Connect with us

Banjaluka

STARI PROBLEMI ZA BANJALUČKE UGOSTITELJE! Konobari ODLAZE na sezonu Hrvatskoj

Za posao konobara do 1.200 evra, barmena do 1.300, a pica majstora i do 2.000 evra. Ovo su cifre koje nude ugostitelji na hrvatskoj obali.

Ibrojke zbog kojih će sigurno veliki broj naših ljudi otići na sezonu.

Neki od njih s nama su podijelili šta ih to čeka u Hrvatskoj, šta oni očekuju i za koji iznos su pristali da rade.
Oglasa na pretek

Ovdje je radio kao konobar prvo za dnevnicu od 50, pa za 70 maraka. U prvoj smjeni je bilo lakše, jer su ljudi uglavnom dolazili na kafu, ali druga smjena se, umjesto do 22 časa, često završavala poslije ponoći. Osim popisa, trebalo je počistiti lokal da bude spreman za prvu smjenu. Onda je odlučio da potraži sezonski posao. Internet mu je pomogao, jer oglasa je na pretek.

Polovinom aprila ide za Istru gdje će raditi u kafiću, plata 1.200 evra. Doduše, radiće 6 dana u sedmici, ali će zato imati dosta plaćenih prekovremenih sati.
Linker
– Bilo je bitno da znam bar jedan jezik, da imam iskustva. Imao sam dva kruga intervjua onlajn, upoznao se sa gazdama, dogovorio uslove. Prijava je, naravno, od prvog dana. Smještaj oni obezbjeđuju, ne očekujem neki luksuz, ali nije ni važno. Imaću radno vrijeme, slobodne sate ću da provodim kako želim. Ostajem do kraja septembra, a za kasnije ćemo vidjeti – priča za Srpskainfo Milan P. iz Banjaluke.

Prekovremeni sati

Na hrvatsku obalu za koji dan otisnuće se i Saša J. Radiće za šankom jednog velikog hotela. Radi se u dvije smjene, ako bude želio pet ili šest dana u sedmici. Plata 1.300 evra. Takođe, i on ima obezbijeđen smještaj, živjeće blizu hotela s kolegom, hraniće se u hotelu, što je velika ušteda. Ovo je prvi put da ide na sezonski posao i kaže da ga nije strah, ali je ipak, malo nervozan.

– Prijatelj me preporučio i ako se on stalno vraća na to radno mjesto, onda vjerujem da je OK. Imam konobarskog iskustva, hrvatski pasoš i što je njima bila veoma važno – pričam engleski i njemački odlično. Jedan od uslova je bio da nema konzumiranja alkohola na radnom mjestu, a ja ionako ne pijem, tako da je i to bio veliki plus – priča nam ovaj mladić.

Dogovorio je da mu prekovremene sate uplate na račun kada završi sezona kako bi imao novca i kada prestane da radi.

– Pošto je sve regularno, ništa na crno, striktno se poštuju prava radnika, imaću prilike da prije ili poslije svoje smjene odmorim, plivam, šetam. Mislim da je ovo bila dobra odluka, ali, na kraju krajeva, ako mi bude loše, samo se vratim – kroz smijeh priča ovaj 25-ogodišnjak.

Posla u Hrvatskoj, kako pišu i tamošnji mediji, u sezoni ima na pretek. Pica majstori mogu da biraju gdje će da rade. Plate su do 2.000 evra. Upravo su plate one koje su presudne za odlazak na sezonski rad. I zbog kojih se domaći ugostitelji ljeti u problemu.

Muka domaćih ugostitelja

Nedostatak radnika počeće da se osjeća krajem aprila. O tri ljetna mjeseca ne treba ni govoriti.

– Definitivno će biti problema, jer neće biti dovoljno radne snage. Jer, tamo za mjesec mogu da zarade duplo više nego kod nas, a za četiri da zarade toliko da mogu da žive skoro godinu ovdje. Zato ljudi odlaze na sezonu i kada se vrate onda traže posao ovdje. I za sada nije problem naći posao, jer svugdje fali radnika – kaže za Srpskainfo Goran Savanović iz Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma RS.

Prema njegovim riječima, prosječne plate u ugostiteljstvu kod nas sada iznose oko 1.000 KM. Ali, niko ne govori kolika je prava plata; sigurno su veće, poručuje on.

– Konobar može da ima platu do 1.700 KM, kako gdje. Ima slučajeva da su u jednom objektu različite plate, ima rada na crno, davanja u kešu. Ali, jedna stvar je bolja, a to je da sada ima mnogo više prijavljenih nego ranije – tvrdi Savanović.

Poručuje da naši ugostiteljski radnici kad odu na sezonu treba da budu spremni na udarnički posao.

– U odnosu na posao u sezoni, ovdje je lakše raditi. Ali ovdje zarađuju manje – ističe on.
BL-PORTAL

Banjaluka

SKANDAL TRESE UKC! Šobot u krugu Psihijatrije GRADIO KOTLOVNICU NA CRNO, inspekcija naredila rušenje

 Univerzitetski klinički centar Republike Srpske izgradio je u krugu Klinike za psihijatriju u Banjaluci kotlovnicu bez građevinske dozvole čije je rušenje naredila urbanističko – građevinska inspekcija.

Inspektori su reagovali po prijavi mještana koji tvrde da se u nelegalnom objektu planira loženje veoma opasnog i po zdravlje štetnog otpada od iverice dok sa druge strane u UKC-u to oštro negiraju.

Ističu da je kotlovnica izgrađena upravo kako bi se zagađenje svelo na minimum i uvelo u zakonom propisane okvire, dodajući da su na rješenje o rušenju uložili žalbu.

Mještani iz ulice Bulevara Stepe Stepanovića u pismu koje su poslali redakciji CAPITAL-a tvrde da je rukovodstvo napravilo kotlovnicu bez ijedne dozvole te da je nastavilo gradnju i nakon što je reagovala inspekcija i naložila rušenje.

Pored toga, tvrde oni, dopremljene su i velike količine energenta, impregnirane iverice i sličnog tehnološkog otpada za loženje.

„Spaljivanje iverice koja je tretirana ljepilima, lakovima i drugim opasnim hemikalijama u neadekvatnim postrojenjima dovodi do oslobađanja visokokancerogenih materija, čađi i teških metala direktno u vazduh koji dišu hiljade stanara okolnih zgrada, djeca na obližnjim igralištima, ali i sami pacijenti koji leže na Klinici za psihijatriju“, navode oni.

Dostavili su i fotografije sa lica mjesta na kojima se vidi drveni otpad posložen u palete, ali prilikom naše jutrošnje posjete ovoj lokaciji nismo uočili palete već samo uredno očišćen prostor oko kotlovnice.

FOTO: Capital

Poručuju da neće odustati od borbe za zdravu životnu sredinu i dodaju da su se po ovom problemu obratili republičkom Inspektoratu i Ministarstvu za prostorno uređenje i građevinarstvo i ekologiju.

Šobot: Sve radimo u skladu sa smjernicama iz gradske uprave

Direktor UKC-a Nikola Šobot za CAPITAL tvrdi da je u novoj kotlovnici instalirana peć na pelet koja će za razliku od prethodne biti ekološki prihvatljivija te da je sve rađeno u skladu sa smjernicama koje su dobili od nadležnih iz Gradske uprave.

Tvrdi da cijelu priču podgrijavaju komšije koje su se žalile na rad stare kotlovnice a kojima sada, iz njemu nepoznatih razloga, smeta i nova, modernija.

„Zbog povećanog obima zagađujućih čestica iz grada nam je naloženo da je izmjestimo, što smo i učinili. Takođe smo smanjli snagu kotla i prešli na pelet“, tvrdi Šobot.

Na našu konstataciju da je nova kotlovnica napravljena bez dozvole i da postoji rješenje o njenom rušenju on je kazao da je na taj akt upućena žalba.

„Sve je urađeno u skladu sa smjernicama koje smo dobili. Nije mi jasno šta je cilj ljudi koji to prijavljuju“, zakljulčio je on.

Inače, u informaciji građevinskog inspektora koja je u posjedu CAPITAL-a se navodi da je kontrola izvršena po zahtjevu mještana te da je nadzorom utvrđena nelegalna gradnja.

