Connect with us

Svijet

KO JE KLAUDIJA, PRVA ŽENA PREDSJEDNICA MEKSIKA? Vodi porijeklo sa Balkana, čeka je težak zadatak na čelu države

Ko je Klaudija Šejnbaum koja je postala predsjednica Meksika?

Klaudija Šejnbaum izabrana je za predsjednicu Meksika i time je ostvarila istorijski uspjeh, postavši prva žena na čelu države. Ona je bivša gradonačelnica Meksiko Sitija i veliki saveznik odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora. Šejnbaumovu, naučnicu koja vodi porijeklo sa Balkana, sada očekuju brojni izazovi kada je riječ o organizovanom kriminalu i nasilju u zemlji, koje je obilježilo i čitav izborni proces.

Šejnbaumova je nakon izbora obećala kontinuitet, rekavši da će nastaviti da jača uspjehe koje je postigao Lopez Obrador, dalje nadograđujući programe socijalne zaštite koji su odlazećeg predsjednika učinili veoma popularnim.

Istorijski rezultat
Prije kandidovanja na predsjedničkim izborima, Šejnbaumova je bila gradonačelnica Meksiko Sitija, što je jedna od najuticajnijih političkih pozicija u zemlji, za koju se smatra da otvara put za predsjedničku funkciju. Ovi izbori, na kojima je Šejnbaumova pobijedila Čočitlu Galvez, predstavljaju veliku prekretnicu za žene u Meksiku.

Klaudija Šejnbaum (61) aktivno je vodila kampanju prethodnih mjeseci i putovala u mnoge dijelove Meksika, kako bi izložila svoj program. Ona je rođena u emigrantskoj jevrejskoj porodici, njen otac je pobjegao iz Litvanije, a majka iz Bugarske 1940. godine, kako bi izbjegli Holokaust. Njena majka Eni Pardo Semo je biolog, a otac Karlos Šejnbaum Joselevic hemijski inženjer. Šejnbaumova je i sama naučnica sa doktoratom u oblasti energetskog inženjerstva. Studirala je fiziku, doktorirala energetiku i napisala više od 100 radova o energetici, kao i dvije knjige o energetici, životnoj sredini i održivom razvoju.

Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC) pri Ujedinjenim nacijama u oblasti energetike i industrije pridružila se 2007. godine, kao koautor na temu “Ublažavanje klimatskih promjena” za Četvrti izvještaj o procjeni IPCC. Grupa je te godine dobila Nobelovu nagradu za mir. Ona je 2013. bila koautor Petog izvještaja o procjeni IPCC zajedno sa 11 drugih stručnjaka iz oblasti industrije.

Predstojeći izazovi
Predizbornu kampanju su obilježili napadi u kojima je ubijeno više lokalnih kandidata, a same izbore obilježilo je i nasilje u gradu Kojomeapan u saveznoj državi Puebla, gdje je ubijena jedna osoba.

Stalno visoki nivoi nasilja u Meksiku biće jedan od njenih najneposrednijih izazova nakon što Šejnbaumova preuzme dužnost 1. oktobra. U kampanji je rekla samo da će proširiti paravojnu Nacionalnu gardu koju je stvorio Lopez Obrador i nastaviti njegovu strategiju, ciljajući na “društvene bolesti koje mlade Meksikance čine lakom metom za regrutacije od strane kartela”. Stopa ubistava u Meksiku je među najvišima na svijetu, a više od 100.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo u zemlji. Takođe je i dalje opasno mjesto za žene, sa nevjerovatnim stopama femicida u regionu.

Šejnbaumova će, stoga, morati brzo da reaguje po pitanjima organizovanog kriminala i bezbjednosti u Meksiku, rekao je Vil Friman, saradnik za studije Latinske Amerike u Savetu za spoljnopolitičke odnose. Kada je riječ o odnosima sa sjevernim susjedom Meksika, Sjedinjenim Ameeričkim Državama, koji nisu bili na zavidnom nivou za vrijeme njenog prethodnika na funkciji, Šejnbaumova je rekla da će osigurati da postoji “odnos prijateljstva, međusobnog poštovanja i jednakosti”.

Govoreći o velikom broju državljana Meksika koji žive i rade u SAD, ona je obećala da će “uvijek braniti Meksikance koji su sa druge strane granice”. Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika su patili zbog Lopeza Obradora, koji je na vlasti od 2018. godine. Imajući u vidu da je Lopez Obrador njen mentor, ne očekuje se velika promjena u politici Meksika.

Težak mandat
Kada je Klaudija Šejnbaum obavljala funkciju gradonačelnice Meksiko sitija, Partija nacionalne akcije optužila ju je da je kriva za urušavanje osnovne škole “Enrike Rebsamen” u zemljotresu koji je pogodio zemlju, u kom je poginulo 19 djece i sedmoro odraslih. Institut za administartivnu verifikaciju donio je odluku da je zgrada škole premašila dozvoljeni nivo gradnje.

Još jedna tragedija obilježila je gradonačelnički mandat novoizabrane predsjednice Meksika. Oko 10 uveče 3. maja 2021, srušio se dio kolosijeka i dva vagona linije 12 u metrou Meksiko Sitija. Poginulo je 26 osoba, 80 je bilo povrijeđeno, a pet se vodilo kao nestalo.

Nakon nesreće, u javnost su izašli podaci da je ta pruga morala da se zatvori kako bi se preoblikovali dijelovi kolosijeka i zamijenile šine. Norveška kompanija “Det Norske Veritass” (DNV), koja je bila zadužena za istraživanje uzroka nesreće, otkrila je da je jedna od greda koja se srušila već imala kvarove koje nije prouzrokovao zemljotres 2017. godine. Šejnbaumova je 2021. godine smijenila direktora metroa.

Ipak, pojedini kritičari su rekli da je Šejnbaumova trebalo više da radi na poboljšanju infrastrukture metroa. Urednik dnevnih novina Meksiko Sitija “El Financiero” Alejo Sančez Kano smatra da je njena odgovornost neizbježna i rekao je da je dvije i po godine na funkciji bila nemarna, jer nije obraćala pažnju na metro.

Sa funkcije šefa grada povukla se prošle godine, kako bi se kandidovala za predsjednika. “Djevojkama sam primjer. Biti prva žena predsjednica u Meksiku je istorijski poduhvat”, poručila je Šejnbaumova.

(Nova/MONDO)

Related Topics:

Svijet

JEZIVA PRIJETNJA IZ TEHERANA ZALEDILA NATO! Ako Amerika udari na nas, rakete lete i ka Evropi

Iran će napasti američke vojne baze u Evropi i drugim udaljenim područjima ukoliko budu korišćene za izvođenje vazdušnih udara na Islamsku Republiku, izjavio je danas sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Mohsen Rezai.

On je upozorio da bi iranski odgovor na eventualne nove američke napade obuhvatio i udaljene američke vojne objekte, uključujući one koji dosad nisu bili na meti iranskih snaga.

„Možemo da napadnemo čak i određena ostrva za koja oni vjeruju da su van domašaja naših raketa“, rekao je Rezai.

Prema njegovim riječima, svaka vojna baza iz koje polijeću američki avioni mogla bi da bude smatrana legitimnom metom u slučaju napada na Iran.

Rezai je ocijenio da američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu više nemaju politički kapacitet da vode „čak ni desetodnevni rat“.

On je, takođe, odbacio navode o aktuelnim pregovorima između Teherana i Vašingtona, kao i informacije o razgovorima koji se navodno vode u Kataru.

„Potvrđujem da trenutno ne vodimo nikakve razgovore sa Amerikancima. Između Sjedinjenih Američkih Država i nas u ovom trenutku nema pregovora“, rekao je Rezai, ocjenjujući da su izvještaji o razgovorima u Kataru netačni i da im je cilj smanjenje ekonomskog pritiska i cijena nafte.

On je naveo da Iran ni sa posrednicima ne razgovara o svom nuklearnom programu i da namjerava da zadrži sav obogaćeni nuklearni materijal za koji tvrdi da će biti korišćen u razvoju nuklearnih pogonskih sistema za brodove i podmornice.

Prema njegovim riječima, odgovor koji je Teheran dobio od Vašingtona na svoje uslove bio je nejasan i obmanjujući, a SAD do sada nisu dostavile jasan odgovor na iranske zahtjeve.

Rezai je negirao i da postoje planovi za sastanak sa potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom.

On je ponovio da Vašington mora da prihvati svih sedam ključnih iranskih uslova, među kojima su ukidanje američkih sankcija i blokade, isplata odštete i povlačenje izraelskih snaga iz Libana, kako bi Ormuski moreuz bio ponovo otvoren.

„Prva tačka naše diplomatije sa Sjedinjenim Američkim Državama jeste okončanje rata na svim frontovima, a posebno u Libanu“, rekao je Rezai.

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU ŠOKIRAO ODLUKOM! Izrael se odriče američkih milijardi i ide u novo partnerstvo!

Izrael će postepeno ukinuti američku vojnu pomoć i preći na novi model saradnje sa Vašingtonom zasnovan na partnerstvu, saopštio je danas kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio da će vojna pomoć Izraelu biti okončana do kraja ove godine.

„Trideset godina kasnije, premijer Netanjahu izjavio je da je izraelska ekonomija dovoljno snažna da postepeno ukine i američku vojnu pomoć“, navedeno je u saopštenju, prenio je „Tajms of Izrael“.

Kabinet izraelskog premijera ocijenio je da Izrael danas ima snažnu i stabilnu ekonomiju i da dvije zemlje preduzimaju značajan korak ka prelasku sa odnosa zasnovanih na pomoći na partnerstvo.

Izraelski kabinet je naveo i da je američki državni sekretar Marko Rubio ove sedmice izjavio da je prelazak sa američke pomoći na drugačiji model saradnje korak koji je predložio sam Izrael.

„Zajednička inicijativa premijera Netanjahua i američkog predsjednika Donalda Trampa pokazuje snagu savezništva dvije zemlje i njegovu sposobnost da se prilagodi promijenjenim okolnostima“, navodi se u saopštenju.

Netanjahu je, međutim, kako napominje izraelski list, ranije govorio o postepenom ukidanju američke vojne pomoći tokom naredne decenije, dok je Tramp najavio da bi američka vojna pomoć Izraelu trebalo da bude okončana do kraja ove godine.

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU NE ODUSTAJE! Vlada nacionalnog jedinstva i dalje je moguća

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da je vlada nacionalnog jedinstva i dalje moguća jer izraelski narod zna kako da se ujedini u „trenucima istine”, dan nakon što je oštro kritikovao pokušaje formiranja vlade bez njega i optužio arapske poslanike da podržavaju terorizam i teže uništenju Izraela.

Poručio je da će „nastaviti da pruža ruku” potencijalnim partnerima u budućoj izraelskoj vladajućoj koaliciji.

„Juče sam objasnio zašto je vlada nacionalnog jedinstva neophodna. Danas želim da kažem zašto je ona moguća”, rekao je Netanjahu novinarima, prenio je „Tajms of Izrael”.

Netanjahu je naveo da trenutak u kojem se Izrael nalazi zahtijeva jedinstvo, kao i da je to volja većine građana.

On je naveo primjere nacionalnog jedinstva tokom sinoćnje ceremonije polaganja zakletve poslanika u Knesetu, kao i tokom protekle tri godine rata, među vojnicima i civilima.

„Ne mogu da vam kažem sve što znam, ali ima dovoljno ljudi koji znaju sa kakvim se ogromnim izazovima, ali i kakvim velikim prilikama suočavamo”, naveo je Netanjahu.

Predsjednik Izraela Isak Hercog povjerio je mandat za sastav vlade Netanjahuovom glavnom političkom rivalu Gadiju Ajzenkotu.

Ajzenkot nastoji da parlamentarnu većinu od 67 poslaničkih mjesta, koju ima blok stranaka protiv Netanjahua, pretvori u vladajuću koaliciju.

Pitanje saradnje sa arapskim strankama postalo je jedna od glavnih tačaka neslaganja među potencijalnim koalicionim partnerima, navodi izraelski list, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno