbasom djelo braće Zamolo.
Prvo se, kako je pojasnio, izrađuju prednji i zadnji dio čamca, špic i krma, zatim se pristupa sastavljanju, a potom se vrši impregnacija, zaštita, lakiranje i na kraju dobijemo finalni proizvod.
– Trup čamca se pravi od jelove daske koju je lako pronaći na ovim prostorima. Ona nije baš postojana u vodi, ali je lagana, jer kada bi čamac napravili od nekog težeg drveta on bi bio pretežak za vožnju. Međutim, kada se zaštiti i pravilno održava, čamac može trajati i preko 30 godina – naveo je Zamolo.
Prema njegovim riječima, špic se izrađuje od tvrđeg drveta poput hrastovine, jer trpi razne udare i drži konstrukciju dobro sastavljenom.
– Trup čamca se sastoji još od tri takozvana metalna rebra, koja dodatno učvršćuju konstrukciju. Potrebno je oko dvije sedmice laganijeg rada da se sve kompletira – kazao je on i dodao da voli i uživa u tome što radi.
Kako je istakao, čamac je namijenjen prvenstveno za vožnju po Vrbasu, stoga ga najčešće kupuju Banjalučani, ali potražnja nije prevelika.
– Osnovali smo “Dajak klub” 2010. godine i on okuplja sve ljubitelje dajak čamca. Iz godine u godinu sve je više zaljubljenika u ovu našu vještinu i tradiciju, stoga smatram da neće izumrijeti. Ne bi ni trebalo, jer je dajak čamac specifičan i nigdje u svijetu se ne vozi na ovaj način kao u Banjaluci – poručio je Zamolo.
Vozi se, kako je pojasnio, na način da se čamac gura uzvodno “motkom” dužine četiri metra, savladavajući brze struje i brzake kakve Vrbas ima.
– Glavni cilj dajakaša je da savladaju uzvodne brzake, što nigdje nećete vidjeti u svijetu. Nešto slično rade u Kembridžu sa takozvanim “punting boat”, ali kod njih je mirna voda. Međutim, kada je brza voda vrlo je bitna hidrodinamika čamca – rekao je Zamolo.
Kroz godine iskustva, dodaje, zaključio je da je idealna dužina čamca oko sedam i po metara, dubine do 30 cm i širine oko 77 cm, dok njegova težina iznosi otprilike oko 100 kilograma.
– Nadam se da će moj sin, koji ima deset godina, nastaviti sa ovom vještinom. Već se vrti oko mene dok radim i voli to, kao i moja kćerka, jer su se rodili u takvom okruženju. Pojaviće se, vjerujem, i neko izvan porodice ko će se zainteresovati za izradu dajaka – istakao je Zamolo.
Kada je u pitanju početak dajakaške sezone u Banjaluci, Zamolo je rekao da je u zavisnosti od vremenskih uslova to obično sredinom juna, jer da bi se vozio čamac potrebno je da nivo Vrbasa bude u minimumu.
Promocija
Veliki broj građana, ljubitelja Vrbasa i Banjaluke okupio se nedavno na Trgu Krajine gdje su posmatrali izradu tradicionalnog dajak čamca, u organizaciji “Dajak kluba” Banjaluka. Zamolo je istakao da je ovo druga godina zaredom da organizuju ovakav događaj te da su na ovaj način približili sugrađanima našu bogatu kulturnu baštinu.
– Mnogo ljudi je stajalo i posmatralo od početka do kraja sklapanje čamca. Mislim da im je bilo zanimljivo, jer smo praktično ni od čega sastavili trup dajaka za nekoliko sati – rekao je Andrej Zamolo.
Dodao je da su 2018. godine imali priliku da u Italiji na trgu sastave čamac za tri dana i potom ga provozaju u rijeci Adiđe što su građani ove zemlje dočekali sa velikim oduševljenjem.
Glas
Banjaluka
SAVIĆ BANJAC POZVALA RUKOVODSTVO SKUPŠTINE! “Banjaluka mora dobiti budžet”

-Pozivam skupštinsko rukovodstvo da hitno sazove vanrednu sjednicu i da još ove sedmice raspravljamo o Prijedlogu budžeta i usvojimo ga!
