Connect with us

Svijet

KO JE KLAUDIJA, PRVA ŽENA PREDSJEDNICA MEKSIKA? Vodi porijeklo sa Balkana, čeka je težak zadatak na čelu države

Ko je Klaudija Šejnbaum koja je postala predsjednica Meksika?

Klaudija Šejnbaum izabrana je za predsjednicu Meksika i time je ostvarila istorijski uspjeh, postavši prva žena na čelu države. Ona je bivša gradonačelnica Meksiko Sitija i veliki saveznik odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora. Šejnbaumovu, naučnicu koja vodi porijeklo sa Balkana, sada očekuju brojni izazovi kada je riječ o organizovanom kriminalu i nasilju u zemlji, koje je obilježilo i čitav izborni proces.

Šejnbaumova je nakon izbora obećala kontinuitet, rekavši da će nastaviti da jača uspjehe koje je postigao Lopez Obrador, dalje nadograđujući programe socijalne zaštite koji su odlazećeg predsjednika učinili veoma popularnim.

Istorijski rezultat
Prije kandidovanja na predsjedničkim izborima, Šejnbaumova je bila gradonačelnica Meksiko Sitija, što je jedna od najuticajnijih političkih pozicija u zemlji, za koju se smatra da otvara put za predsjedničku funkciju. Ovi izbori, na kojima je Šejnbaumova pobijedila Čočitlu Galvez, predstavljaju veliku prekretnicu za žene u Meksiku.

Klaudija Šejnbaum (61) aktivno je vodila kampanju prethodnih mjeseci i putovala u mnoge dijelove Meksika, kako bi izložila svoj program. Ona je rođena u emigrantskoj jevrejskoj porodici, njen otac je pobjegao iz Litvanije, a majka iz Bugarske 1940. godine, kako bi izbjegli Holokaust. Njena majka Eni Pardo Semo je biolog, a otac Karlos Šejnbaum Joselevic hemijski inženjer. Šejnbaumova je i sama naučnica sa doktoratom u oblasti energetskog inženjerstva. Studirala je fiziku, doktorirala energetiku i napisala više od 100 radova o energetici, kao i dvije knjige o energetici, životnoj sredini i održivom razvoju.

Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC) pri Ujedinjenim nacijama u oblasti energetike i industrije pridružila se 2007. godine, kao koautor na temu “Ublažavanje klimatskih promjena” za Četvrti izvještaj o procjeni IPCC. Grupa je te godine dobila Nobelovu nagradu za mir. Ona je 2013. bila koautor Petog izvještaja o procjeni IPCC zajedno sa 11 drugih stručnjaka iz oblasti industrije.

Predstojeći izazovi
Predizbornu kampanju su obilježili napadi u kojima je ubijeno više lokalnih kandidata, a same izbore obilježilo je i nasilje u gradu Kojomeapan u saveznoj državi Puebla, gdje je ubijena jedna osoba.

Stalno visoki nivoi nasilja u Meksiku biće jedan od njenih najneposrednijih izazova nakon što Šejnbaumova preuzme dužnost 1. oktobra. U kampanji je rekla samo da će proširiti paravojnu Nacionalnu gardu koju je stvorio Lopez Obrador i nastaviti njegovu strategiju, ciljajući na “društvene bolesti koje mlade Meksikance čine lakom metom za regrutacije od strane kartela”. Stopa ubistava u Meksiku je među najvišima na svijetu, a više od 100.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo u zemlji. Takođe je i dalje opasno mjesto za žene, sa nevjerovatnim stopama femicida u regionu.

Šejnbaumova će, stoga, morati brzo da reaguje po pitanjima organizovanog kriminala i bezbjednosti u Meksiku, rekao je Vil Friman, saradnik za studije Latinske Amerike u Savetu za spoljnopolitičke odnose. Kada je riječ o odnosima sa sjevernim susjedom Meksika, Sjedinjenim Ameeričkim Državama, koji nisu bili na zavidnom nivou za vrijeme njenog prethodnika na funkciji, Šejnbaumova je rekla da će osigurati da postoji “odnos prijateljstva, međusobnog poštovanja i jednakosti”.