„UKC je kao investitor bez prethodno pribavljene građevinske dozvole započeo i izveo radove na izgradnji kotlovnice. Rješavajući po službenoj dužnosti donio je rješenje kojim je investitoru naredio uklanjanje svih bespravno izvedenh radova i uspostavljanje prvobitnog stanja“, napisao je inspektor Đorđe Raljić.

CAPITAL

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ VRATIO MILIONE GRAĐANIMA, Prijedor i Doboj ostavili djecu na cjedilu! RAZLIKA KOJA OTVARA OČI!

Od preuzimanja mandata gradonačelnika Banjaluke, Draško Stanivuković uveo je niz sistemskih, socijalnih, obrazovnih i pronatalitetnih mjera, pozicionirajući grad kao jedinu lokalnu zajednicu u Republici Srpskoj koja pruža sveobuhvatnu podršku roditeljima. Implementirane politike, koje prate djecu od vrtićkog uzrasta do završetka školovanja i rješavanja stambenog pitanja, predstavljaju tektonski iskorak u podršci porodici. Sa druge strane, u gradovima poput Doboja i Prijedora, gdje SNSD godinama vlada, odnos prema porodici i pronatalitetnoj politici svodi se na kozmetičke popravke i mrvice pred izbore, dok se stvarni teret preživljavanja svakodnevno lomi preko leđa roditelja.

Banjaluka: Kako se budžet vraća narodu

Mjere koje se danas sprovode u Banjaluci pokrivaju sve faze odrastanja i rješavaju ključne egzistencijalne probleme s kojima se susreću roditelji, donoseći ogromne uštede kućnom budžetu:

  • Predškolsko obrazovanje i subvencije: U mandatu aktuelnog gradonačelnika, Banjaluka je postala prvi grad koji je uveo direktne novčane subvencije za boravak djece u privatnim predškolskim ustanovama. Ovom mjerom ne samo da se kompenzuje razlika u cijeni u odnosu na javni vrtić, već se pruža stvarna podrška roditeljima koji su do sada bili prepušteni tržištu. Paralelno s tim, izgrađeni su i novi vrtići u naseljima Petrićevac, Kuljani i Vrbanja. Za jednu porodicu, ova subvencija znači mjesečnu uštedu od stotinu ili više maraka, što je na godišnjem nivou značajan iznos.

  • Besplatni udžbenici za sve starije osnovce: Pored udžbenika za niže razrede koje obezbjeđuje Vlada Republike Srpske, Grad Banjaluka finansira komplete udžbenika za sve učenike od 5. do 9. razreda. Znamo da cijena jednog kompleta udžbenika često prelazi 200 KM. Za porodicu sa dvoje djece u starijim razredima, ova mjera predstavlja uštedu od preko 400 KM svakog septembra.

  • Inovativni projekti – uniforme i bezbjednost na mreži: Pokrenut je pilot-projekat besplatnih školskih uniformi (uključujući zimske jakne) u cilju smanjenja socijalnih razlika, što oslobađa roditelje dodatnih troškova za kupovinu odjeće za školu. Uz to, preko 10.000 porodica koristi besplatnu aplikaciju za roditeljski nadzor i bezbjednost djece na internetu koju je Grad obezbijedio.

  • Besplatan i subvencionisan prevoz: Uvedene su besplatne mjesečne karte za učenike i studente iz porodica sa četvoro i više djece, djecu bez roditeljskog staranja i djecu poginulih boraca, te subvencionisane karte za ostale đake i studente. Uštede po ovom osnovu, zavisno od broja djece i zona, mjere se u stotinama maraka godišnje.

  • Stambeno zbrinjavanje i pronatalitetna politika: Mjera dodjele besplatnih placeva za izgradnju kuća i besplatnih građevinskih dozvola za mlade bračne parove i višečlane porodice je presedan na ovim prostorima i direktan podsticaj ostanku mladih. Kada se uzme u obzir cijena građevinskog zemljišta i dozvola, uštede se mjere desetinama hiljada maraka.

Iako su pod pritiskom javnosti i primjera iz Banjaluke i lokalne vlasti u Doboju i Prijedoru uvele subvencije od po 100 KM za djecu u privatnim vrtićima, stvarna slika podrške porodici u ovim sredinama otkriva dubok jaz. Subvencija za vrtić je tek kap u moru troškova odrastanja, a u svim ostalim ključnim segmentima podrška u Doboju i Prijedoru potpuno izostaje.