Poručila je ovo gradski menadžer Mirna Savić-Banjac koja je podsjetila i na činjenicu da osam mjeseci nije održana redovna sjednica Skupštine Grada.
-Građani Banje Luke su dovoljno kažnjeni u prošlom sazivu od strane SNSD-a i njihovih koalicionih partnera. Prisjetimo se da 8 mjeseci nije bilo redovne sjednice, a nažalost, slična praksa se nastavlja. Pronalaze sve moguće načine da odugovlače, a Banja Luka je pola godine bez Budžeta. Sve procedure su završene. Oglašavaju se samo u medijima da će da usvajaju budžet, međutim, do 16.00 časova još uvijek nismo dobili poziv ni za sjednicu – kazala je ona.
Pozvala je još jednom skupštinsko rukovodstvo da radi svoj posao.
-Zahtijevamo od SNSD-a i predsjednika Skupštine Grada, kao i skupštinskog rukovodstvo da se uozbilje i da hitno rade ono za šta su plaćeni. Sazovite sjednicu, Banja Luka i njeni građani zaslužuju budžet – poručila je Savić-Banjac.
Banjaluka
BANJALUČKI VODOVOD “U toku rekonstrukcija izvorišta Banjica”

Iz preduzeća „Vodovod“ saopštili su da je u toku rekonstrukcija izvorišta Banjica, što će doprinijeti kvalitetnijem vodosnabdijevanju potrošača sa ovog izvorišta.
-Izvorište Banjica, srce sistema velikog preko 100 kilometara, od izgradnje ne radi dobro jer nije izvedeno po projektu. Sam vodozahvat nije postavljen na pravo mjesto, što je vodozahvatnu cijev često ostavljalo na suvom. Pumpe nisu bile odgovarajuće snage ni kapaciteta, a nikada nije napravljen ni poseban vod za napajanje električnom energijom, zbog čega često sistem ili njegovi dijelovi ostaju bez struje. Svaki zastoj u isporuci vode neminovno dovodi do kvarova na cijevima i ventilima, što produžava period normalizacije vodosnabdijevanja – naveli su iz ovog preduzeća.
Zbog svega toga, kako su istakli – pristupilo se rekonstrukciji izvorišta Banjica.
Kako su precizirali, u narednom periodu ispiraće cjevovod i uklanjati kamenac kako ništa ne bi sprečavalo isporuku do krajnjih potrošača.
-Molimo vas za razumijevanje i strpljenje, jer bi konačni rezultat ovih intervencija trebalo da doprinese kvalitetnijem vodosnabdijevanju i mirnom ljetu – zaključili su iz „Vodovoda“.
-
Svijet3 dana ago
DORUČAK ŠIROM SVIJETA! Upoznajte raznolikost okusa
-
Društvo2 dana ago
“HOROR EKSKURZIJA! Pokvaren autobus “Halilovića”, isti prevoznik NEDAVNO IMAO STRAŠNU SAOBRAĆAJKU U HRVATSKOJ!
-
Politika2 dana ago
GALIJAŠEVIĆ: Helez gradi Hamas i Hezbolah u okviru ORUŽANIH SNAGA BIH
-
Region2 dana ago
VUČIĆ: “Niš je večeras oslobođen, i tako ćemo osloboditi svaki grad u Srbiji”
-
Politika11 sati ago
OGLASIO SE I ČOVIĆ “Ako će Šmit da vlada, šta će nam izbori i parlament?”
-
Politika3 dana ago
VUKOMANOVIĆ I KRESOJEVIĆ “Roditelji-njegovatelji ostaju bez naknade kada njihovo dijete napuni 30 godina, A POTREBE OSTAJU ISTE”
-
Društvo2 dana ago
POTREBNA POMOĆ ZA LIJEČENJE: Dječak ima 4 tumora na mozgu, jedan na obrvi
-
Zdravlje2 dana ago
ŠKRBIĆ NAJAVIO! “Od jeseni moguće liječenje pacijenata iz Srpske RUSKOM VAKCINOM PROTIV RAKA”