Connect with us

Svijet

KO JE KLAUDIJA, PRVA ŽENA PREDSJEDNICA MEKSIKA? Vodi porijeklo sa Balkana, čeka je težak zadatak na čelu države

Ko je Klaudija Šejnbaum koja je postala predsjednica Meksika?

Klaudija Šejnbaum izabrana je za predsjednicu Meksika i time je ostvarila istorijski uspjeh, postavši prva žena na čelu države. Ona je bivša gradonačelnica Meksiko Sitija i veliki saveznik odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora. Šejnbaumovu, naučnicu koja vodi porijeklo sa Balkana, sada očekuju brojni izazovi kada je riječ o organizovanom kriminalu i nasilju u zemlji, koje je obilježilo i čitav izborni proces.

Šejnbaumova je nakon izbora obećala kontinuitet, rekavši da će nastaviti da jača uspjehe koje je postigao Lopez Obrador, dalje nadograđujući programe socijalne zaštite koji su odlazećeg predsjednika učinili veoma popularnim.

Istorijski rezultat
Prije kandidovanja na predsjedničkim izborima, Šejnbaumova je bila gradonačelnica Meksiko Sitija, što je jedna od najuticajnijih političkih pozicija u zemlji, za koju se smatra da otvara put za predsjedničku funkciju. Ovi izbori, na kojima je Šejnbaumova pobijedila Čočitlu Galvez, predstavljaju veliku prekretnicu za žene u Meksiku.

Klaudija Šejnbaum (61) aktivno je vodila kampanju prethodnih mjeseci i putovala u mnoge dijelove Meksika, kako bi izložila svoj program. Ona je rođena u emigrantskoj jevrejskoj porodici, njen otac je pobjegao iz Litvanije, a majka iz Bugarske 1940. godine, kako bi izbjegli Holokaust. Njena majka Eni Pardo Semo je biolog, a otac Karlos Šejnbaum Joselevic hemijski inženjer. Šejnbaumova je i sama naučnica sa doktoratom u oblasti energetskog inženjerstva. Studirala je fiziku, doktorirala energetiku i napisala više od 100 radova o energetici, kao i dvije knjige o energetici, životnoj sredini i održivom razvoju.

Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC) pri Ujedinjenim nacijama u oblasti energetike i industrije pridružila se 2007. godine, kao koautor na temu “Ublažavanje klimatskih promjena” za Četvrti izvještaj o procjeni IPCC. Grupa je te godine dobila Nobelovu nagradu za mir. Ona je 2013. bila koautor Petog izvještaja o procjeni IPCC zajedno sa 11 drugih stručnjaka iz oblasti industrije.

Predstojeći izazovi
Predizbornu kampanju su obilježili napadi u kojima je ubijeno više lokalnih kandidata, a same izbore obilježilo je i nasilje u gradu Kojomeapan u saveznoj državi Puebla, gdje je ubijena jedna osoba.

Stalno visoki nivoi nasilja u Meksiku biće jedan od njenih najneposrednijih izazova nakon što Šejnbaumova preuzme dužnost 1. oktobra. U kampanji je rekla samo da će proširiti paravojnu Nacionalnu gardu koju je stvorio Lopez Obrador i nastaviti njegovu strategiju, ciljajući na “društvene bolesti koje mlade Meksikance čine lakom metom za regrutacije od strane kartela”. Stopa ubistava u Meksiku je među najvišima na svijetu, a više od 100.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo u zemlji. Takođe je i dalje opasno mjesto za žene, sa nevjerovatnim stopama femicida u regionu.

Šejnbaumova će, stoga, morati brzo da reaguje po pitanjima organizovanog kriminala i bezbjednosti u Meksiku, rekao je Vil Friman, saradnik za studije Latinske Amerike u Savetu za spoljnopolitičke odnose. Kada je riječ o odnosima sa sjevernim susjedom Meksika, Sjedinjenim Ameeričkim Državama, koji nisu bili na zavidnom nivou za vrijeme njenog prethodnika na funkciji, Šejnbaumova je rekla da će osigurati da postoji “odnos prijateljstva, međusobnog poštovanja i jednakosti”.

Govoreći o velikom broju državljana Meksika koji žive i rade u SAD, ona je obećala da će “uvijek braniti Meksikance koji su sa druge strane granice”. Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika su patili zbog Lopeza Obradora, koji je na vlasti od 2018. godine. Imajući u vidu da je Lopez Obrador njen mentor, ne očekuje se velika promjena u politici Meksika.

Težak mandat
Kada je Klaudija Šejnbaum obavljala funkciju gradonačelnice Meksiko sitija, Partija nacionalne akcije optužila ju je da je kriva za urušavanje osnovne škole “Enrike Rebsamen” u zemljotresu koji je pogodio zemlju, u kom je poginulo 19 djece i sedmoro odraslih. Institut za administartivnu verifikaciju donio je odluku da je zgrada škole premašila dozvoljeni nivo gradnje.

Još jedna tragedija obilježila je gradonačelnički mandat novoizabrane predsjednice Meksika. Oko 10 uveče 3. maja 2021, srušio se dio kolosijeka i dva vagona linije 12 u metrou Meksiko Sitija. Poginulo je 26 osoba, 80 je bilo povrijeđeno, a pet se vodilo kao nestalo.

Nakon nesreće, u javnost su izašli podaci da je ta pruga morala da se zatvori kako bi se preoblikovali dijelovi kolosijeka i zamijenile šine. Norveška kompanija “Det Norske Veritass” (DNV), koja je bila zadužena za istraživanje uzroka nesreće, otkrila je da je jedna od greda koja se srušila već imala kvarove koje nije prouzrokovao zemljotres 2017. godine. Šejnbaumova je 2021. godine smijenila direktora metroa.

Ipak, pojedini kritičari su rekli da je Šejnbaumova trebalo više da radi na poboljšanju infrastrukture metroa. Urednik dnevnih novina Meksiko Sitija “El Financiero” Alejo Sančez Kano smatra da je njena odgovornost neizbježna i rekao je da je dvije i po godine na funkciji bila nemarna, jer nije obraćala pažnju na metro.

Sa funkcije šefa grada povukla se prošle godine, kako bi se kandidovala za predsjednika. “Djevojkama sam primjer. Biti prva žena predsjednica u Meksiku je istorijski poduhvat”, poručila je Šejnbaumova.

(Nova/MONDO)

Svijet

PORUKA IZ BRISELA: U EU prva ulazi Crna Gora, pa Albanija

EU će u narednim godinama u svoje članstvo primiti prvo Crnu Goru, a zatim Albaniju, izjavila je komesar EU za proširenje Marta Kos.

“Sada je veoma realna mogućnost da će EU rasti u narednim godinama. U mnogim dijelovima zapadnog Balkana i dalje postoji skepticizam da je članstvo u EU zaista moguće. Nadam se da će pozitivan primjer Crne Gore i Albanije, koja je sljedeća u redu, inspirisati ostatak zapadnog Balkana da slijedi isti put”, rekla je ona.

Dobijanje statusa kandidata je početak prilično dugog puta ka članstvu u Uniji.

Turska je kandidat od 1999. godine, Sjeverna Makedonija od 2005. godine, Crna Gora od 2010. godine, a Srbija od 2012. godine, prenosi Srna.

Posljednja zemlja koja se pridružila EU bila je Hrvatska, koja je postala članica 2013. godine, nakon procesa dugog deset godina.

Nastavi čitati

Svijet

SPREMA SE “SUPER EL NINJO”: Evo šta to znači za ljeto u Evropi

Prelaz u ljeto 2026. godine obilježavaju brze i značajne promjene u okeanima i atmosferi.

Najnovije analize i prognostički podaci potvrđuju da se El Ninjo (El Niño) razvija brže i jače nego što se prvobitno predviđalo, a podmorske anomalije upućuju na to da bi ovaj fenomen do druge polovine godine mogao dostići status “Super El Ninja”, piše meteorološki servis Severe Weather Europe.

Ovu globalnu promjenu vremena podstiče snažan okeanski Kelvinov talas, koji se posljednjih sedmica pojačao i time okončao višegodišnji uticaj La Ninje. Kako ova topla anomalija izbija na površinu, pokrenuće i promjene u globalnoj mlaznoj struji, a najnoviji dugoročni modeli u prognozi za ljeto 2026. pokazuju snažniji El Ninjo potpis nego u ranijim proračunima.

Prelaz iz La Ninje u snažnu fazu El Ninja

Glavni pokretač vremenskih obrazaca ovog leta je ENSO, skraćenica za “Južnu oscilaciju El Ninjo” (El Niño Southern Oscillation)”.

Riječ je o području ekvatorijalnog Tihog okeana koje se otprilike svakih 1 do 3 godine smjenjuje između tople i hladne faze. Te okeanske faze ne utiču samo direktno na globalno vrijeme, već služe i kao pokazatelj velikih promjena u cjelokupnom vremenskom sistemu.

Hladna faza ENSO ciklusa naziva se La Ninja , a topla El Ninjo . Svaka faza ima drugačiji uticaj na složen sistem povratne veze između okeana i atmosfere. Te promjene se postepeno prenose na globalnu cirkulaciju i mijenjaju vremenske obrasce širom svijeta.

Određena faza obično se razvija između ljeta i rane jeseni i traje do sljedećeg ljeta. Međutim, neki događaji mogu početi ranije i trajati do dvije godine, što se naziva „dvostruka La Ninja” ili mogu biti izuzetno snažni, poput „Super El Ninja”. Primjer za to je posljednji takav događaj iz 2015. godine, kada su okeanske anomalije bile izrazito rasprostranjene i jake.

Najnoviji podaci pokazuju da se nakon perioda La Ninje dešava brzi raspad hladnih anomalija i jačanje toplih, čime ulazimo u sljedeću veliku prirodnu klimatsku fazu za period od 2026. do 2027. godine ili kasnije. Posjlednjih sedmica taj pomak dodatno je ubrzan, što signalizira da se okeani pripremaju da oslobode sljedeći veliki El Ninjo.

Prognoza ECMWF-a za ljeto 2026.

Zvanično meteorološko ljeto obuhvata jun, jul i avgust. Za ovu analizu korišćeni su dugoročni model Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts – ECMWF) i sezonska prognoza britanskog UKMO-a (UK Met Office).

Prema modelu ECMWF, nad Evropom se predviđaju iznadprosječne temperature na većem dijelu kontinenta. Glavna osa toplijeg vremena proteže se od južne preko centralne Evrope ka sjeveru, što je u skladu sa prognoziranim poljem nižeg pritiska na zapadu koje podstiče južno i zapadno strujanje nad kontinentom.

U Evropi se više padavina od prosjeka predviđa za cijeli južni, jugoistočni i istočni dio kontinenta, kao i krajnji sjever. Manje ljetnjih padavina prognozira se za sjeverozapadne i centralne dijelove, što uz više temperature ukazuje na povećan rizik od suše u centralnoj Evropi.

Sveukupno, prognoza ECMWF-a pokazuje jasan uticaj El Ninja na ljetnje vremenske obrasce.

Vremenska prognoza britanskog UKMO-a

Drugi korišćeni model je UKMO (UK Met Office), prognostički sistem Meteorološke službe Ujedinjenog Kraljevstva, koji se posljednjih godina pokazao veoma uspješnim i nedavno je unaprijeđen. I ovaj model nad Evropom pokazuje jasan uticaj zone niskog pritiska u sjevernom Atlantiku, što podstiče južnije strujanje vazduha, dovodi do porasta pritiska i podiže ljetnje temperature na većem dijelu kontinenta.

Obrazac padavina sličan je prognozi ECMWF-a, sa iznadprosječnim količinama na jugu i sjeveru, dok se u centralnim i zapadnim dijelovima očekuju normalne do ispodprosječne količine.

Obje prognoze upućuju na jasan uticaj El Ninja na atmosferu već tokom ljeta, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO SKOČILE CIJENE NAFTE: Trend rasta se nastavlja

Fjučersi nafte marke “brent” za jul porasli su za 1,04 dolara, na 111,44 dolara po barelu, dok su fjučersi nafte marke “vest Teksas” porasli za 41 cent, na 105,48 dolara po barelu, kao posledica iranske blokade Ormuskog moreuza, i američke blokade iranskih luka za izvoz sirove nafte.

Cijene nafte rastu od kraja februara kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael napale Iran, što je dovelo do zatvaranja Ormuskog moreuza i prekida isporuka oko jedne petine svetskih zaliha nafte i tečnog prirodnog gasa, prenosi Rojters.

Cijene nafte marke “brent” porasle su za 50 odsto samo u martu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Aktuelno