U Doboju, gradska uprava godinama raspolaže stabilnim budžetom, ali roditelji starijih osnovaca svakog avgusta i septembra sami snose udar kupovine udžbenika. Porodica sa dvoje djece u petom i osmom razredu u Doboju mora izdvojiti više od pola prosječne plate samo za knjige, pernice i pribor — dok u Banjaluci te iste komplete đaci zatiču besplatno na svojim klupama. O mjerama poput besplatnih placeva ili besplatnih građevinskih dozvola za mlade bračne parove u Doboju se i ne raspravlja, rješavanje stambenog pitanja prepušteno je komercijalnim kreditima i stambenom tržištu, što mlade ljude gura u dužničko ropstvo ili direktno u odlazak preko granice.

U Prijedoru je situacija podjednako poražavajuća kada se uporedi ukupan trošak podizanja djeteta. Iako Prijedor isplaćuje po 100 KM za privatne predškolske ustanove, roditelji starijih osnovaca prepušteni su sami sebi u nabavci knjiga od 5. do 9. razreda. Mjesečne karte za javni prevoz i dalje predstavljaju ozbiljnu stavku za roditelje koji školuju dvoje ili troje đaka iz prigradskih naselja, jer sistematskog oslobađanja od plaćanja za višečlane porodice nema u obimu kakav postoji u Banjaluci. Inovativni projekti poput školskih uniformi koje eliminišu socijalne razlike ili aplikacija za bezbjednost djece na internetu u Prijedoru nisu ni u planu.

Razlika u brojkama: Koliko košta život u Doboju i Prijedoru, a koliko u Banjaluci?

Kada se podvuče crta, razlika u pristupu ogleda se u konkretnom novcu:

  • Porodica sa dvoje školaraca (npr. 6. i 8. razred) u Banjaluci kroz besplatne udžbenike uštedi oko 500 KM svakog septembra, a ako dolaze iz višečlane porodice, kroz prevoz štede još najmanje 600 do 1.000 KM godišnje.

  • Ista takva porodica u Doboju ili Prijedoru taj iznos od preko 1.500 KM godišnje mora platiti iz sopstvenog džepa, uprkos tome što plaća iste poreze i puni lokalne budžete.

  • Mladi bračni par koji gradi kuću u Banjaluci zahvaljujući politici Draška Stanivukovića dobija plac i sve dozvole besplatno, što je startna prednost i ušteda od minimalno 25.000 KM. U Doboju i Prijedoru taj isti mladi par mora podići višedecenijski kredit samo da bi platio zemljište, komunalne naknade i papirologiju.

Uvođenje vrtićkih subvencija u Doboju i Prijedoru jeste bio korak naprijed, ali je u suštini bilo samo prepisivanje banjalučkog modela pod pritiskom nezadovoljnih roditelja. Međutim, bez besplatnih udžbenika, bez olakšica za krov nad glavom i bez besplatnog prevoza, vlasti u Prijedoru i Doboju pokazuju da im podrška porodici nije strateško opredjeljenje već samo gašenje požara. Banjaluka je pod Stanivukovićem dokazala da novca u budžetima ima dovoljno kada se prioriteti poslože u korist običnog čovjeka.

Dok mjere Draška Stanivukovića vraćaju milione maraka građanima i sistemski olakšavaju život mladim porodicama, Doboj i Prijedor služe kao primjeri kako se budžetski novac troši mimo stvarnih prioriteta. Zbog takvog odnosa vlasti, roditelji u ovim gradovima plaćaju ogromnu cijenu – doslovno i figurativno.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

OD APLIKACIJE KOJA VODI U DIZNILEND DO BESPLATNIH JAKNI! Evo šta Grad Banjaluka sprema za školarce i njihove roditelje ove zime!

Naša aplikacija je prilagođena uzrastu djeteta, bilo da je riječ o djetetu od sedam, 13 ili 14 godina, navela je ona.

Nakon što je Grad prije nekoliko mjeseci obezbijedio aplikaciju za veću bezbjednost naše djece na internetu, u saradnji sa frimom „Kodiak sistem“, možemo da se pohvalimo da imamo preko deset hiljada korisnika ove aplikacije.

Poručila je projekt menadžer Grada Milada Šukalo.

-Očekujemo da će se i u narednom periodu nastaviti ovakav trend, te da će se sve više roditelja odlučiti da preuzme aplikaciju sa Play Store-a i iskoristi njene mogućnosti kako bi svojoj djeci obezbijedili veću bezbjednost u digitalnom okruženju – poručila je Šukalo.

Ona je dodala da brojne države nastoje da pronađu načine za unapređenje zaštite djece, posebno na društvenim mrežama, a da je posljednji primjer Turska, koja je donijela zakon kojim ograničava pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina.

-Sve su to pokazatelji da Grad Banjaluka prati savremene trendove i nastoji da učini sve što je u njegovoj mogućnosti kako bi unaprijedio bezbjednost djece u svakom pogledu -navela je Šukalo.

Zbog uspješne saradnje sa Gradom, kompanija „Kodiak sistem“ odlučila je da obezbijedi i nagradni fond za korisnike aplikacije.

-Tri porodice biće nagrađene vrijednim poklonima, dok je za kraj godine planirana i nagradna igra u okviru koje će biti izvučen glavni dobitnik, kojeg očekuje porodično putovanje u Diznilend. I na ovaj način želimo da pošaljemo poruku da djeca treba da provode više vremena sa roditeljima i porodicom, a manje na društvenim mrežama – naglasila je Šukalo.

Govoreći o prednostima ove aplikacije u odnosu na Family Link, koji mnoge porodice već koriste, Šukalo je pojasnila da aplikacija, osim mogućnosti ograničavanja vremena provedenog na društvenim mrežama, omogućava i kontrolu sadržaja kojima djeca pristupaju, uz preporuke prilagođene njihovom uzrastu.

-Naša aplikacija je prilagođena uzrastu djeteta, bilo da je riječ o djetetu od sedam, 13 ili 14 godina. Tako, na primjer, prilikom korišćenja platforme YouTube, dijete dobija sadržaje koji su prilagođeni njegovom uzrastu. Na taj način roditelji imaju dodatnu mogućnost da zaštite djecu od neprimjerenih sadržaja i bolje kontrolišu njihovo korišćenje digitalnih platformi – pojasnila je Šukalo.

Ona je istakla da je Grad prepoznao potrebu roditelja za dodatnim alatima koji će im pomoći u nadzoru korišćenja društvenih mreža i interneta, te da će se ovaj projekat nastaviti i u budućnosti.

Šukalo je naglasila da je aplikacija samo jedna od mjera koje Grad Banjaluka sprovodi s ciljem pružanja podrške djeci, učenicima i porodicama, te da ove aktivnosti obuhvataju i stipendije, različite programe socijalne podrške, kao i kampanju „Generacija bistre glave“.

Grad nastavlja i realizaciju projekta školskih uniformi, a prema riječima Šukalo, učenici i roditelji iz odjeljenja koja su uključena u ovu aktivnost za sada su veoma zadovoljni.

-Pripremili smo upitnike za roditelje, a planirano je da budu sprovedene i početne i završne ankete kako bismo dobili što jasniju sliku o tome kako su učenici i roditelji prihvatili ovaj projekat i kakvi su njihovi utisci – rekla je Šukalo.

Dodala je da je u toku nabavka dodatne opreme za zimski period, uključujući jakne i druge neophodne odjevne predmete za najmlađe, te da će uskoro biti opremljena i nova odjeljenja koja su izrazila zainteresovanost.

Kako je istakla, riječ je o probnom periodu tokom kojeg će se pratiti efekti uvođenja školskih uniformi, prije svega u pogledu odnosa među djecom i smanjenja socijalnih razlika koje se mogu ispoljiti kroz odijevanje i materijalni status porodica.

-Duboko vjerujemo da je ovo mjera koja može donijeti značajne koristi našim porodicama. Zbog toga ćemo nastaviti da upućujemo inicijative nadležnom ministarstvu i Pedagoškom zavodu kako bi ovaj projekat zaživio i na širem nivou – zaključila je Šukalo.

BLink

Nastavi čitati

Aktuelno