Svijet

KRVAVI IZBORI U Meksiku odnijeli 37 života

U Meksiku su juče održani predsjednički, parlamentarni i lokalni izbori na kojima je pravo glasa imalo oko 100 miliona ljudi.

Birači u 32 savezne države birali su predsjednika koji će zamijeniti Andreasa Manuela Lopeza Obradora, populistu koji je proširio socijalne programe, ali nije uspio da suzbije nasilje meksičkih kartela.

Pošto je vodeći kandidat na izborima iz njegovog Pokreta nacionalnog preporoda “Morena” gradonačelnica Meksiko Sitija Klaudija Šejnbaum, glasači su praktično ocjenjivali Obradorovu politiku, čiji je nastavak ona obećala. Ankete su predviđale pobjedu Šejnbaumove, a njen glavni rival je Sočitl Galvez, bivši senator iz Stranke nacionalne akcije, čiji je otac bio pripadnik domorodačkog naroda Otomi.
Galvezova je svoj put do osnivanja više tehnoloških kompanija počela skromno, prodajući hranu na ulici, a prošle godine je napustila Senat da bi počela kampanju u kojoj je oštro kritikovala Obradora zbog nedovoljno strogog pristupa borbi protiv nasilja kartela. Treći po popularnosti kandidat je bivši poslanik Predstavničkog doma Horhe Alvarez iz stranke Građanski pokret, pa će Meksiko najvjerovatnije prvi put dobiti ženu predsjednika. Glavna pitanja u predizbornoj kampanji bila su nasilje kartela i ekonomija, koja je za vrijeme Obradora održavala rast BDP-a od jedan odsto na godišnjem nivou. AP navodi da se vladajuća stranka Morena nada da će osvojiti dvotrećinsku većinu u Kongresu koja je potrebna da bi se promijenio Ustav, kako bi ukinula nadzorne agencije koje su, kako tvrdi ta stranka, neefikasne i rasipničke. Opozicija, međutim, smatra da bi takav potez ugrozio demokratske institucije Meksika. Predsjednik Meksika se bira na šestogodišnji mandat u jednom krugu glasanja, a birači su glasali i za 128 senatora, 500 predstavnika u donjem domu Kongresa i za gotovo 20.000 pozicija u lokalnoj vlasti.

Inače, ovi izbori u Meksiku najsmrtonosniji su u modernoj istoriji te zemlje jer je ubijeno najmanje 37 kandidata, a više od 800 ih je napadnuto.

Horhe Huerta Kabrera, kandidat za odborničko mjesto u gradu Izukar de Matamoros u državi Puebla, ubijen je na mitignu u petak, saopštilo je državno tužilaštvo.
Broj ubijenih kandidata u izbornoj trci ove godine time je porastao na 37, što je jedna žrtva više nego tokom izbora 2021. godine, pokazuju podaci konsultantske kuće “Integralija”.

Do sada je zabilježeno 828 napada na kandidate, što je dramatičan rast u odnosu na ponedjeljak, kada je taj broj bio 749.

Analitičari objašnjavaju da moćni narko-karteli i često korumpirane lokalne vlasti doprinose opasnostima s kojima se suočavaju kandidati.

Svijet

AUSTRIJA KAZNILA svoje DRŽAVLJANE zbog prisustva na NASTUPU TOMPSONA

Austrija je kaznila nekoliko svojih državljana koji su bili na koncertu Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu.

Državljani Austrije navodno su kažnjeni novčanim kaznama jer su istražna tijela utvrdila da su prekršili stroge austrijske zakone vezane uz nedozvoljene povike i simbole, nezvanično saznaje 24sata.

“U području krivičong progona, austrijske vlasti imaju mogućnost, pod određenim uslovima, sprovoditi istrage izvan granica zemlje. To je utvrđeno u austrijskom krivičnom zakoniku”, rekli su iz austrijskog Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova.

Austrijska istražna tijela navodno pregledaju snimke i fotografije s nedavnog koncerta na kojem je više od 18.000 ulaznica prodano u Austriji.

Prije sedam godina austrijska vlada izmijenila je zakon kojim se proširuje lista zabranjenih simbola, a među njima su se našli i simboli ustaškog pokreta i NDH čije promovisanje i prikazivanje predstavlja ozbiljno kršenje austrijskih zakona, prensi Dnevnih.hr.

Nastavi čitati

Svijet

Pripreme u toku – BIJELA KUĆA o mogućem sastanku PUTINA i ZELENSKOG

Bijela kuća je saopštila da se obavljaju pripreme za potencijalni sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i da su dvije strane izrazile spremnost za direktne razgovore.

“Prema mom shvatanju, pripreme za taj sastanak su u toku”, rekla je novinarima portparol Bijele kuće Karolina Livit.

Ona je istakla da su dva lidera izrazila spremnost da se sastanu. “Naš tim za nacionalnu bezbjednost će pomoći objema zemljama da to urade”, dodala je Livitova.

Portal “Politiko” objavio je da Bijela kuća razmatra Budimpeštu kao mjesto za mogući trilateralni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa, Putina i Zelenskog.

Američka tajna služba se priprema za samit u jednoj centralnoevropskoj zemlji, a njen glavni grad se pojavljuje kao prvi izbor za Bijelu kuću, rekli su “Politiku” izvori iz američke administracije.

Nastavi čitati

Svijet

EU od članica ZAHTIJEVA! Minimalna PUTARINA 0,359 € po litri BENZINA

Evropska unija zahtijeva od država članica da uvedu minimalnu putarinu od 0,359 evra po litri na benzin, izvještava taxfoundation.org.

Tržište dizelskih vozila u EU stalno opada, ali ona i dalje čine gotovo 10 odsto registracija novih automobila. Neki evropski potrošači se suočavaju s naknadama na dizel umjesto na benzin.

Minimalna putarinu koju zahtijeva EU nešto je niža za dizel i iznosi 0,330 evra po litri. Samo se Malta pridržava minimalnog poreza na benzin, dok sve ostale zemlje EU nameću više naknade. S minimalnim porezom od 0,359 evra po litri, Malta ima najniži porez na benzin, a slijede je Bugarska s 0,363 evra po litri i Mađarska s 0,399 evra po litri. Nizozemska ima najviši porez na benzin u EU, koji iznosi 0,789 evra po litri, a slijede je Italija s 0,713 evra po litri i Danska s 0,711 evra po litri, prema AERS-u.

Poređenja minimalna putarina na benzin u EU od 1,60 USD po galonu viša je od najvišeg poreza na benzin u SAD-u, koji u Kaliforniji iznosi otprilike 1,255 USD po galonu (kombinovajući savezne i državne poreze, uključujući i naknadu za okolinu). Sve države članice EU takođe naplaćuju dodatni porez na dodanu vrijednost (PDV) na prodaju benzina i dizelskog goriva, prenosi SEEbiz.

Putarine se naplaćuju prije primjene PDV-a. Zajedno, ovi porezi stvaraju relativno veliko opterećenje za potrošače i evropsku privredu. Porezi na benzin i dizel i dalje su istaknuta politička pitanja širom Evrope. Dok EU provodi sveobuhvatne promjene za svoju zelenu tranziciju kako bi do 2050. postala klimatski neutralna, porezi na gorivo vjerojatno će ostati ključni aspekt rasprava o politici.

Nastavi čitati