Govoreći o velikom broju državljana Meksika koji žive i rade u SAD, ona je obećala da će “uvijek braniti Meksikance koji su sa druge strane granice”. Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika su patili zbog Lopeza Obradora, koji je na vlasti od 2018. godine. Imajući u vidu da je Lopez Obrador njen mentor, ne očekuje se velika promjena u politici Meksika.

Težak mandat
Kada je Klaudija Šejnbaum obavljala funkciju gradonačelnice Meksiko sitija, Partija nacionalne akcije optužila ju je da je kriva za urušavanje osnovne škole “Enrike Rebsamen” u zemljotresu koji je pogodio zemlju, u kom je poginulo 19 djece i sedmoro odraslih. Institut za administartivnu verifikaciju donio je odluku da je zgrada škole premašila dozvoljeni nivo gradnje.

Još jedna tragedija obilježila je gradonačelnički mandat novoizabrane predsjednice Meksika. Oko 10 uveče 3. maja 2021, srušio se dio kolosijeka i dva vagona linije 12 u metrou Meksiko Sitija. Poginulo je 26 osoba, 80 je bilo povrijeđeno, a pet se vodilo kao nestalo.

Nakon nesreće, u javnost su izašli podaci da je ta pruga morala da se zatvori kako bi se preoblikovali dijelovi kolosijeka i zamijenile šine. Norveška kompanija “Det Norske Veritass” (DNV), koja je bila zadužena za istraživanje uzroka nesreće, otkrila je da je jedna od greda koja se srušila već imala kvarove koje nije prouzrokovao zemljotres 2017. godine. Šejnbaumova je 2021. godine smijenila direktora metroa.

Ipak, pojedini kritičari su rekli da je Šejnbaumova trebalo više da radi na poboljšanju infrastrukture metroa. Urednik dnevnih novina Meksiko Sitija “El Financiero” Alejo Sančez Kano smatra da je njena odgovornost neizbježna i rekao je da je dvije i po godine na funkciji bila nemarna, jer nije obraćala pažnju na metro.

Sa funkcije šefa grada povukla se prošle godine, kako bi se kandidovala za predsjednika. “Djevojkama sam primjer. Biti prva žena predsjednica u Meksiku je istorijski poduhvat”, poručila je Šejnbaumova.

(Nova/MONDO)

Related Topics:

Svijet

DAN KADA JE SUNCE PALO NA ZEMLJU! Hirošima obilježava 81 godinu od užasa, OPOMENA ČOVJEČANSTVU odjekuje jače nego ikad!

Hirošima danas obilježava 81. godinu od američkog bombardovanja, a iz ovog japanskog grada upućen je poziv na nepohodnost potpunog ukidanja nuklearnog oružja u svijetu, ali i upozorenje da rastuće međunarodne tenzije povećavaju rizik od nove nuklearne katastrofe.

Gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui poručio je da prihvatanje sile kao sredstva za ostvarivanje političkih ciljeva može da dovede do novog ciklusa nasilja i tragedije, poput Hirošime ili Nagasakija.

Macui je pozvao političke lidere da prepoznaju razorne posljedice svake upotrebe nuklearnog oružja i da pokažu liderstvo s ciljem nuklearnog razoružanja kroz međunarodnu saradnju. U Japanu je održana komemoracija i minut ćutanja u 8.15 časova, tačno u vrijeme kada je 6. avgusta 1945. godine američki bombarder “Enola Gej” bacio atomsku bombu na Hirošimu.

Agencija TASS javila je da je Macui kritikovao Rusiju i njene akcije u Ukrajini tokom komemoracije, ali nije pomenuo SAD kao zemlju koja je bacila bombu na grad.

Japanski premijer Sanae Takaiči takođe nije pomenula SAD u svom obraćanju. Ona je obećala da će Japan nastaviti da čini sve što je moguće da stvori svijet bez nuklearnog oružja. – Ne smijemo prestati da se krećemo ovim putem – naglasila je ona i pozvala na nuklearno razoružanje. Ona je izrazila nadu da svijet nikada neće vidjeti treći grad koji je pretrpio atomsko bombardovanje.

Japanski zvaničnici uglavnom ne ističu u javnim govorima da su SAD izvršile napade na gradove Hirošimu i Nagasaki, navodi TASS.

Američke snage izvele su napade atomskim oružjem sa zvanično navedenim ciljem ubrzavanja predaje Japana. To ostaju jedini slučajevi upotrebe nuklearnog oružja u ratovanju u ljudskoj istoriji. Prema različitim procjenama, bomba bačena na Hirošimu 6. avgusta 1945. godine ubila je između 70.000 i 100.000 ljudi na sam dan eksplozije.

Do kraja 1945. godine, broj žrtava porastao je na 140.000, jer su ljudi umirali u bolnicama od zadobijenih povreda i izloženosti zračenju. Ukupan broj žrtava bombardovanja sada prelazi 350.000.

SAD i dalje ne priznaju moralnu odgovornost za atomska bombardovanja, pravdajući svoje postupke kao “vojnu nužnost”.

Nastavi čitati

Svijet

“IZUZETNO SU TEŠKI LJUDI!” Džej Di Vens poslao jasnu poruku “Pregovori sa Iranom biće dugi i mučni!”

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da su Iranci izuzetno teški ljudi, kao i da će pregovori sa Teheranom potrajati. On je u intervjuu za Foks njuz rekao da će pregovori o sporazumu s Iranom biti složeni i da će zahtevati vreme.
“Irancisu izuzetno teški ljudi i imaju fragmentiran sistem. Postoje ljudi u njihovom sistemu koji žele da se rat završi, postoje i radikali koji žele nastavak rata”, rekao je Vens i dodao da je posao američke administracije da u takvim okolnostima dođe do najboljeg ishoda za američku javnost i predsednika SAD.
Kako je rekao do sporazuma verovatno neće doći brzo, ali će SAD da postignu svoje ciljeve.

“Mislim da će na kraju doći do toga da cene nafte, koje su danas bile 79 dolara, padnu i ostanu niske. Iran nikada neće imati nuklearno oružje, a SAD će biti u jačoj poziciji”, rekao je Vens.

Dodao je i da ne bi trebalo da se donose zaključci o ishodu pregovora dok oni još traju, ali da će SAD nastaviti da se oslanja na vojni pritisak, ekonomske mere i diplomatiju kako bi postigle svoje ciljeve.

“Mi smo nekako usred igre i i ljudi pokušavaju da predvide kako će se ona odvijati. Mogu da vam kažem da će to ići na način dobar po SAD”, rekao je on.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

IMA NOVU PAKLENU TAKTIKU Putin udario Kijev gdje najviše boli, svijetu prijeti novi haos

Napadi ukrajinskih dronova duboko na teritoriju Rusije izazvali su nestašice goriva, opteretili ekonomiju, unijeli nemir među obične građane i zadali ozbiljne glavobolje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Uz to, ukrajinske snage su praktično odsjekle okupirani Krim od ostatka Rusije i nastavljaju da napadaju brodove u Crnom i Azovskom moru. Međutim, i Rusija je u posljednje vrijeme ostvarila određene uspjehe.

Nova, znatno brutalnija kampanja napada na ukrajinske luke na Crnom moru ogolila je surovu istinu:

Ukrajina nema dovoljno PVO raketa

poremećen je izvoz žita

skresani su prihodi države

zaustavljene isporuke oružja ukrajinskoj vojsci

Poljoprivreda čini čak 60 odsto ukupnog robnog izvoza Ukrajine, pa ovi ruski napadi stižu u najgorem mogućem trenutku – baš kada se poljoprivrednici spremaju za žetvu. Ako ova blokada potraje, Rusija bi mogla da presiječe ključni izvor deviznih prihoda Ukrajine i ojača svoju pregovaračku poziciju u svijetu tako što će nanijeti udarac velikim uvoznicima žita u Africi i Aziji, piše Tajm. Kijev, s druge strane, pokušava da umanji razmjere štete. Nakon dvonedjeljnih žestokih udara ruskih dronova i raketa na Odesu i druge primorske gradove, ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki tvrdio je u julu da su luke i dalje otvorene i operativne. Međutim, oko 90 odsto brodovlasnika obustavilo je dolaske jer su – baš kao i u Ormuskom moreuzu blizu Irana – troškovi osiguranja skočili u nebesa zbog konstantne opasnosti od novih napada.

Ovo nije prvi put da je pomorski saobraćaj na Crnom moru prekinut od početka ruske invazije. Talasi ruskih napada na luke krajem 2025. i početkom 2026. godine nisu zadugo usporili rad. Ali ovi posljednji udari su i širi i žešći, u velikoj mjeri zato što su nedavni uspjesi Ukrajine, naročito unutar same Rusije, isprovocirali Putina da pokuša da povrati inicijativu na frontu. Za sada, i Ukrajina i Rusija ostaju posvećene agresivnim vojnim strategijama.

Putinova taktika i glavni cilj
Neposredni problem Ukrajine jeste to što se oslanja na ograničene zalihe američkih PVO sistema „patriot” – jedinu pouzdanu odbranu od ruskih raketa – kako bi zaštitila svoje gradove i vojne linije snabdijevanja. Premještanje „patriota” radi odbrane luka bilo bi i preskupo i izuzetno rizično. Svjesna toga, Rusija će nastaviti da gađa luke raketama i dronovima, ne ostavljajući osiguravajućim kućama razlog da smanje premije, a brodovlasnicima motiv da se vrate.

Pored toga što smanjuje prihode Kijeva i njegovu sposobnost da finansira rat, Moskva se nada da će skokom cijena hrane na globalnom nivou oslabiti i međunarodnu podršku Ukrajini. Ukrajina obezbjeđuje četvrtinu uvoza pšenice za Egipat i oko 18 procenata za Indoneziju. Takođe je najveći dobavljač kukuruza za Evropsku uniju, pokriva čak 92 odsto njenog uvoza suncokretovog ulja i ostaje ključni izvor stočne hrane i biljnih ulja.

Putin računa na to da će poskupljenje hrane – u trenutku kada američki rat sa Iranom već podiže cijene nafte i svega ostalog – primorati ukrajinske trgovinske partnere, prije svega u Evropi, da pritisnu Kijev da obustavi napade unutar Rusije. Međutim, malo je vjerovatno da će ta strategija upaliti, navodi se u analizi Tajma. Šta Ukrajina može da uradi
Podrška Evrope Ukrajini i dalje je čvrsta, a vlade koje trpe posljedice poskupljenja prije će okriviti Moskvu nego Kijev. Ipak, Putin očajnički želi pobjede na frontu, pa će gurati po svom čak i bez čiste i ubjedljive pobjede na pomolu. Isto tako, ne treba očekivati ni obnovu sporazuma postignutog pod okriljem Ujedinjenih nacija u julu 2022. godine, koji je ranije omogućio bezbjednu plovidbu do i iz ukrajinskih luka.

Baš kao što je kriza u Ormuskom moreuzu primorala susjedne zemlje da grozničavo traže nove puteve za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, tako bi i Ukrajina mogla da preusmjeri izvoz žita preko Dunava, rumunskih luka i željeznice, kao što je to činila na početku rata. Ali, kao i tada, ta alternativna rješenja su skupa i logistički znatno komplikovanija.

Zbog svega ovoga, priroda ruskog rata protiv Ukrajine nastaviće da se mijenja dok obje strane traže način da prekinu pat-poziciju na frontu u svoju korist. A ekonomska šteta, koja se osjeća daleko izvan granica Ukrajine i Rusije, nastaviće da se gomila, piše Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno