Connect with us

Banjaluka

GRAD NASTAVLJA SA NABAVKOM podzemnih i nadzemnih kontejnera, STUDIJA UPRAVLJANJA čvrstim otpadom i otpadnim vodama ulazi u završnu fazu

-Grad Banja Luka nastavlja intenzivno da radi na uklanjanju komunalnog otpada u gradu, jer nažalost ovo je problem u svim većim gradovima, ne samo u Banjoj Luci.

Kazao je ovo u ime Odjeljenja za komunalne poslove, Boriša Mandić, koji je poruči i to kako je studija za upravljanje otpada i otpadnim vodama u završnij fazi.

-Mi smo prije nekoliko godina počeli da radimo sa Evropskom investicionom bankom, a oni su angažovali konsultanta na izradi najveće studije do sada, odnosno studije za upravljanje otpadom i otpadnim vodama. Projekat se završava sredinom ove godine i mi očekujemo rezultate već u maju mjesecu. Sa druge strane, mi smo na osnovu preleminarnih rezultata već počeli sa primjenom nekih smjernica, koje su se pokazale veoma dobrima – dodao je on.

Upravo jedna od tih smjernica, koje je pratila gradska administracija i nadležno Odjeljenje jeste ugradnja podzemnih kontejnera i kontejnera većeg kapaciteta.

-Mi smo ove godine uradili pirlot projekat i tada smo ugradili podzemne kontejnere u Parku „Mladen Stojanović“, koji smo tada renovirali, što se pokazalo kao odličan potez.Reakcije građana su bile zaista dobre, te smo nakon toga mi nastavili sa ovom praksom. Dodatno, kao što je već poznato, uz svaku novu zgradu koja se gradi u našem gradu, investitor je dužan da ugradi podzemni kontejner. Njihova prednost se ogleda u tome što je njihova zapremina velika – jedan podzemni kontejner je 5 metara kubnih, a to je pet malih kontejnera koji su raspoređeni po gradu – ističe Mandić.

Naglasio je to da na nekim lokasijama nije moguće ugraditi podzemne kontejnere, odnosno na mjestima gdje postoji mreža podzemnih instalacija.

-Upravo zbog toga, mi idemo sa postavljanjem nadzemnih kontejnera. Moram da kažem da je učinjen veliki iskorak. Tamo gdje god smo imali veći problem sa nepropisnim odlaganjem otpada, odnosno gdje su građani odlagali otpad pored kontejnera, a gdje smo ugradili nove kontejnere, građani su postali svjesniji – pojašnjava Mandić.

Mandić je podsjetio i to da su zelena ostrva postavljena na tri lokacije i to dva u naselju Sime Šolaje i jedno na parkingu kod dvorane “Centar“.

-U toku je uređenje površine u krugu “Mljekare“ u ulici dr Mladena Stojanovića, a koja će služiti kao reciklažno dvorište, a na zvaničnoj internet stranici Grada će biti objavljeno tačno kad počinje sa radom. Takođe, napravljen je plan odvoza kabastog otpada po mjesnim zajednicama za godinu dana, što bi trebalo da dovede do smanjenja količine otpada odloženog pored kontejnera – zaključio je Mandić.

Related Topics:

Banjaluka

POČINJE „LJETO NA VRBASU“, pogledajte program

Najstarija manifestacija „Ljeto na Vrbasu“ i ove godine svim sugrađanima i turistima ponudiće niz zanimljivih i atraktivnih događaja.

Ova manifestacija će počinje 13, a trajaće sve do 27. jula.

U nedjelju, 13. jul u 17.00 časova biće manifestacija će biti otvorena tradicionalnim skokovima sa Gradskog mosta, a skokovima će prethoditi i takmičnje u ribolovu od 11.00 časova.

U utorak, 15. jula od 21.00 čas biće priređen još jedan bioskop na otvorenom na platou ispred zapadne kapije tvrđave Kastel, dok će naredni dan, u srijedu 16. jula biti od 20.30 časova biti održana takođe projekcija filma, ali u Parku Oslobođenja.

Zaniljiv događaj pod nazivom „Offline day – Kliker a ne klik, biće održan u nedjelju 20. jula od 18.00 časova na zelenoj površini kod Kluba 22, tačnije kod dajak pristaništa.

Isti dan u istom terminu biće održan i Dan sportova na vodi, dok je 21. jul, dok je termin od 21.00 čas rezervisan za ples pod zvijezdama.

Bisokop na otvorenom će biti upriličen i 21. jula u od 21.00 čas ispred tvrđave Kastel, kao i naredni dan, 22. jula u Parku oslobođenja.

Posljednji dan manifestacije „Ljeto na Vrbasu“ rezervisan je za tradicionalnu trku dajak čamaca, od 17.00 časova kod dajak pristaništa.

Nastavi čitati

Banjaluka

HUMANITARNA ŠETNJA ZA SRĐANA STOJNIĆA! Pomozimo da iz najvažnije trke izađe kao pobjednik

Planinarsko udruženje „Abonos“ Banjaluka će u petak, 11.jula organizovati humanitarnu šetnju za Srđana Stojnića.

Početak šetnje je kod Fabrike obuće Bema u 19 časova, a zainteresovani treba da dođu 10-15 minuta prije početka šetnje.

– Na startu će se nalaziti kutija za dobrovoljne priloge – ko koliko može i želi da da. Našem drugaru Srđanu Stojniću je potrebna pomoć svih nas. Otkriven mu je karcinom želuca u poodmakloj fazi i situacija je poprilično teška. Borba i liječenje su dugotrajni i zahtjevaju velike novčane iznose koje on i porodica ne mogu sami obezbejediti – istakli su u „Abonosu#.

Srđo je, dodaju, sa svojim bratom Darkom rado viđen drug, prijatelj na planini i mimo nje, uvijek spreman svima da pomogne, veseo i dobar.

– Svi koji su planinarili sa nama kad i oni vjerujem da su ih zapamtili – istakli su u Udruženju.

Podaci za uplatu:

Darko Stojnić

Br. račun: 5551000035172168

Nova Banka A.D. Banja Luka (Naglasiti da je za liječenje Darka Stojnića)

Pomozimo Srđanu da iz najvažnije trke, one životne, izađe kao pobjednik.

Nastavi čitati

Banjaluka

NEUNIŠTIVI PARADAJZ! Banjalučanka šokirala fotografijom nakon mjesec dana

Zamislite da iz ladice izvadite paradajz, koji ste tu ostavili prije skoro mjesec dana, jer ste na njega potpuno zaboravili. I on izgleda gotovo isto kao i prvog dana. Nije bio u frižideru, nije bio upakovan u plastiku, nije bio ni pod posebnim uslovima čuvanja. A izgleda kao da ste ga upravo kupili. Nije truo, nije smežuran, čak i dalje ima sjajnu crvenu boju.

Možda zvuči kao čudo moderne poljoprivrede, ali u stvarnosti to je razlog za zabrinutost. Upravo takav slučaj zabilježen je s paradajzom sa fotografije. “Preživio” je bez frižidera, u kancelariji u kojoj je i 30 stepeni, kada klima ne radi. Pitanje koje se samo nameće: šta to jedemo? -Sad smo ga namjerno ostavili u ladici, da vidimo dokle će izdržati. Kad ga pipneš, imaš osjećaj da diraš plastiku – kaže čitateljka Srpskainfo koja nam je poslala fotografije paradajza.

Danas je sve više voća i povrća koje izgleda savršeno, traje nenormalno dugo i ne kvari se, ali na račun kvaliteta i ukusa. Razlog često leži u hibridnim sortama stvorenim da traju duže, ali koje gube na ukusu i hranjivoj vrijednosti, hemijskim tretmanima koji usporavaju proces propadanja, te uvozu iz dalekih zemalja, gdje je cilj da proizvod izdrži dug transport, a ne da bude prirodan.

Da bi paradajz trajao kao da je konzerviran, on gubi okus, miris i nutrijente. Nekadašnji domaći paradajz koji se raspadne za nekoliko dana, bio je dokaz svježine i prirodnosti. Današnji više liči na vještačku kopiju. Ovaj “besmrtni paradajz” možda izgleda impresivno, ali je i podsjetnik da industrijska proizvodnja hrane često ide nauštrb onoga što bi povrće trebalo da bude – svježe, prirodno i zdravo.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno